Hoće li uragan ‘Kirk’ donijeti opasno nevrijeme i na Balkan?

Ciklonska strujanja zraka, koji sa svojim uraganima i olujama značajno utiču na sve aspekte života, u posljednjih nekoliko dana doživljavaju svoje maksimalno djelovanje. Sa zapadne strane Atlantika je već djelovao uragan Helena, a trenutno Milton uzrokuje katastrofu u zoni Floride. Iznimno jaki udari vjetra i obilje padavina izazivaju katastrofalne posljedice. Ove meteorološke pojave, ali malo manjeg intenziteta, nisu zaobišle ni istočni dio Atlantika. Pod udarom uragana Kirk našla se zapadna Europa, a posljedice će osjetiti i drugi dijelovi Starog kontinenta.

S obzirom na aktualna dešavanja u Bosni i Hercegovini te katastrofalne posljedice poplava sa ljudskim žrtvama, jasno je da se postavlja pitanje u kojem obimu uragan Kirk može uticati na poremećaje u atmosferi, količini padavina te novim potencijalnim poplavama u ovdašnjem geografskom prostoru. Jugoistočna Europa se nalazi relativno daleko od obala Atlantika, ali to za velike pokrete zračnih masa ne predstavlja veliki put.

Zračna fronta uragana Kirk, koji je jačinom prešao u oluju, u četvrtak na petak će doći u zapadne dijelove ovdašnje geografske regije. Prvi udari vjetra će se osjetiti u Sloveniji, a kumulusi će donijeti padavine. U Ljubljani se očekuje do 13 litara kiše, a u Zagrebu 12 litara po kvadratnom metru. Uticaj vjetra će se osjetiti i na priobalju Jadrana iznad kojeg već duži period dominira nestabilno vrijeme. Tako će Rijeka imati veću količinu padavina koja će opadati krećući se ka jugu Dalmacije te će Split imati manju količinu kiše. Ovome jasno treba dodati i jake udare vjetra koji se kreće i advektivno i konvektivno te donosi značajnu destabilizaciju vremena.

Upravo će zračna fronta koju uvjetuje uragan Kirk biti uzrok padavina i u priobalju Crne Gore. Luka Bar će imati veću količinu padavina koja se smanjuje ka unutrašnjosti države do Podgorice. U Bosni i Hercegovini se ne očekuje veća destabilizacija vremena. Nešto više padavina će imati južni dijelovi dok sjeverni dio BiH, kao i Slavonija, neće imati veće probleme jer će ih fronta zaobići. Slično je i sa ostalim dijelovima jugoistočne Europe u kojima uragan Kirk neće ostaviti značajan trag. Južna Srbija, Grčka i prostor Sjeverne Makedonije će ostati pošteđeni djelovanja Kirka i njegove fronte.

Ipak klasično jesenje vrijeme

Može se konstatirati da aktualni ciklon neće ostaviti prevelike tragove niti uzrokovati značajnije probleme u ovom dijelu kontinenta. Pljuskovite kiše u nekim krajevima, kao i jači vjetar zbog zračne fronte, će biti klasično jesenje vrijeme. Jedine probleme bi mogao osjetiti priobalni pojas koji je već zasićen padavinama. Bitno je istaći da neće doći do značajnijih problema sa aspekta vodostaja rijeka niti potencijalnih poplava velikog intenziteta.

Trenutno se nalazimo u periodu ciklonskog djelovanja, ali je jasno da se uragani vežu za tropska područja. Sa porastom geografske širine njihov intenzitet slabi te nemaju mogućnost razaračkog rada kao što ga imaju u zoni koja je mnogo bliža ekvatoru. Činjenica da se morska površina sporije zagrijava, ali i sporije hladi, izaziva disbalans u zračnom pritisku. Upravo je to razlog nastanka ciklonskih strujanja koji su posljedica pada zračnog pritiska. Mnogo veći problem u Europi je izazvao ciklon Boris koji je prošao starim kontinentom sredinom prošlog mjeseca. Uragan Kirk će najveće tragove ostaviti u dijelovima zapadne Europe kao i u nizijskim prostorima centralnog dijela kontinenta.

