Nacionalističke i desničarske stranke sve popularnije u Evropi

Piše: Tim Gosling

Na valovima straha i bijesa koji proizilaze iz ruskog rata u Ukrajini, krize troškova života i pandemije, nacionalističke, populističke i krajnje desničarske stranke dobijaju sve veću podršku širom Evrope. Ankete su pokazale da se zazor protiv imigracije, LGBTQ prava, abortusa i podrške Ukrajini širi kontinentom.

Zbog toga političke snage koje sebe označavaju kao “konzervativne” i “patriotske” gledaju na izbore za Evropsku uniju sljedeće godine kao na glavni test.

Prije toga, nadolazeći izbori u Poljskoj i Slovačkoj mogli bi uzdignuti marginalne grupe u vladu zajedno s nacionalističkim populističkim partnerima, prijeteći da osvježe pritiske na krhke demokratske standarde i nagrizu jedinstvo EU-a u vezi invazije Rusije na Ukrajinu.

“Nacionalizam je u pokretu uoči izbora u Poljskoj i Slovačkoj, potencijalno okončavajući bezuvjetnu podršku Ukrajini”, napisali su analitičari Visegrad Insighta.

Slovačka i Poljska na udaru nacionalista

Nigdje politički pomak nije očitiji nego u Slovačkoj, gdje stranka Smer bivšeg premijera Roberta Fica vodi u anketama uoči izbora 30. septembra.

Malo vjerovatni povratak radikalnog populiste, optuženog da je izgradio mafijašku državu tokom vladavine od 2012. do 2020. godine, oglasio je alarme da se Slovačka suočava s ključnim izborom: da nastavi s jačanjem svoje krhke demokratije ili da ponovno uroni u autoritarizam i korupciju, riskirajući izolaciju od zapadnih partnera.

“Zajedno sa ekstremističkim partnerima, Fico želi Slovačku vratiti u prošlost kada su državom dominirali oligarsi”, tvrdi Michal Simecka, čelnik stranke Progresivne Slovensko, glavnog rivala Smera.

Na sjeveru, u Poljskoj, stranka Pravo i pravda (PiS) potpredsjednika vlade Jaroslawa Kaczynskog nada se da će osvojiti treći mandat na izborima 15. oktobra.

Stranka vodi u anketama s podrškom od gotovo 35 posto, ali joj je stranka desnog centra Koalicja Obywatelska (KO), koju vodi bivši premijer i značajna figura EU-a Donald Tusk, za petama.

Na temelju tih brojki, ni jedna ni druga stranka ne bi bila u stanju samostalno formirati vladu, ali PiS, optužen za slabljenje demokratije putem “reforme” pravosudnog i izbornog sistema i otimanja kontrole nad medijima, traži način da dobije prevagu.

Uz izbore, održat će se referendum na kojem će se postavljati sugestivna pitanja usmjerena na populističke izazove, uključujući imigraciju.

To je “mehanizam za mobilizaciju PiS-ove nacionalističke baze”, kazao je Kryzsztof Izdebski, advokat i borac za građanska prava.

Ako PiS osvoji još jedan mandat, analitičari se brinu da bi to značilo daljnje demokratsko nazadovanje.

“Političko igralište već je nagnuto na jednu stranu, ali postoji zabrinutost da bi postalo gotovo nemoguće svrgnuti PiS demokratskim sredstvima”, rekao je Jacek Kucharczyk, predsjednik Instituta za javne poslove.

Kritičari Fica i PiS-a tvrde da te pokrete zatrpavaju dezinformacijama, ali neuspjesi liberalnih demokratskih suparnika također su bitan faktor s obzirom da se Centralna Evropa sve više naginje nacionalizmu.

Svrgnuvši Fica 2020, iskorištavajući bijes javnosti zbog ubistva novinara Jana Kuciaka, raznolika koalicija centrističkih stranaka pružila je tri godine haosa i svađa dok su pandemija, invazija na Ukrajinu i kriza troškova života pogodile Slovačku.

“Ficova podrška oživljena je haosom nastalim pod odlazećom demokratskom koalicijom”, rekao je Milan Nic, viši naučni saradnik u Njemačkom vijeću za vanjske odnose. “Oni koji glasaju za Smer traže stabilnost. Oni razumiju da je stranka dopustila da korupcija cvjeta, ali su barem vladali kompetentno.”

U Poljskoj su demokratski orijentirane stranke imale problema da ostvare saradnju kako bi srušile PiS.

Na ovim izborima, Koalicja Obywatelska preostaje da se bori sa Trećim putem (TP) – još jednom koalicijom desnog centra – za demokratski orijentirane glasače.

“Za opozicioni tabor, najveći rizik proizlazi iz Trećeg puta, čiji bi potencijalni neuspjeh da uđe u parlament u biti eliminirao šanse za postizanje apsolutne većine”, rekao je Andrius Tursa iz konsultantske kompanije za procjenu rizika Teneo Intelligence.

Korak nadesno

Suprotno tome, vjeruje se da su i Smer i PiS spremni sarađivati s krajnjom desnicom ako bude potrebno.

