Zašto kineski radnici proučavaju ‘misli Xi Jinpinga’?

Zapisi kineskog čelnika postaju tema rasprave među zaposlenicima u bankama i državnim poduzećima.

Zapisi kineskog predsjednika Xi Jinpinga postali su ključna osnova indoktrinacijskih napora Pekinga (Reuters)

Kineski radnici odavno su poznati po dugim danima u uredu, ali sada se suočavaju s novim nizom odgovornosti: proučavanjem zapisa predsjednika Xi Jinpinga.

Otkako je Peking početkom ove godine pokrenuo novu propagandnu akciju, Xi Jinpingove misli navodno postaju česta tema rasprave među zaposlenicima u državnim i privatnim kompanijama, uključujući i strane kompanije.

Šta su ‘misli Xi Jinpinga’?

Xi Jinpingove misli o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba, ili skraćeno Xi Jinpingove misli, zbirka je zapisa i govora kineskog vođe o toku razvoja Kine.

Navedeni cilj zapisa je “veliko podmlađivanje kineske nacije”.

U aprilu je Komunistička partija Kine (KPK) pokrenula novu kampanju za proučavanje i provedbu misli Xi Jinpinga.

Od tada se kampanja proširila u poslovnom svijetu.

Mediji, uključujući Bloomberg i Nikkei Asia, izvijestili su o anonimnim izjavama bankara i drugih zaposlenika koji opisuju dugotrajne sastanke i rasprave o Xijevim radovima.

Neke od navodnih radnih organizacija zahvaćenih ovim izučavanjima uključuju globalne kompanije sa sjedištima u inostranstvu.

Pod Xijem se druga najveća svjetska ekonomija okrenula prema većoj ideološkoj čistoći koja se temelji na marksističko-lenjinističkim korijenima stranke i njegovom vlastitom kultu ličnosti.

Između ostalih poteza za jačanje indoktrinacije, Xi je svoje zapise uvrstio u ustav KPK-a i nacionalni školski plan i program.

Kakve veze marksističko-lenjinistička teorija ima s poslovanjem i bankarstvom?

Dok se komunistička ideologija ne može odmah činiti relevantnom za bankarstvo ili međunarodne finansije i trgovinu, kineske banke i državna preduzeća usko su povezani s Pekingom i podložni su velikom nadzoru i utjecaju.

Slično tome, nije neobično da kineski građani budu članovi KPK-a, koja je službeno odvojena od vlade – iako je ta razlika izblijedjela pod Xijem.

Prošle godine, ukupno članstvo KPK-a službeno je iznosilo 96,71 miliona ljudi – gotovo sedam posto stanovništva zemlje.

Proučavanje Xijevih zapisa stalna je praksa u ćelijama KPK-a, prema Carstenu Holzu, vanrednom profesoru društvenih nauka na Univerzitetu nauke i tehnologije u Hong Kongu.

Kineski predsjednik Xi Jinping učvrstio je moć i kontrolu u većoj mjeri nego bilo koji vođa nakon Mao Zedonga (Reuters)

Najviše rangirani bankari i drugi zaposlenici na visokom nivou vjerovatno su članovi stranke, rekao je Holz, što znači da su vjerovatno proučavali Xi Jinpingove misli čak i prije aprilske direktive.

“Banke su uglavnom finansijske institucije u državnom vlasništvu, a one najveće doslovno su bile dio vlade. Svjesni su da su sličniji vladinim birokratama nego tradicionalnim bankarima”, rekao je hongkonški analitičar iz privatnog sektora za Al Jazeeru pod uvjetom da ostane anoniman.

“Gotovo sigurno su prošli ideološku obuku prije ovoga. Dakle, [sada] možda je na višem nivou nego prije i više je centrirano na jednu osobu, ali im definitivno nije prvi put da ovako nešto doživljavaju, da tako kažem”, rekao je analitičar.

Šta se događa na tim studijskim sastancima?

Dok sesije proučavanja misli Xi Jinpinga nemaju pravu analogiju u zapadnom svijetu, one funkcioniraju donekle slično aktivnostima poput proučavanja Biblije, rekao je Andy Mok, viši naučni saradnik u Centru za Kinu i globalizaciju u Pekingu.

Mok je opisao misli Xi Jinpinga kao mješavinu između “moralnog okvira” i “državne religije”, bez elemenata praznovjerja, tako da bi sudionici studijskih sesija raspravljali o tome kako primijeniti zapise u svojim životnim i poslovnim praksama.

U slučaju bankarstva, rekao je, praksa nije različita od mnogih islamskih zemalja koje su uvele islamske finansije.

“Zašto bi kineske banke proučavale misli Xi Jinpinga? Mislim da je jedan razlog to što su misli Xi Jinpinga, naravno, politička ideologija, ali to može biti čak i dublje i šire od toga”, rekao je Mok za Al Jazeeru. “To je zapravo životna filozofija.”

No Holz je rekao da se uspon misli Xi Jinpinga može smatrati simptomom težnje kineskog vođe da konsolidira moć i kontrolu do stepena kakav nije viđen od Mao Zedonga.

“Tumačim ove sesije učenja kao rituale. Ovi rituali prvenstveno služe u svrhu osiguravanja kontinuirane lojalnosti vođi režima”, rekao je Holz.

“Oni također pomažu u zaštiti od nezavisnog razmišljanja jer je kapacitet mozga zaokupljen dogmom vođe, a svaki interes za intelektualnu raspravu guši se potrebom da se čini da je u skladu s dogmom vođe.”

Šta bankari i direktori misle o ovim studijskim sesijama?

Većina dokaza o tome kako zaposlenici misle o proučavanju Xijeve ideologije je anegdotalna – ali postoje neki pokazatelji da taj trend nije uvijek bio dobrodošao.

U nedavnom izvještaju Nikkei Asia, jedan neimenovani zaposlenik opisao je svoju zaprepaštenost jer je proveo 90 minuta dvosatnog poslovnog sastanka raspravljajući o Xijevim spisima.

Drugi citirani u izvještaju žalili su se da takve aktivnosti zaposlenicima oduzimaju dragocjeno vrijeme i resurse, a navodno su neki vrhunski menadžeri angažirani da prisustvuju višesedmičnim studijskim sesijama.

Iako studijske sesije mogu oduzimati puno vremena, više zabrinjavajuće za bankare i direktore je Xijeva paralelna kampanja za “zajednički prosperitet”, rekao je analitičar iz Hong Konga.

Načelo misli Xi Jinpinga, koje poziva na veću ekonomsku i društvenu jednakost, u praksi može značiti oštro smanjenje plata zaposlenika s visokim učinkom, što narušava moral, rekao je.

Holz je rekao da je zabrinut da bi misao Xi Jinpinga mogla odvratiti kineske banke i državna preduzeća od najvažnijeg zadatka koji je pred njima – prije svega vraćanja ekonomije na pravi put dok njen oporavak nakon pandemije posrće usred izazova, uključujući deflaciju, krizu nekretnina i nizak natalitet.

“Zaokupljenost dogmom vođe direktno i negativno utječe na otvorenu razmjenu ideja i slobodoumne inovacije koje pokreću ekonomski rast”, rekao je on.

Izvor: Al Jazeera