Novi izraelski ratni budžet od 15 milijardi dolara: Za šta ide novac?

Izraelska vlada odobrila je povećanje godišnjeg budžeta, ali ne bez unutrašnjih sukoba.

Novi budžet Izraela sada će biti upućen Knessetu, gdje su potrebna tri glasa da postane zakon (Reuters)

Vođenje rata je skupo za svaku državu, a prikupljanje sredstava potrebnih za borbu može biti opterećeno političkim sukobima. No, kada je vlada te države nestabilna, nepovjerljiva i duboko podijeljena, tada ulozi mogu biti još veći.

Zaista, 37. vlada Izraela rijetko je uživala u harmoniji otkako je preuzela dužnost prije otprilike godinu. Nakon tri mjeseca rata protiv Gaze, bilo je jasno da sredstva usmjerena na ratne napore nisu bila dovoljna uprkos hitnoj decembarskoj injekciji od gotovo 30 milijardi šekela (7,85 milijardi dolara), uglavnom finansiranom povećanim zaduživanjem.

Kabinet premijera Benjamina Netanyahua odobrio je povećani budžet za 2024, u kojem se izdvaja dodatnih 55 milijardi šekela (15 milijardi dolara) za rat, kao i povećana sredstva za druge odjele uprkos napornim raspravama zbog kojih je ministar obrazovanja Yoav Kisch bio bijesan kada su izneseni prijedlozi za smanjenje finansiranja njegovog odjela.

Na kraju, nakon cjelonoćnog sastanka, Kischova zabrinutost je otklonjena kada je premijer Netanyahu najavio povećanje budžeta za obrazovanje, kao i za zdravstvo.

Zašto je trebalo mijenjati budžet Izraela?

Izraelska vlada prvi put se sastala u nedjelju kako bi povećala dvogodišnji budžet za 2023. i 2024, koji je izvorno iznosio 270 milijardi dolara, a koji je odobrila u maju.

Netanyahu, koji je postao vrlo nepopularna figura u izraelskom društvu, počeo je izjavom o budžetskim ciljevima vlade.

“Ono što se sada traži je, prije svega, pokriti troškove rata i omogućiti nam da vodimo rat u nadolazećoj godini i dovršimo ga, uključujući eliminaciju Hamasa, povratak naših talaca i vraćanje sigurnosti i osjećaja sigurnosti na sjever i jug kako bi se tamo stanovnici mogli vratiti”, rekao je svom kabinetu.

No, jedno je davati hrabre ratne izjave, a platiti za njih je nešto sasvim drugo, naročito kada vam statistika ne ide u prilog.

Izraelski rat protiv Gaze, u kojem je poginulo više od 24.000 Palestinaca, s još hijadama koje su izgubljene pod ruševinama i za koje se pretpostavlja da su mrtvi, dok su još deseci hiljada povrijeđeni – koštao je zemlju oko 269 miliona dolara dnevno od 7. oktobra.

Banka Izraela procjenjuje da bi troškovi povezani s ratom od 2023. do 2025. mogli iznositi 55,6 milijardi dolara.

Ovo je zabrinjavajući podatak za zemlju koja je, osjećajući finansijski pritisak koji često dolazi uz vođenje rata, objavila budžetski deficit od 4,2 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023, u poređenju sa 0,6 posto suficita godinu prije. Kao rezultat ovog novog budžeta, deficit za 2024. se povećao na 6,6 posto izraelskog BDP-a.

Šta je u rebalansu budžeta?

Novi budžet od 582 milijarde šekela (155 milijardi dolara) za 2024. postignut je rezanjem sredstava za vladine odjele u prosjeku za tri posto i povećanjem potrošnje za 18,6 milijardi dolara.

Nakon što se vlada dogovorila o budžetu, Netanyahu je pozdravio “povećanje budžeta za unutrašnju sigurnost, ali što je najvažnije, budžeta za odbranu, koji je neophodan za pobjedu i našu budućnost”.

Razbijena izraelska koaliciona vlada najdesnija je u historiji zemlje.

Međutim, Nacionalno jedinstvo, predvođeno Netanyahuovim suparnikom Bennyjem Gantzom, glasalo je protiv finansijskog plana nakon što je odbijen njegov pokušaj za dodatne rezove, uključujući iznos od 2,15 milijardi dolara dodan tzv. koalicionom finansiranju 2022. godine.

Ta sredstva uključuju novac za finansiranje tekuće izgradnje izraelskih naselja na palestinskim teritorijima, koja se, uprkos tome što su nezakonita prema međunarodnom pravu, nastavljaju širiti.

Yossi Mekelberg, suradnik Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom Chatham Houseu, rekao je za Al Jazeeru da ministri još uvijek jako žele dogovor o finansiranju koalicije koji su sklopili Netanyahu i ultraortodoksni članovi njegove vlade.

“Oni još uvijek žele koalicioni sporazum koji dodjeljuje novac za njihove ciljeve”, rekao je Mekelberg.

Na kraju je ovaj fond doživio samo mali rez od 663,5 miliona dolara.

Za šta ide dodatnih 15 milijardi dolara?

Dodatnim novcem za početak će se kupiti vojna oprema, kao i platiti 360.000 izraelskih vojnih rezervista. Također su uključena sredstva za podršku više od 100.000 Izraelaca evakuiranih iz zajednica koje graniče s Gazom i susjednim Libanom, gdje se izraelske snage sukobljavaju sa Hezbollahom.

“Promijenili smo prioritete tako da svaki rezervista i svaki borac i njegova porodica znaju da postoji vlada koja stoji iza njega i u potpunosti brine o njemu”, rekao je ministar finansija Bezalel Smotrich nakon što je budžet odobren.

S obzirom na to da je zemlja u ratu, očuvanje unutrašnje sigurnosti Izraela također je bilo ključno pitanje.

Ekstremno desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, koji i sam živi u ilegalnom naselju u Hebronu na okupiranoj Zapadnoj obali, prijetio je da će povući svoju podršku svakom budžetu u kojem bi bio oduzet novac njegovom ministarstvu.

Ben-Gvir je vođa stranke Jevrejska moć, koja gaji antipalestinsku politiku.

Njegov je odjel uredno dobio dodatnih 534 miliona dolara u novom budžetu.

Može li Izrael ostati bez novca za svoj rat?

Sredstva vjerovatno neće presušiti u kratkom roku. Bez obzira na pritiske na izraelske finansije kao rezultat rata u Gazi i napada na Zapadnoj obali, izraelska država vjerovatno može osloniti na nepokolebljivu vojnu i finansijsku podršku SAD-a.

U novembru je Zastupnički dom američkog Kongresa dao zeleno svjetlo za zakon o pružanju vojne pomoći u iznosu od 14,5 milijardi dolara Izraelu uz 3,8 milijardi dolara koje se zemlji daju svake godine. Ta odluka tek treba proći Senat.

Novi budžet Izraela sada će biti upućen Knessetu, gdje su potrebna tri glasa da postane zakon.

Dugoročno gledano, i uprkos trenutnom pritisku na finansije zemlje, Mekelberg je rekao da se “izraelska ekonomija može oporaviti – i to relativno brzo”, ali samo ako Izrael pronađe način da okonča rat.

To će zahtijevati pravo vodstvo, dodao je.

Kako rat u Gazi sada traje više od tri mjeseca, “ljudi zaboravljaju da je deset mjeseci prije rata [već] bio period političke nestabilnosti i protesta [u Izraelu],” rekao je Mekelberg.

Izvor: Al Jazeera