U Poljskoj, krajnje desna Konfederacja ima 10-ak posto u anketama. Zbog toga je stranka bacila oko na “ključnu ulogu u sljedećem parlamentu”, rekao je Kucharczyk. “A u najgorem slučaju za poljsku demokratiju, položaj sive eminencije”, dodaje.

Veliki utjecaj Konfederacje na izbore može se mjeriti promjenom u pristupu vlade prema Ukrajini.

Prethodno ponosno se predstavljajući kao najvjerniji saveznik Kijeva, nakon što je nadgledala dolazak više od milion izbjeglica, vlada je usvojila drugačiji pristup u jeku kritike “ukrajinizacije Poljske”.

Varšava je počela predvoditi grupu istočnih država EU-a, uključujući Slovačku, koje blokiraju uvoz žitarica iz Ukrajine.

Slovačka Republika – stranka koja je, uprkos neonacističkim korijenima, iskoristila latentni proruski sentiment kako bi dobila podršku od gotovo 10 posto, imala je sličan utjecaj budući da baca oko na potencijalnu ulogu u sljedećoj vladi.

‘Nijedan metak’

Ficova politička retorika, uključujući obećanje da, ako bude izabran, neće poslati “nijedan metak” u Ukrajinu, dok se protivi daljnjim sankcijama EU-a, odražava sve veći utjecaj krajnje desnice.

“Fico zna da postoje glasači na marginama koje može pridobiti i zato posuđuje taktiku od krajnje desnice”, rekao je Nic iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

Ako dvije zemlje završe godinu s nacionalističkim populistima koji dijele vlast s krajnjom desnicom, to bi imalo ozbiljne implikacije na demokratiju, vladavinu prava i zapadnu orijentaciju Centralne Evrope, kazali su analitičari izrazivši svoju zabrinutost.

Kaczynski je izjavio da bi pobjeda omogućila PiS-u da dovrši svoju mnogo kritiziranu reformu pravosudnog sistema, koja je potaknula EU da zamrzne milijarde sredstava za Poljsku zbog zabrinutosti u vezi vladavine prava.

“U Poljskoj se naširoko pretpostavlja da će PiS, ako dobije treći mandat na vlasti, vršiti pritisak za još dublje promjene pravosudnog i izbornog sistema i na ono što je ostalo od nezavisnih medija”, istaknuo je Kucharczyk.

Fico u međuvremenu planira čistku policije i demokratskih institucija koji za metu imale korumpirane mreže koje su cvjetale tokom njegove prethodne vladavine.

Neki, uključujući Nica, zapitali su se je li prijetnja koju Fico predstavlja demokratiji u Slovačkoj i Evropi preuveličana.

No Simecka je upozorio da bi pobjeda Smera “dovela do prijetnje pojave još jednog izoliranog režima unutar EU-a, poput onog koji je izgradio Viktor Orban u Mađarskoj”.

Orban sve pažljivo prati

Doista, mađarski premijer Viktor Orban pažljivo promatra razvoj događaja.

Godinama je sanjao o izgradnji neliberalnog bloka koji bi mogao preusmjeriti EU, a čini se da ga uzbuđuju znakovi rastuće podrške nacionalistima i krajnjoj desnici širom EU-a.

“Naredne godine imamo priliku formirati desničarsku većinu u Evropskom parlamentu. U svim većim zemljama desnica će pobijediti”, izjavio je nedavno Balazs Orban, politički direktor premijera.

Vlada u Budimpešti koristila je različite tehnike kako bi potaknula pomak udesno u susjednim državama, ali Orban je uvidio da je imigracija posebno dobra alatka.

Kako se približavaju izbori, slovačke vlasti žalile su se da Mađarska potiče migrante da pređu granicu u pokušaju da isprovociraju podršku Orbanovoj populističkoj braći. Fico nije dugo čekao da iskoristi priliku.

U međuvremenu, privlačnost populističkog nacionalizma je takva da se demokratske stranke muče da mu se odupru.

Nastojeći iskoristiti skandal potplaćivanja za vize koji potresa vladu PiS-a, Tusk je upotrijebio retoriku protiv migranata.

Ipak, Orbanov san o multinacionalnoj neliberalnoj sili nikad nije daleko stigao, a stručnjaci kažu da se čini kako se to neće promijeniti.

Dok bi Vlada koju vodi Fico mogla dovesti do toga da se Slovačka pridruži Budimpešti u kompliciranju podrške EU-a Ukrajini, lojalnost mađarskog čelnika ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ograničit će saradnju.

Dok je Republika “vjerovatno na platnom popisu Rusije, Kine ili bilo koga drugoga”, kazao je Nic, Fico je već počeo ublažavati pristup kako se približavaju izbori. Ako se vrati u vladu, neće se htjeti pridružiti Orbanu u antagoniziranju Briselu.

“Fico neće htjeti učiniti ništa čime bi riskirao sredstva EU-a ili doveo do strogog nadzora”, rekao je analitičar.

U međuvremenu, iako su Kaczynski i njegova vlada u skladu s Orbanom u suprotstavljanju uplitanja EU-a u pitanja vladavine prava, de facto čelnik Poljske također je oštri ruski protivnik, a odnosi između Budimpešte i Varšave dramatično su zahladili tokom posljednjih 18 mjeseci.