Preko Dodikove ‘linije razgraničenja’ do posla i hljeba

Dok predsjednik Republike Srpske organizira mitinge, bh. entitet na čijem je čelu je samo od početka ove godine na berzi 13 puta posudio novac.

Stanovnicima BiH s prebivalištem u RS-u više trebaju bh. institucije i Federacija BiH nego obrnuto (Anadolija)

Političke igre u Bosni i Hercegovini dostižu nivo više u odnosu na sve dosadašnje. Retorika i neprijatelji moraju biti toliko inovativni i neprestano se updateovati kako bi otklonili svaku pomisao da se stanje društva i ličnih života počne realno posmatrati. Oni koji personaliziraju svoje potrebe i stavljaju ih ispred kolektivnog, čak i kada se u mišljenjima slažu, ali nemaju vremena ni resursa kako bi od stavova živjeli, moraju svoj put pronaći u inostranstvu.

Nakon prošlogodišnjih izbora neke stvari su se promijenile. U bh. entitetu Republika Srpska nikako, ali su se neprijatelji multiplicirali: visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Vijeće za provedbu mira (PIC), strane sudije i tužioci, evropski sudovi, ambasadori Kvinte, međunarodna zajednica, čak i mrtvi, a nekadašnji njeni predstavnici… Entitetski predsjednik Milorad Dodik je na skupovima podvlačio da se to dešava već generacijama, dok generacije upravo tog naroda iz slobode i zaštite vlastitih mitova hrle trbuhom za kruhom na Zapad.

Koji je bolji, stabilniji, prosperitetniji entitet

Nema saglasnosti za provedbu novog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini. Podaci ne bi odgovarali nikome ko je prethodnp desetljeće bio na vlasti, jer je posljednji popis obavljen 2013. godine. Pretpostavljeni “nedostatak“ dostiže od 15 do 17 posto stanovnika. Državna i entitetske statističke institucije nisu usaglasile ni rezultate sa prošlog popisa, pa svi podaci variraju u nekoliko procentnih poena. Podjednako odlaze pripadnici svih nacionalnih, jezičkih, kulturnih i vjerskih grupa. Nebitno da li dolazili “iz boljeg, stabilnijeg i prosperitetnijeg entiteta“, kako ga titulira Dodik, ili “podaničkog entiteta, kojim vladaju strani ambasadori, sa kojima mi nećemo da budemo u istoj državi“, kako navodi isti izvor.

Uporedni podaci govore da stanovnicima Bosne i Hercegovine s prebivalištem u RS-u puno više trebaju bh. institucije i entitet Federacija Bosne i Hercegovine, nego obrnuto. Bruto domaći proizvod, prema podacima Investiciono-razvojne banke  (IRB) RS-a, od 2011. godine do danas uvijek je više nego duplo veći u Federaciji nego u RS-u. Direktne strane investicije su, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, kumulativno za prethodnih osam godina, duplo veće u Federaciji. S tim da je 2014. godine RS imao 422,3 miliona konvertibilnih maraka (212 miliona eura), u odnosu na 405,3 miliona KM (203 miliona eura) koliko je privukla Federacija. Godine 2021. je u Federaciju investirano 825,6 miliona KM (413 miliona eura), a u RS 156,6 miliona KM (79 miliona eura). Samo u ovoj godini je došlo do obustavljanja ranije dogovorenih finansiranja projekata iz Njemačke u visini od 105 miliona eura.

Zato RS prednjači u zaduživanju i ovaj entitet je odavno pretekao nominalni iznos zaduženja Federacije. U danu kada je Dodik zaprijetio hapšenjem Christiana Schmidta, kojeg ne smatra legitimnim visokim predstavnikom, RS se zadužio za 130 miliona KM (65 miliona eura), prikupljenih prodajom obveznica na period od pet godina, uz kamatu od šest posto. Do 8. septembra 2028. godine će RS na ime kamata uplatiti dodatnih 23,4 miliona KM (13 miliona eura). Kupci obveznica su banke i fondovi… pogodite odakle?

‘Mostar nam je svjetlo na kraju tunela’

“Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi“, izjavila je Zora Vidović, ministrica finansija RS-a.

Samo od početka ove godine je RS na berzi 13 puta posudio novac u visini od 685 miliona KM (343 miliona eura). Neka granica se morala povući. Vlasti u Banjoj Luci su je našli na markiranju i podebljavanju međuentitetske linije, gdje je održano nekoliko mitinga pod sloganom “Granica postoji“.