Uragan Kirk se iznad Atlantika javlja svakih šest godina te je zanimljivo da je ovogodišnji mnogo jači od dva prethodna. Godine 2012. njegova jačina je bila druge kategorije, a 2018. godine se osjetio samo kao tropska oluja u ovom periodu godine. Uopće nije ni došao do Europe niti značajno uticao na vremenske prilike iznad nje. Ove godine jačina uragana Kirk je iz četvrte kategorije te je njegovo djelovanje mnogo intenzivnije.

U zoni od 15 do 17 paralele, blizu sjeverozapadne obale Afrike, nalaze se Kapverdski otoci. Upravo tu je došlo do pojave ciklonske depresije krajem prošlog mjeseca gdje su zabilježene oluje i obilje padavina. Već narednog dana je u Kirku zabilježeno „ciklonsko oko“ kao jezgro nastanka uragana. Tri dana nakon toga uragan Kirk je doživio svoj maksimum. Vjetrovi u njemu su se kretali brzinom i do 230 km/h, a velika količina vodene pare izazivala obilje padavina. Kada je prešao 30 paralelu na sjeveru uragan Kirk je ušao u zonu hladnijih voda te se njegova jačina značajno smanjila.

Kirk se kretao ka sjeveru sve do Azorskih otoka. Iznad njih, kao i Bermudskih otoka u Karibima, ovaj uragan je bio iznimno snažan. Već od 7. oktobra uragan Kirk je ušao u vantropske dijelove te je završio svoju tranziciju u oluju. Od tada pratimo njegovo kretanje ka sjeveroistoku i Europi. Na udaru se prvo našao Portugal gdje je oluja u srijedu „čupala“ stabla, a više od 300 000 domaćinstava ostalo bez struje. Najviše je pogođen sjeverni dio države i luka Porto. Problem su bili i valovi koji su dosezali visinu do sedam metara. Slično je prošla i sjeverozapadna obala Španjolske uz Biskajski zaljev. Tamo se nalaze pokrajine Galisija i Baskija. Upravo u tim regijama su prijavljeni prekidi na brojnim cestama zbog pojave klizišta uvjetovanih obiljem padavina. Vjetar je dosezao brzinu i do 140 km/h te je pravio probleme za zračnu luka Bilbao i raspored letova u njoj.

Ipak bez poplava

Veliki problemi su bili i u Francuskoj. Zanimljivo da su se udari vjetra osjetili i u priobalju Sredozemnog mora. Tako je u gradiću Sete u blizini Monpelierea zabilježen i smrtni slučaj zbog prevrtanja čamca. Udari vjetra su u jugozapadnom dijelu ove države izazvali nestanak električne energije. Količine padavina idu i do brojke od 70 milimetara po kvadratnom metru što značajno uvećava potencijalna klizišta u brdskim prostorima kao i eventualne poplave.

Oluja Kirk vremenom slabi, ali će udari vjetra i veća količina padavina biti u dijelovima Švicarske, Belgije i zapadne Njemačke. Problem jakog vjetra u priobalju je i pojava visokih valova, ali je „sreća u nesreći“ da su se najveći udari vjetra i valova poklopili sa periodom oseke u Biskajskom zaljevu pa nije bilo problema sa poplavama u priobalnim gradovima.

Uragan Kirk je, prelaskom u sjevernoatlansku oluju, postao segment klasičnih vjetrova koji se javljaju u prostoru Atlantika tokom jesenjeg i zimskog perioda godine. Njegova jačina i brzina kretanja je iznad prosjeka, a na prostorima jugoistočne Europe uticaji ovih ciklona su vidljivi nakon dodira sa drugim zračnim masama. Formiranje zračnih fronti ovog tipa izaziva destabilizaciju vremena, ali ne pretjerane posljedice kao na zapadu Europe.

Uragan je moćna sila koja „oblikuje“ i ljudske živote, a iza sebe ostavlja brojne tragove razaranja koji nas vječno podsjećaju na nepredvidivu snagu prirode.