Pojava divljih životinja u gradskim sredinama

Više slučajeva dolazaka divljih životinja u sarajevska naselja zabilježeno je od početka godine, uključujući i dolazak medvjeda u naselje Vratnik.

Mužjak smeđeg medvjeda snimljen u dvorištu srednje škole Oktavijan Goga u gradu Miercurea Ciuc u Rumuniji (EPA)

Domaćim životinjama u Bosni smatraju se krave, ovce, koze, svinje, konji, kokoške, patke, guske, ćurke, psi, mačke, kunići… Tako smo barem učili u školi, a i život nas tome uči, odnosno te životinje viđamo u domaćinstvima, uglavnom seoskim domaćinstvima.

S druge strane, imamo divlje životinje poput medvjeda, divljih svinja, srne, lisice, tvorovi, risovi, vukovi, razne vrste divljih ptica…

Klasifikacija na domaće i divlje životinje vrši se na osnovu staništa životinja. Divlje životinje obitavaju izvan naseljenih mjesta, dok domaće životinje čovjek uzgaja, pripitomljava i one žive u nekoj vrsti zajednice sa čovjekom, služe čovjeku za rad, proizvodnju hrane ili za zabavu.

No, kako stvari stoje, možda bi se i klasifikacija životinja na domaće i divlje mogla bi se promijeniti. Naime, u posljednje vrijeme zbilježene su pojave silaska divljih životinje u naseljena mjesta. I ranije je bilo tih slučajeva, kada su se divlje životinje približavale seoskim naseljima, ali u novije vrijeme bilježimo njihovo prisustvo i u gradskim sredinama.

Tako je 18. maja 2023. godine medvjed šetao ulicama sarajevskog naselja Vratnik, baš kao da se nalazi u sred šume. Bio se kretao u pravcu centar grada, ali je interevcijom sarajevskih lovaca usmjeren prema mjestu odakle je i došao.

Istog dan primijećena je i lisica u Olimpijskom selu Mojmilo. Nekoliko dana prije toga viđane su lisice na području sarajevske općine Novi Grad. Prisustvo lisice u seoskim naseljima je redovno. S obzirom na njeno „druženje“ sa kokoškama, skoro da se može smatrati domaćom životinjom.

Mjesec dana prije medvjeda na Vratniku, 18. aprila 2023. godine, centrom Vogošće, na zaprepaštenje građana,  prošetalo je čitavo krdo divljih svinja. Srećom, niko nije povrijeđen. niti je pričinjena bilo kakva šteta, osim što su u jednom trenutku ometale odvijanje saobraćaja.

Kako se ponašati u slučaju iznenadnog bliskog susreta sa medvjedom i divljom svinjom?

Čak i srne, vrlo plašljive životinje, sve se češće viđaju u naseljenim mjestima. U potrazi za hranom posjećuju vrtove. U Miljanovcima kod Kalesije dolaze i na desetak metara od kuća vlasnika vrtova, što je nekad bilo nezamislivo.

Zašto divlje životinje silaze među ljude, u urbane sredine? Predstvalja li to opasnost po građane? Kako se može spriječiti ova pojava? Kako se ponašati u slučaju iznenadnog bliskog susreta sa medvjedom i divljom svinjom?

Ovo su pitanja na koja smo odgovore potražili od relevantnih osoba i nadležnih institucija.

Kenan Topalović, iz Stručne službe Saveza lovačkih organizacija u BiH, naveo je više razloga zašto divlje životinje silaze u urbane sredine.

“Pojava medvjeda rezultat je kako uzurpacije staništa motornim vozilima, kvadovima, kroserima, tako i gradnjom po šumama i lovištima, kontrolisanom i nekontrolisanom sječom drvnih sortimenata ali i krivolovom. Veliki problem je, u posljednje vrijeme, sve popularnije korištenje kvadova i vožnja istih po šumama”.

Iz Sektora šumarstva i lovstva pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH su nam rekli i da su u proteklom periodu, veoma nepovoljne  vremenske prilike, izazvane višednevnim visokim temperaturama, nagnale divljač da migrira u  područja gdje ima više hrane i vode. I oni su kao razlog naveli narušavanje staništa divljači gradnjom objekata, nekontrolisanim svakodnevnim prolaskom motornih vozila kroz njihovo stanište.

“Sve je veće prisustvo ljudi u šumskim područjima gdje borave divlje životinje, što također dovodi do djelimičnog navikavanja divljači na prisustvo čovjeka”, naveli su iz Sektora za šumarstvo i lovstvo.

Kazali su da mrki medvjed može predstavljati opasnost za čovjeka.

“U pojedinim slučajevima došlo je do ranjavanja, a bilo je i situacija u kojima su se ljudi ozlijedili bježeći od medvjeda, vjerujući da se radi o napadu. Pojedini incidentni susreti s medvjedima, pretežno medvjedicom s mladima ili sa samostalnim mlađim jedinkama, mogu se svrstati pod kategoriju neodgovornog ponašanja čovjeka”, napominju iz Sektora za šumarstvo i lovstvo.

