Strahovi azilanata rastu dok Bijela kuća sprema dogovor o granici

Bijela kuća traži da zastupnici odobre pomoć Ukrajini, dok republikanci to pitanje uvjetuju strožijim pravilima prema tražiteljima azila.

Ornela Medom, 28-godišnja tražiteljica azila iz Kameruna, jedna je od onih koji pozivaju američke zakonodavce da odustanu od traženja strožijih pravila za migrante (Al Jazeera)

Bijela kuća je pojačala pritisak na članove Kongresa Sjedinjenih Američkih Država dok pokušava postići dogovor prema kojem bi pomoć Ukrajini mogla biti odobrena u zamjenu za moguća ograničenja azila.

Ornela Medom, 28-godišnjakinja koja je pobjegla iz ratom razorenog Kameruna, jedna je od onih koji trenutno traže azil u SAD-u. Na demonstracijama “Save Asylum” ispred Capitola, rekla je za Al Jazeeru da je užasnuta onim što bi novi imigracijski sporazum mogao donijeti.

“Tako sam tužna i tako se bojim”, rekla je Medom u četvrtak, samo dan nakon što su republikanski i demokratski senatori rekli da bi glasanje o sporazumu moglo biti neizbježno.

Također u srijedu, predsjedavajući Mike Johnson sugerirao je da bi republikanci u Zastupničkom domu mogli zauzeti još tvrđi stav prema pristupu američko-meksičkoj granici.

“Naši životi ovise o ovim tajnim pregovorima koji su u toku”, rekla je Medom, koja je u SAD stigla preko južne granice u aprilu. “Molim ih da misle na nas”.

Grupa progresivnih i latinoameričkih zakonodavaca također je prisustvovala konferenciji za novinare u četvrtak, apelujući na demokrate da ne prihvate velike promjene zakona o granicama SAD-a kao dio bilo kakvog dogovora.

Ornela Medom, tražiteljica azila iz Kameruna, obraća se na konferenciji za novinare ispred američkog Kapitola (Joseph Stepansky/Al Jazeera)

Mjesecima je Bijela kuća tražila nastavak pomoći Ukrajini, insistirajući na paketu od 110 milijardi dolara koji bi također uključivao vojna sredstva za Izrael i Tajvan, kao i druge sigurnosne troškove.

Ali republikanci su stopirali daljnju pomoć Ukrajini uvjetujući je promjenama zakona o migracijama kako bi se zaustavio protok migranata i tražitelja azila na južnoj granici. Demokratski čelnici poput predsjednika Joea Bidena i čelnika većine u Senatu Chucka Schumera signalizirali su spremnost na kompromis.

Biden “želi napraviti stvarno značajnu promjenu na granici”, rekao je Schumer.

Međutim, zagovornici prava azila opisali su potencijalni dogovor kao “iznudu” i “uzimanje talaca”.

“Republikanci drže inostranu pomoć kao taoca kako bi izvukli ekstremne imigracijske mjere koje neće riješiti problem”, izjavila je zastupnica Nanette Diaz Barragan, demokrat i predsjedavajuća Kluba latinoameričkih zastupnika u Kongresu.

Uvjeti dogovora još nisu objavljeni. Ali Diaz Barragan kaže da se očekuje da će uključiti “… deportacije, promjene koje će otežati dobivanje azila i eventualno ograničenja predsjednikovih ovlasti [u slučajevima azila]”.

Pregovori u toku

Biden je u srijedu pozvao grupu demokratskih i republikanskih članova Kongresa u Bijelu kuću u nadi da će pregovore približiti kraju. Rekao je okupljenima da trebaju “poslati snažan signal američke odlučnosti” po pitanju Ukrajine, stoji u saopćenju Bijele kuće.

“Bio je jasan: kontinuirano nedjelovanje Kongresa ugrožava nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a i ostatka slobodnog svijeta”, stoji u saopćenju.

Schumer je nakon toga rekao novinarima: “Optimističniji sam nego ikad prije da ćemo se dogovoriti.”

Govoreći o očekivanom dogovoru, čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell rekao je da “očekuje da će dogovor biti pred nama sljedeće sedmice”.

U međuvremenu, predsjedavajući Johnson naglasio je da republikanci u Zastupničkom domu, koji imaju većinu u donjem domu, neće podržati nikakav dogovor osim ako ne uključuje “značajna” nova ograničenja na granici.

