Zašto Rusija napada brodove s ukrajinskim žitom?

Ukrajina je optužila Rusiju da je izvela niz raketnih napada na komercijalne brodove koji su prevozili ukrajinsko žito u Crnom moru, prijeteći poremetiti razdoblje relativnog mira koje je pomoglo stabilizaciji globalnih cijena hrane.

Ovo nije prvi put da je Rusija optužena da je gađala brodove koji prevoze žito.

Koji su brodovi pogođeni?

U ponedjeljak je projektil pogodio “Optimu”, brod pod zastavom Palaua koji je napustio južni ukrajinski grad Odesu, ubivši jednog člana posade i ranivši njih pet.

Bio je to drugi napad na brod koji je prevozio žito za izvoz u isto toliko dana. Dan ranije je pogođen brod “Paresa” koji plovi pod zastavom Saint Kittsa i Nevisa dok je prevozio teret od 6.000 tona kukuruza.

Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksi Kuleba optužio je Moskvu da pokušava “uništiti brodove u Crnom moru koji garantiraju sigurnost hrane”, dok je ministar vanjskih poslova Andrii Sibiha rekao da je Rusija upotrijebila “namjernu terorističku taktiku”.

Prije ova dva napada, Ukrajina je optužila Rusiju da je u septembru prvi put napala civilni brod za prijevoz žita. Tada je gađan brod za rasuti teret “Aya” u vodama Crnog mora u blizini Rumunije, članice NATO-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je brod “Aya”, koji je prevozio žito za Egipat, napustio luku Chornomorsk i da je pogođen neposredno nakon što je napustio ukrajinske teritorijalne vode. Sibiha, ministar vanjskih poslova, rekao je da je udar “drzak napad na slobodu plovidbe i globalnu sigurnost hrane”.

Prije ovih napada na brodove, komercijalni brodovi su izbjegli bilo kakvu veću štetu jer su ruski projektili bili usmjereni prema lučkoj infrastrukturi Ukrajine.

Moskva je više puta negirala da napada civilne ciljeve, a rusko Ministarstvo odbrane nije komentiralo napade na brodove za prijevoz žita.

Kako je rat s Rusijom utjecao na ukrajinski izvoz žitarica?

Ukrajina, vodeći svjetski izvoznik žitarica, borila se za održavanje opskrbe hranom tokom rata s Rusijom.

Kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, postavila je blokadu svih crnomorskih luka Ukrajine. Globalne cijene hrane sljedećeg su mjeseca dosegle najvišu razinu svih vremena, a odjek su osjetili potrošači čak u Libanu, Somaliji i Egiptu.

Isporuke su oživljene u julu 2022. u okviru Inicijative za žito Crnog mora, dogovora uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske koji je omogućio komercijalni izvoz hrane i gnojiva iz Ukrajine, sve dok Rusija godinu dana kasnije nije izašla iz sporazuma.

Od tada Ukrajina izvozi žito koristeći vlastiti koridor, koji prolazi kroz teritorijalne vode Rumunije, Bugarske i Turske. Kijev je bio u mogućnosti upravljati koridorom bez blagoslova Rusije, nastavljajući isporuku velikih količina poljoprivrednih proizvoda na svoja prijeratna tržišta Azije i Afrike.

Prema podacima iz Lloyd's List, gotovo 300 godina starog brodskog dnevnika sa sjedištem u Londonu, ukupni kapacitet svih stranih brodova za prijevoz žita koji su stigli u Ukrajinu tokom prvog kvartala 2024. godine – uključujući luke na Crnom moru i Dunavu – iznosio je 25,1 miliona tona nosivosti, što je porast od 78 posto u odnosu na isti period 2023. godine, kada je koridor koji podržava Rusija bio na snazi.

No, Pavlo Martishev, stručnjak za tržišta hrane na Kijevskoj školi ekonomije, rekao je da Rusija također ima veliki utjecaj na svjetskim tržištima žitarica, u konkurenciji s Ukrajinom.

Podaci pokazuju da je Rusija postavila novi rekord u izvozu pšenice 2023. i 2024. godine, otpremivši preko 55,4 miliona tona i povećavši isporuke u nekoliko azijskih zemalja.

“Nedavni napadi mogli bi utjecati na konkurentnost Ukrajine”, čineći ruski izvoz profitabilnijim i pogodujući njegovoj ratnoj mašini, rekao je Martishev za Al Jazeeru. “Što više novca pristiže, Rusija može kupiti više oružja za rat.”

Zašto Rusija napada komercijalne brodove za prijevoz žita?

Izvoz je ključni izvor prihoda za ukrajinske poljoprivrednike bez novca.

Prije ruske invazije početkom 2022. Ukrajina je izvozila oko 6,5 miliona tona žitarica u inostranstvo svaki mjesec, prema podacima ukrajinskog Ministarstva agrarne politike i hrane, donoseći prihode od 27,8 milijardi dolara samo tokom 2021. Bio je to sedmi po snazi izvoznik pšenice i četvrti izvoznik ječma u svijetu, prema Službi za vanjsku poljoprivredu američkog Ministarstva poljoprivrede.

Izvoz žitarica pao je na nešto više od dva miliona tona mjesečno sredinom 2023. godinu, godinu i nekoliko mjeseci nakon izbijanja rata.

Nedavni napadi na brodove donose neizvjesnost poljoprivrednicima koji “trebaju gotovinu za kupnju sjemena za sljedeću zimsku sezonu sjetve”, rekao je Martishev. “Pokušavaju maksimizirati vlastitu zaradu jer sadnja sada ovisi o njihovoj zaradi.”

Uz erodiranje ukrajinskih prihoda u kritičnom trenutku, nedavni napadi uzrokovat će porast premija osiguranja i učiniti manje privlačnim za strane pošiljatelje poljoprivrednih proizvoda da trguju ukrajinskim žitaricama, rekli su stručnjaci.

“To psihološki otežava našim trgovcima i izvoznicima suočavanje s napadima na njihovu infrastrukturu, a to stvara usko grlo u našem logističkom opskrbnom lancu”, dodao je Martishev.

Dmitry Gorenburg, viši naučnik u CNA, američkom think tanku usmjerenom na sigurnost, rekao je za Al Jazeeru da ponovljeni napadi sugeriraju “implicitnu pogodbu” iza perioda relativnog mira u Crnom moru, što je omogućilo Ukrajini da upravlja svojim koridorom bez odobrenja Rusije, i da se tome možda se bliži kraj.

“Rusija nije ciljala brodove za prijevoz žitarica, a Ukrajina se uglavnom držala podalje od brodova ruske mornarice u istočnom Crnom moru”, rekao je Gorenburg za Al Jazeeru, sažimajući uvjete neizrečenog dogovora.

Ukrajina bi sada mogla odgovoriti nastavkom napada dronovima na rusku imovinu.

Gorenburg, čije se istraživanje fokusira na procese donošenja odluka ruskog vodstva, rekao je da još nije jasno razlog zašto je Moskva ciljala na brodove za izvoz žitarica.

“Rusija je možda ohrabrena svojim nedavnim dobicima u Donbasu ili možda traži odmazdu za iznenadni napad Ukrajine preko granice u regiji Kursk”, rekao je. “Možda jednostavno traži nove načine da oslabi Ukrajinu.

Ako možete ekonomski oslabiti Ukrajinu, to smanjuje njezinu sposobnost otpora. Umjesto ciljanja na luke, zastrašivanje komercijalnih brodara mnogo je bolji način za to”, zaključuje Gorenburg.