Nju prelaze građani zbog provoda i putovanja, ali i zbog osnovnih ljudskih potreba, poput zaposlenja. Primijetili su to poslanici u Narodnoj skupštini RS-a Zagorka Grahovac i Nebojša Vukanović, Hercegovci koji dobro poznaju prilike u tom dijelu Bosne i Hercegovine, te kako su Nevesinjci okrenuti Mostaru, a Trebinjci Dubrovniku.

“Mostar nam je svjetlo na kraju tunela i prozor u svijet. I da nema Mostara, ni pola nas ne bi ostalo da živi ovdje [u Nevesinju]. U Mostaru hljeb zarađuje najmanje 400 ljudi i toliko porodica živi od plate iz Federacije, da ne pominjemo duplo više sezonskih radnika koji rade u vinogradima i voćnjacima“, reagirala je na mitinge Zagorka Grahovac.

Oni koji rade za državu koju (ne) vole

Potražili smo i ukupne brojeve za one koji na liniju ne gledaju kao na granicu, nego kao posao i hljeb, bez obzira sa koje strane dolazili.

“Broj zaposlenih u Federaciji prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. augusta 2023. godine iznosio je 539.976. Od toga je 8.252 građana s prebivalištem u RS-u zaposleno u Federaciji te 875 građana Brčko distrikta koji su zaposleni u Federaciji na pomenuti dan“, pojasnili su iz Porezne uprave Federacije.

“Ukupan broj osiguranih lica sa osnovama osiguranja koje tretiramo kao radni odnos a koja imaju prebivalište u Federaciji i Brčko distriktu na dan 5. septembra 2023. godine iznosio je 4.053“, navode iz Poreske uprave RS-a.

Trendovi kažu da se povećava broj radnika iz RS-a u Federaciji, dok se smanjuje broj radnika koji obrnuto idu na posao. Još u januaru ove godine je u Federaciju dolazilo raditi 8.106 radnika s prebivalištem u RS-u, dok je u drugom smjeru putovalo 4.299 radnika iz Federacije. Prosječne plate su iste ili slične, s tim da se drugačije obračunavaju. Uglavnom su to oni koji zarađuju u privatnom sektoru. Plus su oni koji rade za državu koju (ne) vole.

‘Neke žrtve se moraju podnijeti za RS’

Iz Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine su naveli kako je u julu ove godine u institucijama Bosne i Hercegovine bilo zaposleno 21.096 zaposlenika i njih 529 na ugovor o djelu. Od toga je iz Federacije bilo 13.343, iz RS-a 7.557, a iz Brčko distrikta 196 radnika.

“Zakonom o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, lična primanja su planirana prema sljedećem: bruto plate i naknade u iznosu 791.087.000 KM [396 miliona eura] te naknade troškova zaposlenih i skupštinskih zastupnika u iznosu 172.259.000 KM [87 miliona eura]“, naveli su iz Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Ekonomisti čitaju podatke i davno su rekli svoje. Psiholozi kada imaju riječ, kao što smo zamolili Srđana Puhala, to rade na brutalan način.

“Neke žrtve se moraju podnijeti za Republiku Srpsku, nakon čega smo konstatovali da se na Balkanu svaka generacija mora žrtvovati. Neke i dva puta, a poneke i tri. Nikada Dodik neće ugroziti posao Srba u institucijama Bosne i Hercegovine. Protest se organizuje petkom u 18:00 časova. Zašto? Zato što preko tih Srba kontroliše institucije sistema i radi šta želi. Vidjeli smo i kako to izgleda sa Visokim sudskim i tužilačkim savjetom [VSTV Bosne i Hercegovine]”, kaže Puhalo.

Puhalo: Želi nam svima ogaditi ovu državu

Na molbu da definira ulogu i poziciju Dodika te njegove postupke koji se međusobno prepliću između pragmatičnosti i potpune političke šašavosti, uz želju da ga uvrstiti na mitsku listu (anti)heroja nacije koja ne korespondira s ovovremenskim civilizacijskim normama, stiže otrežnjujuće jednostavan odgovor.

“Za njega radi cijeli entitetski aparat. Ne znam koliko daleko je spreman ići, kao što ne znam koliko je spremna i međunarodna zajednica. Dodik je trgovac i to moramo imati na umu. Njegov cilj je zapravo ogaditi ovu državu svima. Toliko da ga molimo da se raspadne. I do sada mu dobro ide“, zaključuje Puhalo, uz konstataciju da niko nema resurse za nadziranje preko 1.000 kilometara međuentitetske linije.

Između dva petka u 18:00 sati, zbog hljeba, tu liniju i dalje prelaze hiljade ljudi.

Izvor: Al Jazeera