Razmjena zarobljenika SAD-a i Irana ‘važan prvi korak’, ali napetosti ostaju

Veliki diplomatski pomak između Teherana i Washingtona ostaje malo vjerovatan prije američkih izbora 2024. godine, mišljenja su politički analitičari.

Siamak Namazi, Emad Sharghi i Morad Tahbaz stižu u Katar nakon puštanja na slobodu u sklopu američko-iranskog sporazuma o razmjeni zatvorenika (AP)

Razmjena zarobljenika između Sjedinjenih Američkih Država i Irana korak je prema deeskalaciji napetosti između dviju zemalja, kažu stručnjaci, ali ne ukazuje na skoro otopljavanje zamrznutih odnosa.

Alex Vatanka, direktor iranskog programa pri think tanku Middle East Institute u Washingtonu, nazvao je razmjenu zarobljenika “transakcijskim dogovorom”.

Sporazum je također uključivao oslobađanje pet iranskih zatvorenika u SAD-u i odmrzavanje šest milijardi dolara iranskih sredstava blokiranih u Južnoj Koreji zbog američkih sankcija.

“Svi se u osnovi mire sa činjenicom da je najbolje što za sada mogu učiniti poduzeti male korake prema sprečavanju krize”, rekao je Vatanka za Al Jazeeru. “Dakle, to je sve. Ne postoji velika vizija koju je neko artikulirao, a koja bi nam mogla reći da je u planu nešto u smislu velike promjene. Tome nema ni traga”.

Pet američkih državljana koji su prethodno bili zatvoreni u Iranu u ponedjeljak je avionom otpremljeno iz zemlje u sklopu sporazuma koji su omogućili Katar i druge zemlje.

Sletjeli su u katarsku prijestolnicu, Dohu, te se očekuje da će se “uskoro ponovo naći sa svojim voljenima, nakon što su proživjeli godine agonije, neizvjesnosti i patnje”, naveo je američki predsjednik Joe Biden u izjavi.

Zastoj

Međutim, dok su Biden i drugi članovi njegove administracije pozdravili puštanje zatvorenih Amerikanaca, američki su dužnosnici ponovo istakli da dogovor o zatvorenicima neće promijeniti pristup Washingtona prema Teheranu.

SAD i Iran iskusili su pojačane napetosti od 2018. kada je bivši američki predsjednik Donald Trump poništio multilateralni sporazum prema kojem je Teheran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija protiv svoje ekonomije.

Predsjednik Joe Biden stupio je na dužnost početkom 2021. obećavajući oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma, službeno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA). Ali kako nekoliko rundi indirektnih pregovora nije uspjelo obnoviti pakt, Washington je nastavio provoditi svoj režim sankcija protiv Teherana i nagomilao još kazni.

Razgovori o JCPOA-i na kraju su stavljeni na čekanje, a pokušaji da se ožive zakomplicirali su gušenje protesta u Iranu, kao i optužbe da je Teheran Moskvi dostavljao bespilotne letjelice za upotrebu u Ukrajini.

Dužnosnici Bidenove administracije također su naglasili da će Iranu biti dopušteno koristiti odmrznuta sredstva samo u humanitarne svrhe usred kritika republikanskih zakonodavaca koji su optužili Washington da plaća otkupninu za taoce – protivno javnoj politici vlade.

Prije samo nekoliko dana, dok se pripremala razmjena zatvorenika, SAD je uveo sankcije desecima iranskih dužnosnika i kompanija zbog kršenja ljudskih prava tokom gušenja protuvladinih protesta u Iranu prošle godine.

Siamak Namazi i Morad Tahbaz, koji su oslobođeni tokom sporazuma o razmjeni zatvorenika između SAD-a i Irana, stižu na međunarodni aerodrom u Dohi (Reuters)

SAD je također izdao nalog za sankcije protiv bivšeg iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada i iranskog ministarstva obavještajne službe dok je trajala razmjena zarobljenika.

“Nastavit ćemo nametati Iranu troškove za njihove provokativne akcije u regiji”, rekao je Biden.

Američki izbori

Ipak, pristalice diplomatije se nadaju da bi sporazum od ponedjeljka mogao poslužiti kao korak prema ponovnom pokretanju pregovora o nuklearnom programu, kao i drugim pitanjima.

