Godina izbora – je li 2024. najveći test za demokratiju ikada?

Pišu: Sarah Shamim i Areesha Lodhi

Ovo je godina izbora. Države u kojima živi blizu polovina svjetske populacije birat će svoje vlade na izborima 2024. – nešto što se nikada ranije nije dogodilo u toku jedne godine.

Počevši s Bangladešom 7. januara, izbori će biti održani u sedam od 10 najmnogoljudnijih nacija: Indija, Sjedinjene Američke Države, Indonezija, Pakistan, Rusija i Meksiko su ostale.

Neke su etablirane demokratije, druge su demokratije u nastanku, a ima i onih koje su zapravo autokratije u kojima postoje izbori, ali nema dovoljno opcija za birati.

Ipak, usred rastuće zabrinutosti da demokratije u cjelini nazaduju – zabrinutosti koju su izrazile neprofitne organizacija poput švedskog V-Dem instituta i Freedom Housea sa sjedištem u SAD-u – izbori u ovoj mješavini nacija predstavljaju prekretnicu za sami koncept demokratije, smatra sociolog kulture i politike Andrew Perrin sa Univerziteta Johns Hopkins.

Od pojačanog etničkog nasilja do koraka usmjerenih ka slabljenju pravosudnih i drugih kontrola moći izvršne vlasti, prijetnje su stvarne, kažu stručnjaci. Ali, Perrin je primijetio da postoje i suprotstavljeni pritisci. Popularnost demokratije mjerenja javnim mnijenjem i dalje je visoka.

Anketa s više od 36.000 ispitanika iz 30 država koju je provela Fondacija Otvoreno društvo u 2023. potvrđuje to. Više od 80 posto ispitanika izjavilo je da želi živjeti u demokratiji.

Ta se privlačnost sada suočava sa najtežim testom u toku jedne godine. Ovo je deset ključnih izbora u 2024. koji bi mogli oblikovati svijet i budućnost demokratije.

Bangladeš

Aktuelna premijerka, Sheikh Hasina, traži peti mandat nakon intenzivnog suzbijanja opozicionih stranaka i aktivista.

Hasina, koja pripada Ligi Awami, na vlasti je od 2009. Glavna opoziciona stranka, Bangladeška nacionalistička stranka (BNP), bojkotovala je izbore, navodeći miješanje vlade kao razlog. Zahtijevala je da privremenoj vladi bude dopušteno voditi izbore. Vlada Lige Awami odbila je taj zahtjev. Vrhovno rukovodstvo BNP-a je ili u zatvoru ili u izgnanstvu.

Nekoliko političkih aktivista, uključujući vođe BNP-a, suočilo se s hapšenjima i nasiljem od strane policije i pristalica vladajuće stranke. U decembru 2023, Human Rights Watch je izvijestio da je najmanje 10.000 opozicionih aktivista uhapšeno u tom mjesecu nakon planiranog skupa BNP-a 28. oktobra. Grupe za zaštitu ljudskih prava i države poput SAD-a izrazile su zabrinutost zbog nasilja i mogućeg nedostatka pravednosti na izborima.

Osim toga, prisutna je zabrinutost zbog korupcijskih skandala i ekonomske krize. Iako je rastuća ekonomija Bangladeša tradicionalno bila stabilizirajuća sila u politici te države, radnički nemiri i protesti za većim platama, zajedno s smanjenjem kupovne moći, povećavaju pritisak.

„Izbori u Bangladešu 2024. mogu postati najznačajniji izbori u historiji te države“, kazao je Ali Riaz, predsjednik Odsjeka za politiku i upravljanje na Državnom univerzitetu u Illinoisu.“ Ta država je na raskrsnici da postane de facto jednopartijska i da preokrene svoj [demokratski] kurs.“

Riaz je objasnio da nedostatak održive opozicije može dovesti do autokratije. Ali, ako Zapad odgovori na ono što mnogi opisuju kao lažne izbore uvođenjem sankcija Bangladešu, to bi najviše moglo nauditi radničkoj klasi u zemlji.

„Ako zapadne zemlje poduzmu bilo kakve kaznene mjere, situacija će imati razarajući utjecaj na živote siromašnih i srednje klase, koji već pate“, kazao je.

Bangladeš ima 170 miliona stanovnika. Više od 1800 kandidata natjecat će se za 300 mjesta u bangladeškom nacionalnom parlamentu. Registrovalo se ukupno 27 političkih stranaka.

