Koja su najistaknutija naftna i plinska polja i objekti u Iranu?
Uprkos međunarodnim sankcijama, Iran nastavlja proizvoditi naftu i plin putem ‘flota u sjeni’ jer se njegova ekonomija u velikoj meri oslanja na izvoz energije.
Teheran – Zbog sve češćeg spominjanja da bi Izrael mogao napasti naftna postrojenja u Iranu, u prvi plan se vratila tema industrije nafte i plina, koja ima strateški značaj za ovu zemlju.
Međunarodne sankcije koje su nametnute Iranu, jednoj od najvećih zemalja koje proizvode i izvoze naftu i plin, ozbiljno su utjecale na ovaj vitalni sektor.
Nastavite čitati
list of 3 itemsŠta Rusija želi od izraelsko-iranske eskalacije: Haos im odgovara, ali ne i rat
Šta Turska dobija jačanjem svog utjecaja u Africi?
Uprkos tome, Iran nastavlja proizvoditi naftu i plin putem “flota u sjeni” kako bi izbjegao američke sankcije jer se njegova ekonomija u velikoj meri oslanja na izvoz energije.
Očekivanja rasta cijena
Stručnjak za naftu i plin Hamid Reza Shokouhi rekao je da su Turska i Irak najvažniji uvoznici iranskog plina, što govori o važnosti ovog pitanja, pored činjenice da je plin najvažniji izvor energije u Iranu, kako na nivou domaćinstava, tako i fabrika i elektrana.
Shokouhi je za Al Jazeeru rekao i to da se gotovo polovina iranske proizvodnje nafte izvozi, najvećim dijelom u Kinu, tako da bi ciljanje na iransku naftu i uklanjanje sa tržišta više od 1,5 miliona barela utjecalo na globalne cijene nafte.
S druge strane, smatra da bi svako ciljanje iranske nafte i plina negativno utjecalo na Hormuški moreuz, kroz koji prolazi velika količina nafte iz Zaljevskih zemalja, što je izuzetno važno.
Shokouhi je objasnio da se dio iranske nafte unutar zemlje preradi u rafinerijama u dizel li benzin koji se troše interno, a to će naravno biti pogođeno ako Izrael izvede napad.
Napomenuo je da su elektrane u Izraelu na listi ciljeva Irana te da bi, ako Tel Aviv napadne iransku naftu i plin, Teheran mogao odgovoriti na sličan način, što bi moglo natjerati Izrael da preispita svoje odluke.
Obim proizvodnje nafte u Iranu
S više od 160.12 milijardi barela nafte, Iran je treća po redu zemlja s najvećim rezervama sirove nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema Iranskom ministarstvu nafte.
Prema statistikama kompanije BP, Iran je na četvrtom mjestu među zemljama s najvećim rezervama nafte u svijetu, nakon Venecuele, Saudijske Arabije i Kanade.
Dnevna proizvodnja nafte u Iranu
Prije američkih sankcija koje su ponovo uvedene 2018. godine, Iran je proizvodio oko 3,8 miliona barela dnevno, prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA). Nakon što su sankcije pooštrene, proizvodnja je značajno smanjena, dostigavši oko 2,6 miliona barela dnevno u 2023. godini.
Prema IEA-ovom najnovijem izvještaju, iranska proizvodnja je u augustu 2024. godine iznosila oko 3,42 miliona barela dnevno.
Najvažnija naftna polja
U nastavku dajemo pregled najvažnijih naftnih polja u Iranu.
- Naftno polje Ahvaz
Najveće naftno polje u Iranu, proizvodi oko 800 hiljada barela dnevno, a nalazi se u gradu Ahvazu na jugozapadu Irana. Otkrila ga je 1985. godine tadašnja zajednička naftna kompanija Irana i Velike Britanije.
- Naftno polje Kajsaran
Drugo najveće naftno polje u Iranu, nakon polja Ahvaz, koje sadrži 52 milijarde barela ukupnih rezervi i 23 milijarde barela iskoristivih rezervi. Ovo polje je osnovala britansko-iranska naftna kompanija 1939. godine, a proizvodi 480 hiljada barela sirove nafte dnevno. Također se nalazi u jugozapadnom Iranu, 200 kilometara od grada Ahvaza.
- Naftno polje Marun
Treće najveće naftno polje u Iranu, koje sadrži oko 46 milijardi barela sirove nafte. Polje proizvodi u prosjeku 52 hiljade barela sirove nafte dnevno, a nalazi se u gradu Ahvazu na jugozapadu zemlje.
- Naftno polje Azadegan
Nalazi se u okrugu Dasht-e Azadegan u blizini grada Ahvaza. To je četvrto najveće naftno polje u Iranu, koje sadrži 23 milijarde barela sirove nafte.
- Naftno polje Aghajari
Nalazi se u gradu Aghajari, u blizini grada Ahvaza i peto je najveće polje u Iranu. Sadrži oko 28 milijardi barela rezervi sirove nafte. Godine 1936. postojanje ekonomskih rezervi nafte i plina na ovom polju dokazala je britansko-iranska naftana kompanija. Proizvodnja sirove nafte iz polja Aghajari 1976. godine je iznosila više od 1,1 milion barela sirove nafte. Međutim, vremenom je njegova proizvodnja smanjena, pa proizvodni kapacitet ovog polja trenutno iznosi u prosjeku 170 hiljada barela dnevno.