I Kenan Topalović iz Saveza lovaca kaže da je divljač uvijek opasna i da se građanima redovno daju upute da ne provociraju životinje koje eventualno sretnu.

“Posebno zabrinjava pojava medvjeda, a njegova pojava u urbanim dijelovima dodatno je uzrokovana činjenicom da je isti zaštićen i ne lovi se u FBiH već duži niz godina te imao i prenamnoženje ove vrste. Medvjed je predator, ali on se ponaša na način da se kloni ljudi. Ipak susret sa ovom vrstom divljači zna biti neugodan i traumatičan čak i za lovce kamo li za obične građane nenavikle na susrete sa divljim životinjama”, kazao nam je Kenan Topalović.

Da bi se spriječila pojava silaska divljih životinja u naseljena mjesta, potrebno je obezbijediti mir, tišinu u lovištu, u njihovom prirodnom staništu, i obezbijediti im dovoljno hrane. I sami lovci, osim lova, dostavljaju hranu u lovišta. Preporučuje se da se hrana za divljač ostavlja u što udaljenije predjele, kako divljač ne bi zbog hrane dolazila do urbanih dijelova.

Planovi za gospodarenje medvjedom

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kažu da su korisnici lovišta obavezni voditi brigu o divljim životinjama, a posebno voditi brigu da divljač u lovištu ima potreban mir i dovoljne količine hrane i vode.

Još dodaju da se mrkim medvjedom, kao zaštićenom divljači, u Federaciji Bosne i Hercegovine gospodari na nivou uzgojnih područja, na osnovu Plana gospodarenja medvjedom za uzgojno područje i Godišnjeg plana gospodarenja mrkim medvjedom za uzgojno područje. Ova dva plana predstavljaju cjelinu, s tim da je Plan gospodarenja stručni, a Godišnji plan provedbeni dokument. Ovi planovi su u postupku izrade i za očekivati je da će se njihovom primjenom poboljšati gospodarenje mrkim medvjedom, a samim tim smanjiti njihovo prisustvo u naseljenim mjestima i spriječiti štete od divljači i na divljači.

“Međutim, ni nakon primjene planova gospodarenja medvjedom, koji će biti odobreni od strane nadležnih organa, ne može se očekivati da se medvjedi ne pojavljuju u dijelovima staništa na kojima su izgrađena vikend naselja, sportsko-rekreacioni centri i slično. Lica koja se kreću u područjima koja čine staništa divljih životinja trebaju biti svjesna te činjenice i svako lice se u tom području kreće na vlastitu odgovornost”, navodi se u odgovoru koji smo dobili iz Minisarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

I iz Stručne službe Saveza lovačkih organizacija u BiH i Sektora šumarstva i lovstva navode da posebno opasni mogu biti susreti sa ranjenim životinjama ili sa sa mečkom koja ima mlade. Nipošto se ne preporučuje prilazak mladunčadima bez obzira na to da li je u blizini medvjedica.

Bez slušalica u ušima kroz šumu

Također, ne preporučuju se ni nagli pokreti. Ako je moguće, najbolje je pokazati smirenost, pokušati se vratiti unazad i udaljiti se od divljači, ne galamiti, ne bacati kamenje i slično na divljač, jednostavno ne provocirati divljač da reaguje.

Pri susretu sa divljim medvjedom, ako krene prema vama ne zaustavljajući se, ne preporučuje se da bježite jer je medvjed brži od čovjeka. Ne preporučuje se ni penjanje na drvo jer su medvjedi odlični penjači. Bihevioristi i drugi stručnjaci preporučuju da se osoba, ako je medvjed napadne, baci na zemlju, legne na stomak, pokrije rukama vrat i pravi se da je mrtva kako bi medvjed izgubio interes.

Kod divljih svinja preporuka je zauzeti, ako se u mogućnosti, višu poziciju, popeti se na automobil, drvo… Ne proporučuje se pri bliskom susretu sa divljim svinjama glumiti mrtvaca.

Da bi se izbjegli bliski susreti sa divljim životinjama, ako se osobe kreću kroz šumu, u praksi se pokazalo, kao nepisano pravilo, da su osobe koje se oglašavaju prilikom kretanja kroz šumu (glasnim govorom, povremenim glasnim povicima, zvižducima, povremenim lupanjem predmetima proizvodeći jače zvukove ili drugim načinom oglašavanja), mnogo sigurniji od napada divljači od osoba koje se nečujno kreću kroz šumu (ne oglašavaju se).

Nije preporučljivo da osobe koje se kreću kroz šumu nose slušalice na ušima ili u ušima, jer u tom slučaju ne čuju pokrete životinja ili njihova upozorenja da im se previše približavaju naročito kada vode mladunčad sa sobom.

Na kraju, iz Ministasrva poručuju da ne postoji univerzalno pravilo koje bi neka nadležna institucija propisala i preuzela odgovornost da su ljudi sigurni ako poštuju propisano pravilo pri susretu sa medvjedom ili divljom svinjom.

Izvor: Al Jazeera