Ukrajina napada dronovima duboko u Rusiji
Ukrajina je napala vojnu i energetsku infrastrukturu u najmanje tri grada duboko u Rusiji, pokazujući nove mogućnosti svojih dronova.

Rusija i Ukrajina su u protekloj sedmici rata razmijenile smrtonosne zračne napade na civilne ciljeve, no Ukrajina je također pogađala vojnu i ekonomsku infrastrukturu duboko na teritoriji Rusije, po prvi put proširujući domet do Sankt Peterburga.
Ukrajinska vojna obavještajna služba navela je ranije da je pogodila neodređeni vojni cilj u Sankt Peterburgu, koristeći bespilotne letjelice lansirane sa ukrajinskog tla.
Ukrajinski ministar za stratešku industriju Oleksandr Kamišhin potvrdio je taj napad, rekavši na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da je napad izveo dron proizveden u Ukrajini koji je prešao čak 1.250 kilometara od ukrajinskog tla do mete.
Ukrajina je u nedjelju ponovo napala nekoliko lokacija. Ruski proizvođač plina Novatek saopćio je da obustavlja rad u tvornici i terminalu za utovar u luci Ust-Luga u blizini Sankt Peterburga, nakon požara koji su ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore Sigurnosne službe, pripisali napadu dronovima.
‘Ukrajina među tri najveća proizvođača dronova’
Novatek je naveo da je nastavio s utovarom plina u srijedu, ali bi mogle biti potrebne sedmice ili mjeseci da se rad postrojenja vrati u normalu, kažu analitičari. To bi značilo da će kompanija izgubiti novac izvozeći plinski kondenzat niske vrijednosti umjesto prerađene nafte, avionskog goriva i plinskog ulja.
Ukrajina je također navela da je napala fabriku Ščeglovsku Val u Tuli, 150 kilometara južno od Moskve, koja navodno proizvodi sisteme protuzračne odbrane Pancir-S i Pancir-S1.
Snimci sa potvrđenom geografskom lokacijom pokazali su dim iznad grada Smolenska, u blizini ruske granice sa Bjelorusijom, što ukazuje na mogući treći napad tog dana.
Ukrajina razvija sopstvene zračne i druge bespilotne letjelice dugog dometa najmanje od sredine prošle godine, kada je napala nekoliko vojnih ciljeva na Krimu i Crnom moru.
Za razliku od doniranog zapadnog oružja, ono nema ograničenja u smislu njihove upotrebe na ruskom tlu.
Sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu odbranu i sigurnost Oleksij Danilov rekao je da je Ukrajina među tri najveća proizvođača dronova u svijetu.
Ukrajina se sumnjiči i za granatiranje grada Donjecka na okupiranom istoku zemlje, u kojem je u nedjelju ubijeno najmanje 27 ljudi, iako nije preuzela odgovornost za napad.
Sa druge strane, Rusija je konstantno gađala ukrajinske gradove, ponovo sa smrtonosnim učinkom, a najveći danak podnio je Harkov.
‘Postojanje Ukrajine smrtno opasno po Ukrajince’
Ruske rakete ubile su 18 ljudi i ranile oko 130 u različitim gradovima u utorak, a osam ubijenih bilo je u Harkovu, rekao je gradonačelnik. U gradu je pogođeno najmanje 100 zgrada.
Ukrajina je prošle srijede oborila 19 od 20 bespilotnih letjelica Shahed, u četvrtak 22 od 33, a u subotu četiri od sedam.
Zvaničnik Pentagona rekao je da su to bili probni napadi jer je Rusija tražila slabosti u odbrani.
“Do sada nisu uspjeli. Ukrajinci imaju puno iskustva o tome kako se nositi sa takvim ruskim napadima”, rekla je novinarima Celeste Wallander, pomoćnica ministra odbrane.
Ono što je napad u utorak učinilo drugačijim je to što Rusija nije koristila bespilotne letjelice. Lansirala je 44 projektila različitih tipova, od kojih je Ukrajina presrela polovinu, uglavnom iznad Kijeva.
Ukrajinski zapadni saveznici nastavili su obećavati oružje i municiju, predviđajući treću godinu rata, dok je ruska retorika ostavljala malo nade za pregovore u skorije vrijeme.
“Postojanje Ukrajine smrtno je opasno za Ukrajince”, napisao je Dmitrij Medvedev, zamjenik čelnika utjecajnog ruskog Vijeća sigurnosti u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
“Prisutnost nezavisne države na historijskim ruskim teritorijima razlog je za nastavak borbi”, rekao je.
“Postoji stopostotna vjerovatnoća novog sukoba”, rekao je Medvedev.
‘Šveđani, pripremite se za rat’
“To bi se moglo dogoditi za deset ili pedeset godina.”
Neki u Evropi vjeruju Rusiji na riječ.
“Gotovo svaki dan čujemo prijetnje iz Kremlja… tako da moramo uzeti u obzir da bi Vladimir Putin jednog dana mogao čak napasti neku članicu NATO-a”, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius za Tagesspiegel.
“Naši stručnjaci procjenjuju da bi to bilo moguće u razdoblju od pet do osam godina”, rekao je Pistorius.
Bilo je to posljednje u nizu mračnih upozorenja. Šef vojnog odbora NATO-a pozvao je prije dvije sedmice na “ratnu transformaciju” NATO-a.
A vrhovni švedski komandant, čija je zemlja korak bliže članstvu u NATO-u nakon turske ratifikacije članstva, prošle sedmice je poručio Šveđanima da se pripreme za rat.