Najvažnija plinska polja
- Južno plinsko polje
To je najveće plinsko polje na svijetu, a nalazi se ispod Perzijskog zaljeva. Jedan dio nalazišta pripada Kataru, tačnije, 67 posto, dok se u teritorijalnim vodama Irana (guvernorat Bushehr) nalazi 33 posto ovog plinskog nalazišta.
Procjenjuje se da Južno plinsko polje (koje se u Kataru i u arapskim zemljama naziva Sjeverno plinsko polje) sadrži oko 51 trilion kubnih metara prirodnog plina, a rezerve koje se mogu iskoristiti se procenjuju na 36 triliona kubnih metara. U prosjeku se iz ovog polja vadi oko 1,2 milijarde kubnih metara prirodnog plina.
Rezerve iranskog dijela polja iznose 13,3 triliona kubnih metara plina i 19 milijardi barela plinskih kondenzata (od kojih se može izvući 9 milijardi barela).
Sadrži 50 posto iranskih rezervi plina i 8 posto svjetskih rezervi plina.
- Sjeverno plinsko polje
Nalazi se 120 kilometara jugoistočno od grada Busheher u vodama Perzijskog zaljeva, a rezerve ovog polja iznose 59 triliona kubnih stopa.
- Kiš
Ovo polje se nalazi 30 kilometara istočno od ostrva Lavan, u vodama Perzijskog zaljeva. U ovom polju ima oko 48 triliona kubnih stopa plina, od kojih je iskoristivo 75 posto, a plinski kondenzati procjenjuju se na oko 514 miliona barela.
Stanice za proizvodnju nafte i plina
- Kompleks Južnog plinskog polja, koji uključuje nekoliko faza razvoja i ima najveći doprinos proizvodnji plina u Iranu.
- Postrojenja Karon: Uključuje grupu proizvodnih stanica koje upravljaju glavnim poljima u provinciji Khuzestan, poznatoj u arapskom svijetu kao Ahvaz.
- Stanica Abadan: Jedna od najstarijih stanica za proizvodnju nafte u Iranu, i dalje igra glavnu ulogu u proizvodnji uprkos svojoj starosti.
Rafinerije
Iran ima nekoliko strateških rafinerija koje pretvaraju sirovu naftu u finalne proizvode, poput benzina i dizela, a to su:
- Rafinerija u Abadanu: Smatra se najstarijom na Bliskom istoku i najstarijom na svijetu. Osnovana je 1912. godine nakon 3 godine rada na njoj britansko-iranske naftne kompanije, a njen proizvodni kapacitet je oko 500 hiljada barela dnevno.
- Rafinerija u Isfahanu: Jedna od najvećih rafinerija, koja proizvodi oko 375 hiljada barela dnevno.
- Rafinerija u Bandar Abbasu: Kapacitet proizvodnje dostiže oko 350 hiljada barela dnevno. Rafinerija u Teheranu: Kapacitet proizvodnje od oko 250 hiljada barela dnevno.
Dokazane rezerve
Iranske rezerve tečnih hidrokarbonata koji se mogu eksploatisati (sirova nafta, kondenzati i tečni plin) iznose 160,12 milijardi barela od 2019. godine.
Zalihe prirodnog plina koje se mogu eksploatisati iznose oko 34 triliona kubnih metara, prema najnovijem izvještaju Iranskog ministarstva nafte i plina.
Prema izvještaju OPEC-a, Iran je na drugom mjestu, nakon Rusije, sa rezervama od 33,72 triliona kubnih metara.
Prema statistikama BP-a, Iran je na prvom mjestu u svijetu sa rezervama od 33,5 biliona (17,96 posto svjetskih rezervi).
Budući da se nalazi u regiji bogatoj naftom, zauzima važno mjesto u svijetu kao najveći vlasnik nafte u ukupnim hidrokarbonskim resursima iz nafte i plina.
Izazovi
Sankcije nametnute Iranu izazvale su smanjenje proizvodnih kapaciteta i pad stranih investicija, što je dovelo do poteškoća u modernizaciji starih polja i infrastrukture.
Uprkos pooštrenim sankcijama, Iran nastavlja da izvozi naftu na razne načine, oslanjajući se na “flotu u sjeni” za transport nafte, koristeći tankere koji mijenjaju zastave ili isključuju sisteme za praćenje, što otežava praćenje iranskog izvoza.
Što se tiče glavnih tržišta iranske nafte, uprkos embargu, Iran nastavlja da izvozi naftu u Kinu i neke druge azijske zemlje, ali u obimu manjem od svog punog kapaciteta.
Prema iranskoj agenciji Mehr, analiza iranske carinske statistike pokazuje da je vrijednost izvoza nafte od marta do septembra iznosila oko 23,2 milijarde dolara, uprkos embargu.