Tajvan

Tajvan pod samoupravom, na koji Peking tvrdi da polaže pravo, birat će predsjednika 13. januara. Novoizabrani predsjednik će zamijeniti aktuelnu Tsai Ing-Wen i vodit će Tajvan kroz ključnu fazu njegove historije.

Tsai iz Demokratske napredne stranke (DPP), koja se zalaže za nezavisnost, izabrana je 2016. Od tada je Kina pojačala pritisak na otok izvođenjem vojnih aktivnosti oko otoka i podstičući nekoliko preostalih službenih diplomatskih saveznika Taipeija da preusmjere priznanje na Peking.

Tri kandidata koji se natječu za predsjednika su Lai Ching-te iz DPP-a koji je još veći pobornik nezavisnosti od Tsai, umjereni vođa Kuomintanga Hou You-yi i bivši gradonačelnik Taipeija  Ko Wen-je iz tajvanske Narodne stranke.

Ulozi su visoki s obzirom na to da je Kina upozorila kako postoji rizik od rata ako DPP ostane na vlasti.

Dok je DPP-ov Lai vodeći kandidat, njegova opozicija tvrdi da stav vladajuće stranke može stvoriti sigurnosni rizik za Tajvan u obliku mogućeg rata. S druge strane, SAD je važan međunarodni saveznik Tajvana i pruža mu sredstva za samoodbranu. Tako su tajvanski izbori također postali pozornica za suprotstavljene interese rivalskih supersila.

Pakistan

Pakistan, koji 8. februara održava parlamentarne izbore, suočava se sa turbulentnom političkom situacijom otkako je premijer Imran Khan, koji je izabran u julu 2018, smijenjen s vlasti glasanjem o nepovjerenju u aprilu 2022.

Intenzivni pritisak na njegovu stranku Pakistan Tehreek-e-Insaf (PTI) i političke aktiviste izazvao je zabrinutost zbog vjerodostojnosti izbora i uloge veoma moćnog vojnog establišmenta u njima.

Ovu državu trenutno vodi privremena vlada, koju kao premijer predvodi Anwar ul-Haq Kakar.  U Pakistanu živi više od 241 milion ljudi, a registrovanih birača je 127 miliona, prema podacima koje je objavila izborna komisija u septembru 2023.

Političke napetosti eskalirale su 9. maja 2023, kada su pripadnici paravojnih snaga sigurnosti uhapsili Khana u slučaju protiv korupcije koji je on zanijekao i rekao da je politički motivisan. Nakon smjene, Khan se otvoreno suprotstavio pakistanskom vojnom aparatu koji je bio ugrađen u politiku i ekonomiju te zemlje od njenog početka. U periodu nakon 9. maja uhapšeno je blizu 5000 pristalica i pomagača PTI-ja, prema riječima ministra unutrašnjih poslova Rane Sanaullaha. Nekoliko članova također je napustilo stranku u takvoj atmosferi. Prošle sedmice, je odbijena i Khanova kandidatura za učešće na izborima.

„Nikada prije u historiji Pakistana nismo imali takav dojam nepravednosti i izborni proces koji počinje mjesec ili dva ili prije stvarnih izbora“, kazao je Rasul Bakhsh Rais, profesor političkih nauka na Univerzitetu za menadžment u Lahoreu.

Represija pakistanskog establišmenta obeshrabrila je političko učešće i pojačala dojam da će izbori biti namješteni u korist jedne od glavnih i dinastičkih političkih stranaka u zemlji, Pakistanske muslimanske lige (Nawaz) ili Pakistanske narodne stranke (PPP), prema Raisu.

„Možda nećemo vidjeti energično učešće ljudi“, kazao je Rais, dodajući kako očekuje da će odziv birača na predstojećim izborima biti najniži u pakistanskoj historiji.

Bivši premijer Nawaz Sharif, koji je bio u egzilu nekoliko godina nakon niza slučajeva i presuda za korupciju, vratio se u Pakistan. Sudovi su poništili ranije presude protiv njega i mnogi analitičari ga vide kao favorita vojske kao osobe koja će sljedeća voditi državu.

Indonezija

I Indonežani će u februaru glasati na najvećim na svijetu izborima koji se održavaju u jednom danu. Birat će predsjednika, potpredsjednika i blizu 20.000 predstavnika za okružne, pokrajinske i nacionalne parlamente.

Iako se slobodni i fer izbori naširoko slave u Indoneziji od njene demokratske tranzicije 1998, ovom demokratijom još dominiraju političke, poslovne i vojne ličnosti koje su se istakle tokom Soehartove autoritarne vladavine, piše Sana Jaffrey za Carnegie fondaciju za međunarodni mir.

Dodala je i da je vlast većinom u rukama elite iz ere Soeharta. Iako je aktuelni predsjednik, autsajder Joko „Jokowi“ Widodo potkopao ovu tradiciju pobijedivši na izuzetno kompetitivnim izborima 2014. putem glasanja, naučio je da mora igrati po pravilima elite.

Sada kada je Jokowi završio svoja maksimalna dva mandata, tri kandidata se natječu da ga naslijede: Prabowo Subianto, Ganjar Pranowo i Anies Baswedan.

Ministar odbrane Prabowo (72) predstavlja nacionalističku desničarsku stranku Gerindra. Njegov potpredsjednički kandidat je Widodov sin, 36-godišnji Gibran Rakabuming Raka, koji je kontroverzan zbog optužbi za neiskustvo i da je dijete uspješnih roditelja. Osim toga, Prabowo je navodno bio uključen u otmice studentskih aktivista 1998. i optužen je za druga kršenja ljudskih prava. Čini se da je Prabowo, uprkos kontroverzi, predvodnik u utrci.

Gibranu je dozvoljena kandidatura iako je mlađi od 40 godina, što je minimalna dobna granica za kandidate, jer je prethodno obnašao javnu dužnost kao aktuelni gradonačelnik Surakarte. Ovu iznimku je uveo Ustavni sud Indonezije u oktobru.

Vladajuća Jokowijeva sekularno-nacionalistička Demokratska stranka borbe (PDI-P) odabrala je Ganjara kao svog kandidata. Aniesa, pak, favorizuju konzervativne muslimanske i islamističke grupe. On je odabrao Muhaimina Iskandara, predsjednika Stranke nacionalnog buđenja (PKB), kao svog potpredsjedničkog kandidata.

Nakon prve predsjedničke debate u decembru, Usman Hamid, čelnik Amnesty Indonesia, primijetio je da su Ganjar i Anies više govorili o slobodi izražavanja, odgovornosti snaga sigurnosti za nasilje i rješavanju slučajeva kršenja ljudskih prava u prošlosti, dok Prabowo, koji je bio na vlasti, nije.

Indija

U proljeće 2014, čelnik stranke Bharatiya Janata (BJP), Narendra Modi položio je zakletvu kao 14. premijer Indije. Deceniju kasnije, ima velike šanse da osvoji treći mandat zaredom u onome što će biti najveća demokratska vježba u historiji: 900 miliona birača birat će svoju sljedeću vladu.

Protiv Modijeve hinduističke većinske stranke Bharatiya Janata takmiči se koalicija od 28 stranaka pod nazivom Indijska nacionalna razvojna inkluzivna alijansa (INDIA). Ovu koaliciju vodi glavna opoziciona stranka Indijski nacionalni kongres na čijem je čelu Rahul Gandhi, čiji su otac (Rajiv Gandhi), baka (Indira Gandhi) i pradjed (Jawaharlal Nehru) svi bili premijeri.

Tokom decenije vladavine BJP-a, država je svjedočila onome što kritičari vladajuće stranke nazivaju urušavanjem demokratije. Akademik i pisac Apoorvanand rekao je Al Jazeeri da su nezavisne institucije uključujući i izbornu komisiju, izgubile svoju autonomiju.

U decembru je istraga otkrila da je indijska vlada vjerovatno nadzirala istaknute novinare pomoću špijunskog softvera Pegasus. Ranije istog mjeseca, 141 opozicioni zastupnik je suspendovan iz parlamenta.

Smanjivanje prostora za opoziciju i pokušaji vršenja pritiska na medije izdvojili su se kao istaknuta pitanja na ovim izborima pored ekonomije u krizi, sve veće nezaposlenosti i napada hinduističkih nacionalista na manjinske vjerske zajednice. U dijelovima države, kao što je savezna država Manipur na sjeveroistoku, neredi traju mjesecima nakon što su u maju izbili etnički sukobi. U međuvremenu je ultradesničarska stranka Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS) – ideološki prethodnik BJP-a – dobila sve veću priliku da utječe na sadržaj udžbenika u državi, izazivajući zabrinutost da bi naredna generacija Indijaca mogla usvojiti mitove umjesto nauke i historije, kao i fanatizam umjesto sekularnih vrijednosti.