Ukazao je na tvrdolinijaški migracijski zakon koji je usvojio Zastupnički dom u maju, a koji uključuje zabranu traženja azila za one koji nelegalno prelaze granicu i nastavak politike koja zahtijeva od tražitelja azila da čekaju u Meksiku da se njihovi zahtjevi obrade.

“Rekao sam predsjedniku ono što sam govorio mjesecima, a to je da moramo imati promjenu na granici, suštinsku promjenu politike”, rekao je Johnson novinarima.

“Moramo insistirati da granica bude glavni prioritet.”

Demokratska zastupnica Pramila Jayapal, predsjedavajuća Kongresnog progresivnog kluba, rekla je da se cijela premisa sporazuma mora odbaciti. Upozorila je da bi dvostranački napori mogli donijeti historijski “okrutne, neizvedive i trajne promjene politike migracije”.

“Imperativ je da moje kolege iz Senata i Bijela kuća shvate da su na stolu politike koje su toliko ekstremne da bi, ako budu usvojene, bile najisključiviji, najrestriktivniji migracijski zakon od zakona o rasnim kvotama iz 1920-ih, doslovno vraćajući sat unazad 100 godina”, rekla je, pozivajući se na zakone koji su odredili useljeničke kvote na temelju nacionalnosti, isključujući neke u potpunosti.

‘Šta će republikanci tražiti sljedeći put?’

Američki mediji objavili su da su se pregovarači Senata i Bijele kuće na sastancima iza zatvorenih vrata općenito složili s nekoliko politika koje podsjećaju na one donesene za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

To uključuje strožije standarde za ljude koji traže azil nakon što su nelegalno ušli u SAD, proširenje kategorija onih koji mogu biti pritvoreni i nadzirani nakon ulaska u SAD, te olakšavanje protjerivanja migranata i tražitelja azila.

Associated Press je također objavio da bi jedan prijedlog o kojem se raspravlja pojednostavio proces deportacije migranata diljem zemlje koji su u SAD-u manje od dvije godine. Nije jasno je li ta mjera još uvijek na stolu.

U međuvremenu, ključna tačka problema bili su pokušaji da se ograniči mogućnost Bijele kuće da izda takozvani humanitarni uvjetni otpust. Ta je ovlast bila kamen temeljac najnovije granične strategije Bidenove administracije.

“Uvjetni otpust ima jako dugu i dvostranačku historiju korištenja za pružanje sigurnosti vijetnamskim saveznicima koji su radili s vladom SAD-a, sovjetskim jevrejskim izbjeglicama, Kambodžanima koji bježe od Crvenih Kmera, kubanskim političkim zatvorenicima, Haićanima nakon razornog potresa 2010, našim afganistanskim saveznicima, Ukrajincima koji bježe od ruske invazije i još mnogo toga”, rekla je Jayapal.

“Šta će republikanci tražiti sljedeći put kada nam zatreba više sredstava za Ukrajinu ili neku drugu hitnu situaciju?, pitala je.

Šta dolazi sljedeće?

Kritičari kažu da inostrana pomoć nije jedino o čemu raspravljaju zakonodavci.

Prelasci granice redovito su dostizali rekordne brojeve otkako je Biden preuzeo dužnost. Američka agencija za carinu i zaštitu granica, na primjer, zabilježila je rekordnih 2.475.669 ilegalnih ulazaka u 2023. godini.

Republikanci su iskoristili te brojke kako bi kritizirali Bidenovu administraciju. Ali pritisak dolazi i iz Demokratske stranke: političari poput gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa oštro su kritikovali Bidena jer ne poduzima više na rješavanju ilegalnih migracija.

To se događa nakon što nedavna istraživanja pokazuju da je podrška demokratima u rješavanju migracija opala.

Anketa CBS Newsa objavljena početkom januara pokazala je da je Bidenov rejting o tom pitanju dosegao najniži nivo svih vremena. Samo 21 posto učesnika ankete reklo je da Biden “ispravno rješava stvari”.

Za tražiteljku azila Medom, ulozi idu mnogo dalje od predstojećih izbora.

Ispričala je kako su je vlasti u Kamerunu zatvorile, pretukle i seksualno zlostavljale, što je na kraju i motiviralo da pobjegne. Bio je to težak izbor koji je za nju značio ostaviti svoju petogodišnju kćer s porodicom.

“Moj život i životi hiljada tražitelja azila su u vašim rukama”, rekla je u poruci američkim zastupnicima. “Azil je tradicija. Azil je vrijednost. Azil je pravo.”

Izvor: Al Jazeera