Pritišće li Washington Ukrajinu da održi predsjedničke izbore 2024?

U posljednje vrijeme se sve intenzivnije raspravlja o mogućnosti da se u Ukrajini održe parlamentarni izbori, koji su bili zakazani za posljednju nedjelju u oktobru, te redovni predsjednički izbori zakazani za kraj marta naredne 2024. godine.

Iako je kasno za početak kampanje za parlamentarne izbore, tri mjeseca prije ustavom utvrđenog datuma, nastavlja se rasprava o predsjedničkim izborima i tome postoji li mogućnosti da se oni organiziraju “iznenada” ili na vrijeme, a možda i istovremeno ili blizu termina održavanja parlamentarnih izbora, za razliku od uobičajenog.

Iako visoki vladini zvaničnici, počevši od predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovih savjetnika, preko ministra odbrane i sekretara Savjeta za nacionalnu sigurnost i odbranu, pa sve do premijera i predsjednika parlamenta, smatraju da ne postoje odgovarajući uvjeti za to u ratnim okolnostima, zaoštrava se polemika  zbog sve većeg talasa glasina u zemlji i inostranstvu.

Pojedini iz opozicije smatraju da je “primjena demokratije važnija od bilo čega drugog”, te da vlasti zloupotrebljavaju trenutne okolnosti u korist svoje velike popularnosti. Održavanje izbora vezuju za završetak rata kako bi osigurali pobjedu Zelenskog i njegov novi mandat, te kako bi njegova stranka ”Sluga narodu” ostvarila uvjerljivu pobjedu u utrci na parlamentarnim izborima.

Blizak saveznik

Međutim, prema šuškanjima izvana, Zapad vrši pritisak na predsjednika Zelenskog da održi predsjedničke izbore na vrijeme i bez odlaganja, te da osigura ostanak na vlasti novi, duži period, kao bliski zapadni saveznik.

Na to je otvoreno skrenuo pažnju ruski list Vzglyad, koji smatra da je istaknuti američki senator Lindsey Graham posjetio Kijev upravo s tim ciljem. Graham je jedan od “najvećih i najžešćih mrzitelja Rusije” u Washingtonu, navodi ruski list.

Ukrajinske vlasti smatraju da ne postoji nikakva logika i zakon prema kojem bi trebali održati izbore sve dok traje rat, pogotovo što “vojska neće moći glasati na frontovima na kojima bjesne borbe”, a situacija je teška i za milione raseljenih osoba i izbjeglice.

“Prema zakonu o vanrednom stanju i drugim relevantnim zakonima zabranjeno je održavanje bilo kakvih izbora, a vanredno stanje je već produženo do novembra 2023.”, objašnjava stručnjak Vladimir Fisenko, predsjednik Upravnog odbora Centra za primijenjene političke studije “Penta” u razgovoru za Al Jazeeru.

Dodaje da su “predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori u Ukrajini ranije zaista održani u ratnom periodu, tokom 2014. i 2015. godine, kao i 2019. i 2020. godine, ali da u to vrijeme nije bilo uvođenja vanrednog stanja, jer je rat bio mnogo manjih razmjera”.

Ističe da je u proteklim ratovima broj izbjeglica u inostranstvu bio daleko manji, te kako nije bilo ruskih zračnih napada na gotovo sve regije Ukrajine. Međutim, to se danas redovno dešava otkako je rat počeo, što je i dovelo do brojnih tragedija.

Podjela u društvu

Stvar ima i drugu dimenziju, smatra ekspert Fisenko, jer “zahuktavanje političkih nadmetanja tokom izbora, koji su u Ukrajini uvijek oštri i strastveni, može dovesti do podjele društva, odnosno do značajnog smanjenja nivoa njegovog jedinstva, što svakako može ići u korist neprijatelju.”

Dodao je da je rasprava o izborima počela kada su svi očekivali da će proljetni i ljetni mjeseci odlučiti o toku rata u korist Ukrajine. No, sada jasno da se rat sa Rusijom nastavlja u nedogled, zbog čega će “možda biti potrebno prekinuti aktivnosti na nekim frontovima i pripremiti put za provođenje predsjedničkih i parlamentarnih izbora ne čekajući kraj rata, ali ne prije proljeća iduće godine, pa čak i ako to bude utjecalo na popularnost Zelenskog i njegovog tima”.

“Pojedini glasovi iz reda opozicije možda su protiv odgađanja izbora, međutim, lideri i stranke opozicije itekako su svjesni da je u njihovom interesu da to bude nakon rata. Vlast sada ima ogromnu popularnost, a kraj rata će otvoriti pitanja reformi, rekonstrukcije, kompenzacije za pogođene, kao i druga pitanja na koja se opozicija može osloniti kako bi izgradila utjecajnu izbornu kampanju u to vrijeme”, dodao je.

Pritisak ili ‘diskusije’?

Osvrćući se na “glasine koje dolaze izvana”, Fisenko je isključio mogućnost da će zapadne zemlje vršiti bilo kakav pritisak na kijevski režim da se izbori održe, te poziva da se ovdje napravi razlika između pritisaka i “diskusija” koje se zaista vode.

“Naprotiv, postoji konsenzus na Zapadu da je teško održati izbore u Ukrajini u ovom trenutku. Međutim, postoje pojedinačne izjave evropskih i američkih zvaničnika koji iznose svoje i stavove svojih stranaka. Oni smatraju da je važno održati izbore kako bi se naglasila načela slobode i demokratije u Ukrajini”, kako je pojasnio.

U istom kontekstu Fisenko kaže: ”Američki senator Lindsey Graham, na primjer, kao veliki podržavalac Ukrajine u Republikanskoj stranci, u kojoj postoje glasovi protivljenja koji pozivaju na reviziju američke podrške Kijevu, na koncu, kao što znamo, ne predstavlja vladajuću Demokratsku stranku. Njegova posjeta je bila pokušaj da se poveća podrška Ukrajini unutar njegove stranke. Prema tome, on ne može vršiti pritisak na Zelenskog, ali može razgovarati s njim o izborima i predstaviti samo svoje gledište o tome”.

“Bijela kuća, Evropska unija (EU), Sjevernoatlantski savez (NATO) i zapadne vlade općenito ne vide potrebu da se u Ukrajini održavaju bilo kakvi izbori sve dok traje rat. Sve ostalo su pojedinačni glasovi koji iznose svoje stavove i raspravljaju o njima, ali ne vrše pritisak niti to mogu činiti”, istakao je.

Fisenko na kraju zaključuje da neki mediji, posebno ruski, iskorištavaju ovakve glasove da predstave drugačiju sliku, iskrivljujući time stvarnost kada je riječ o jedinstvenom zapadnom stavu o pružanju podrške Ukrajini.