Sina Toossi, viši saradnik u Centru za međunarodnu politiku u Washingtonu, rekao je da je, iako je malo vjerovatno da će Iran i SAD uskoro postići širi sporazum, razmjena zarobljenika “važan prvi korak”.

“Ovo će vratiti Amerikance kući. Ovo će omogućiti da humanitarna pomoć ide iranskom narodu kojem je očajnički potrebna,” rekao je Toossi o razmjeni zarobljenika, dok su američki dužnosnici naglasili da će Iranu biti dopušteno koristiti odmrznutih šest milijardi dolara samo u humanitarne svrhe.

“I ovo stvara temelje za SAD i Iran da se odmaknu od ove opasne, neprijateljske, politike sukoba koju su vodili, i nadamo se da će krenuti prema širem diplomatskom dogovoru”, rekao je Toossi za Al Jazeeru.

Međutim, on kaže da je oživljavanje JCPOA-e “neodrživo” u ovoj fazi, posebno s obzirom na predstojeće predsjedničke izbore u SAD-u u novembru 2024.

Rekao je da je malo vjerovatno da će Biden učiniti ustupke Iranu uoči izbora, što bi izazvalo napade republikanskih jastrebova; u isto vrijeme, Iran bi želio zadržati vlastitu moć u slučaju da se Trump, veliki favorit u utrci za republikansku nominaciju 2024. godine, vrati na vlast.

Republikanci već osuđuju razmjenu zarobljenika i optužuju Bidena da je nepropisno predao novac Teheranu. Dužnosnici Bidenove administracije naglasili su da će Iranu biti dopušteno koristiti odmrznuta sredstva samo u humanitarne svrhe.

Ali Toossi je optužio republikanske zakonodavce za širenje dezinformacija o sporazumu, naglašavajući, kao što su to učinili visoki dužnosnici Bidenove administracije, da su sredstva vlastiti novac Irana.

“Puno je napora da se javnost namjerno obmane o prirodi ove vrste sporazuma i prijašnjih sličnih sporazuma”, rekao je Toossi.

Suzbijanje krize

Američki državni sekretar Antony Blinken je rekao da SAD trenutno “nije angažiran” s Iranom, ali da će “nastaviti vidjeti ima li mogućnosti” za diplomatiju. Međutim, naglasio je da razmjena zarobljenika nije povezana s nuklearnim pregovorima.

“Dopustite mi da budem vrlo jasan: ovaj proces i angažmani potrebni za oslobađanje ovih nepravedno zatvorenih Amerikanaca uvijek su bili odvojeni dio našeg angažmana, ili što se toga tiče nedostatka angažmana, s Iranom”, rekao je Blinken novinarima.

Odnos između Washingtona i Teherana proteklih mjeseci karakteriziran je plimom i osekom znakova deeskalacije s jedne strane, te porastom napetosti s druge strane.

Ranije ovog mjeseca, UN-ova agencija za nuklearni nadzor IAEA, navela je u povjerljivoj procjeni da je Iran usporio svoju proizvodnju obogaćenog uranija, objavila je novinska agencija Associated Press.

U izvještajima američkih medija posljednjih mjeseci također se navodi da su dvije zemlje postigle neformalni dogovor kako bi spriječile sukobe i djelimično obuzdale teheranski nuklearni program, ali dužnosnici Bidenove administracije demantirali su postizanje bilo kakvog sporazuma s Iranom.

Međutim, prošlog mjeseca SAD je poslao hiljade vojnika u regiju Zaljeva kao odgovor na optužbe o iranskom maltretiranju međunarodnih brodova u strateškim vodama. SAD je ranije ove godine također zaplijenio tanker koji je prevozio iransku naftu za koju su rekli da se prodaje kršeći njihove sankcije.

Prema Vatanki, s Instituta za Bliski istok, strane su najvećim dijelom i dalje fokusirane na “obuzdavanje krize”.

“Bit će kontinuirani napori s obje strane da se testira odlučnost one druge: više sankcija, više iranskih akcija u regiji, i naprijed i nazad”, rekao je za Al Jazeeru. “Ali nijedna strana očito ne želi da ovo izmakne kontroli i rezultira oružanim sukobom. Toliko se slažu.”

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada