Buljušmić-Kustura: ‘Nepravda ‘90-ih u BiH ne smije biti ponovljena u Gazi’

“Mi [Bosanci i Hercegovci] bolje nego iko znamo i shvatamo važnost tužbe koju je Južnoafrička Republika podnijela protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu”, kaže Arnesa Buljušmić-Kustura, aktivistkinja i istraživačica genocida s adresom u Londonu.

Upravo to je, ističe, razlog zbog kojeg je Međunarodnom sudu pravde uputila otvoreno pismo kojim poziva ovo međunarodno tijelo da provede “privremene mjere” koje će rezultirati prekidom vatre u Gazi i na taj način spriječi ponavljanje historije.

“Na primjeru Bosne i Hercegovine smo vidjeli šta se dogodi kada međunarodna zajednica ne reaguje na vrijeme”, kaže Buljušmić-Kustura u razgovoru za Al Jazeeru. “Jer da je Međunarodni sud pravde reagovao i proveo privremene mjere 1993. godine – kada je Bosna i Hercegovina usred rata tužila tadašnju Saveznu republiku Jugoslaviju (Srbiju i Crnu Goru) – ne bi se dogodio genocid u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi, kao ni mnogi drugi zločini.”

“Ovo je svojevrsni ispit za Međunarodni sud pravde, ali i prilika da pokažemo svijetu da međunarodno pravo ima svrhu, da će zaštititi ugrožene, kao i da niko na svijetu nije imun i da će prije ili kasnije odgovarati za svoje zločine”, dodaje.

Otvoreno pismo

U pismu koje je potpisalo više od 1.000 osoba, mahom onih koji su preživjeli rat u Bosni i Hercegovini i genocid u Srebrenici, Buljušmić-Kustura napominje da se izraelski advokat, u kontekstu odbrane Izraela od optužbe za genocid, tokom izlaganja pred Međunarodnim sudom pravde osvrnuo na slučaj Bosne i Hercegovine, podsjećajući da ni u toj zemlji nisu uvedene privremene mjere.

“To se dogodi kada pravda ne bude zadovoljena”, pojašnjava Buljušmić-Kustura i dodaje da “nepravda koja se dogodila 1993. ne smije biti ponovljena u ovom slučaju.”

Aktivistkinja, koja je svoj naučni rad posvetila istraživanju zločina genocida i podizanju svijesti o genocidu u Srebrenici, smatra da kao društvo ne učimo iz historije.

Brojni ratovi, uključujući i ovaj posljednji kojeg Izrael vodi u Gazi, pokazatelj su, ističe, da gotovo ništa nismo naučili ni iz Holokausta, ni iz genocida u Bosni i Hercegovini. No, nada se, da će međunarodna zajednica ipak zaustaviti Izrael i donijeti pravdu Palestincima.

“U svakom slučaju, mi koji smo preživjeli razne ratne strahote imamo odgovornost da govorimo o tim stvarima, da širimo istinu i svijest ne samo o onome što se dogodilo našem narodu, već i o zločinima i opresijama s kojima se suočavaju druge nacije širom svijeta”, ističe Buljušmić-Kustura.

Odluka o hitnim mjerama

Izrael je 7. oktobra prošle godine, nakon iznenadnog napada Hamasa u kojem je ubijeno 1.139 osoba, pokrenuo nemilosrdnu i kontinuiranu kampanju bombardovanja Pojasa Gaze. Od tada je u opkoljenoj enklavi ubijeno gotovo 26.000 Palestinaca, više od 64.000 ih je ranjeno, dok je više od dvije trećine stanovništva interno raseljeno na jug Pojasa.

Južnoafrička Republika je 29. decembra Međunarodnom sudu pravde podnijela tužbu za genocid protiv Izraela, optužujući tu zemlju da je tokom bombardovanja Gaze prekršila Konvenciju o genocidu iz 1984. godine.

Južnoafrička Republika je 11. januara iznijela optužbe pred ovim sudom, a dan kasnije Izrael svoju odbranu.

Izrael je odbacio optužbe za genocid kao “pravno neutemeljene”, tvrdeći da njegove snage djeluju u samoodbrani i da ciljaju Hamas, a ne palestinske civile.

U svom prvom istupu, Međunarodni sud pravde se neće baviti ključnim pitanjem provodi li Izrael genocid i prvo će objaviti odluku o privremenim ili hitnim mjerama u Gaze, uz odluku koje će to mjere biti.

Stručnjaci kažu da bi do odluke o kompletnom slučaju, kojom će biti presuđeno da li je Izrael počinio genocid, mogle proći tri ili četiri godine.