„Ovi izbori su izuzetno važni jer je to jedina šansa da se oživi demokratija u Indiji“, rekao je Apoorvanand.

No, Modi je i dalje veoma popularan u velikom dijelu države. BJP je trijumfovao na niz državnih izbora u decembru, pokazujući svoju političku snagu na ulasku u 2024. Uprkos izazovima, indijska ekonomija je po veličini nadmašila francusku i britansku. Indija je također postala četvrta država čija je posada uspješno sletjela na Mjesec i bila je domaćin samita G20.

Južna Afrika

Očekuje se da će između maja i avgusta Južna Afrika održati sedme nacionalne izbore od ukidanja aparthejda 1994. Južna Afrika ima 60 miliona stanovnika, od čega je 27 miliona registrovanih birača.

Od 1994. godine, Afrički nacionalni kongres (ANC) drži neprekidnu vlast, ali njegove pristalice strahuju da će glasovi stranke biti manji od 50 posto potrebnih za pobjedu ove godine. Pod vodstvom predsjednika Cyrilla Ramaphose, podrška ANC-a pala je na 45 posto, prema anketi iz oktobra 2023. koju je provela Fondacija za socijalna istraživanja.

Korupcijski skandali povezani s vladinim zvaničnicima postali su česti, a Ramaphosa je također pomilovao svog prethodnika Jacoba Zumu koji je odbio svjedočiti o korupciji tokom njegovog mandata.

Glavni protivnik ANC-a je Demokratski savez (DA) kojeg predvodi zakonodavac John Steenhuisen. On je oformio saveze s manjim strankama kako bi uklonio ANC. Međutim, DA je ispod ANC-a na anketama, a mnogi crni političari su napustili ovu stranku, što joj narušava potencijal da bude viđena kao inkluzivna institucija.

Meksiko

Meksiko se priprema za svoje najveće izbore ikada koji će se održati 2. juna i na kojima bi prvi put mogla biti izabrana žena za predsjednicu. Meksiko ima blizu 129 miliona stanovnika i približno 96 miliona registrovanih birača.

Prvi put će izbori u Meksiku biti održani istovremeno u sve 32 države, dok će 20.000 pozicija uključujući predsjedničku poziciju, mjesta u Kongresu, guvernerske i lokalne pozicije popuniti kandidati.

Bolje poznat po inicijalima AMLO, meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador iz stranke Morena trenutno vodi naciju, ali u ovoj državi predsjednik ne može služiti više od jednog mandata.

Claudia Sheinbaum, naučnica i bivša gradonačelnica Mexico Cityja, novo je lice Morene i favoritkinja sa znatnim vodstvom na anketama. Obećala je da će se pozabaviti izazovima kao što su nasilje bandi i da će pokušati iskoristiti praksu poznatu kao ‘nearshoring’ – rastući trend američkog premještanja poslovnih operacija u Meksiko da bi se smanjili troškovi – kako bi pomogla unaprijediti državnu ekonomiju.

Xochitl Galvez, senator sa starosjedilačkim korijenima koji predstavlja Stranku nacionalne akcije, odlučio je osporiti dominaciju Morene i zasniva kampanju na obećanju da će se boriti protiv nasilja.

Mandat aktuelnog predsjednika najkrvaviji je u historiji Meksika, s rekordnim brojem ubistava. Takozvani „rat protiv droge“, koji je započet prije tri predsjednička mandata, nije uspio smanjiti nasilje. Naredna vlada bit će testirana na tome hoće li nastaviti s militariziranom strategijom ili istražiti alternativne, manje kaznene politike. Duboke nejednakosti u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju ostaju.

Evropska unija

Svakih pet godina, građani Evropske unije biraju svoje predstavnike u Evropskom parlamentu (EP) – jedinoj direktno biranoj transnacionalnoj skupštini globalno. Ovi izbori se dešavaju u svih 27 država članica Evropske unije.

Zastupnici u Evropskom parlamentu (MEP) oblikuju i odlučuju o novim zakonima koji uređuju različite aspekte života u Evropskoj uniji, od zdravstva do rada. Zastupnici u Evropskom parlamentu također biraju predsjednika Evropske komisije. Tu poziciju trenutno obnaša Ursula von der Leyen, prva žena predsjednica EU.

Izbori će se održati od 6. do 9. juna. Izbori se ne održavaju u svim državama isti dan. Naprimjer, u Nizozemskoj se održavaju u četvrtak, dok se u Francuskoj održavaju u nedjelju.

Bit će izabrano ukupno 720 zastupnika, a mogu se natjecati i članovi nacionalnih političkih stranaka.

Neka od ključnih pitanja u ovom krugu uključuju klimatske politike, zakone o imigraciji, sigurnost i odbranu, posebno sada kada se u toku višestruki sukobi, od Bliskog istoka do rata u Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države

Stanovnici SAD-a će 5. novembra birati predsjednika, sve zastupnike u Zastupničkom domu i trećinu mjesta u Senatu.

Ovogodišnja predsjednička utrka podsjeća na onu iz 2020, gdje se demokrata Joe Biden, koji je aktuelni predsjednik, suočio s republikancem Donaldom Trumpom, koga je porazio prije četiri godine.

Trump vodi ispred republikanskih rivala Rona DeSantisa i Nikki Haley – uprkos višestrukim optužnicama protiv njega i njegovog odsustva iz svih dosadašnjih republikanskih debata.

Trumpova popularnost među republikancima ostaje nepokolebljiva jer je on preoblikovao Republikansku stranku. „Jedna od grešaka ljudi je što misle da je grupa Amerikanaca koji su republikanci ostala ista“, kazao je Perrin. Mnogi tradicionalni libertarijanci ili relativno religiozni konzervativci napustili su stranku nakon Trumpove pobjede 2016.

U isto vrijeme je dio onoga što se zove bijela radnička klasa napustio demokrate i pridružio se Republikanskoj stranci, objasnio je. „Ljudi koji su sada u stranci su ljudi koje je tamo privukla popularnost Donalda Trumpa.“

Perrin misli da kandidati izuzev Bidena i Trumpa nemaju šanse osim ako se ne pojavi neki pravni ili zdravstveni problem. „Obojica zaista prednjače kod svojih birača.“

Perrin vjeruje da bi ishodi izbora mogli poslužiti kao orijentir za ostatak svijeta i pobjeda republikanaca bi mogla značiti da će američki izolacionizam utjecati na druge dijelove svijeta. „Jer kada Trump kaže da ćemo se pobrinuti za Amerikance i da ćemo djelovati samo u interesu Amerikanaca globalno, to je također signal za ostatak svijeta da se i oni trebaju ponašati na sličan način.“

Iako je jasno da će rezultati američkih izbora utjecati na ostatak svijeta, to hoće li rezultati izbora u ostatku svijeta utjecati na SAD druga je priča. „Sa sociološke tačke gledišta, mislim da Amerikanci nisu posebno dobri u poštivanju ostatka svijeta“, kazao je Perrin.

Gana

Stanovnici Gane izaći će na izbore 7. decembra i birat će zastupnike u Parlamentu kao i nasljednika predsjednika Nane Akufo-Addoa iz Nove patriotske stranke (NPP).

Akufo-Addo iz desnog centra i liberalno-konzervativnog NPP-a položio je predsjedničku zakletvu 2017. nakon što je pobijedio na izborima 2016. Ponovo je pobijedio 2020. i položio zakletvu za drugi mandat u 2021. I na jednim i na drugim izborima uz malu prednost je pobijedio Johna Mahamu iz socijaldemokratskog Nacionalnog demokratskog kongresa (NDC).

Nakon izbora 2020, Mahama je osporavao rezultate i podnio je žalbu Vrhovnom sudu i nevoljko je prihvatio njeno odbijanje u martu 2021.

Mahama, koji je bio predsjednik Gane od 2012. do 2017. ponovo se natječe ove godine, ali ne protiv Akufo-Addoa jer mu Ustav ne dozvoljava da se kandiduje za treći mandat. Umjesto toga, NPP je izabrao potpredsjednika Mahamudu Bawumia nakon što je pobijedio na preliminarnim izborima.

Bawumia će biti prvi sjevernjak i musliman koji će biti NPP-ov kandidat na predsjedničkim izborima. Ovim pokretom dominiraju etnički Akani, što, kako kažu analitičari, predstavlja još jedan izazov za Mahamu, koji je i sam sa sjevera.

Zapadnoafrički izvoznik zlata i kakaa trenutno se bori s najgorim ekonomskim previranjima u posljednjih nekoliko godina. Inflacija je rekordnih 50,3 posto, najviša u 21 godinu. Vladina potrošnja tokom pandemije dovela je do velikog javnog duga koji je u septembru iznosio 48,9 milijardi dolara. To je 76 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ko god bude izabran, suočit će se s izazovom da izvuče Ganu iz ekonomskih previranja.