Rusko – ukrajinski rat ‘dronovima kamikazama’

O uspjesima ukrajinske kontraofanzive vode se sporovi i debate, a broj onih, posebno sa Zapada, koji osporavaju uspjeh ukrajinskih snaga postaje sve veći. S druge strane, Ukrajinci tvrde da njihovo napredovanje možda ide sporo i ne po zamišljenom planu, ali uspjesi na ratištu se, u svakom slučaju, nižu.

Ono što je neosporno privuklo pažnju javnosti diljem svijeta jesu ukrajinski uspjesi da napadaju ruske položaje duboko u teritoriji, koja se nalazi iza prve linije fronta. U tim napadima su bili tako uspješni da već nekoliko mjeseci uspijevaju naoružanim bespilotnim letjelicama napadati čak i ciljeve u glavnom ruskom gradu Moskvi.

Istom taktikom služi se i Moskva, koja dronovima, u zadnje vrijeme najviše onim iranske proizvodnje, bira mete koje su daleko od prve linije fronta i to je razlog zbog kojega neki zapadni vojni analitičari ukrajinski rat sve više počinju posmatrati kao „rat dronovima“.

Zanimljivo da je Ukrajina napade besposadnim oružjem proširila i na plovila pa su mete na poluostrvu Krim, posebice Krimski most, gađane besposadnim plovilima, a izvedeni napadi ne samo da su imali simboličku i psihološku štetu po rusku vojsku nego su proizvodile ozbiljna razaranja na vitalnim objektima ruske infrastrukture.

Masovna upotreba

Upotreba takve vrste oružja nije novost, kaže vojni analitičar portala (OBRIS) Odbrana i sigurnost iz Zagreba Igor Tabak. Ono što je novina jeste, kako kaže, brojnost i rasprostranjenost upotrebe takvog oružja.

„Uzmite u obzir da korištenje bespilotnih letjelica, bespilotnih plovila a vjerovatno i bespilotnih ronilica nije novost. Jedino što je novo da se u Ukrajini sva ta sredstva vide na veliko, u ogromnom broju i zapravo u svim varijantama svega onoga što se dugo vremena gledalo po vojnim izložbama ili na demonstracijama napredne opreme. Jedino što se zapravo malo vidjelo su besposadna kopnena vozila bilo kao nosači nekakvog oružja ili kao nekakva pomoć u logistici u evakuaciji ljudi. To je nešto na čemu se radi, ali što Ukrajini nije bilo zamijećeno u praksi osim ponekog propagandnog momenta, ali bez neke šire terenske primjene“, kaže.

Tabak kaže da posebno treba obratiti pažnju na jednu činjenicu a ta je da Ukrajina i Rusija, podjednako, koriste tzv. kamikaza dronove, koji su posebno opasni i razorni.

„Ono što je posebno upalo u oči zadnjih godina su ti razni kamikaza dronovi, dakle ono što se kaže lutajuća municija odnosno bombe koje su kombinirane sa bespilotnom letjelicom, na način da letjelica može dosta dugo kružiti iznad bojišta, može u krajnjoj liniji svojim senzorima služiti za izviđanje da bi se u nekom momentu survala na cilj i oštetila ili uništila svojim ugrađenom bojnom glavom“, pojašnjava Tabak o kakvoj je vrsti letjelica riječ.

Dronove koriste i Ukrajina i Rusija

Takvu vrstu letjelica koriste obje strane, dakle i Ukrajina i Rusija, a njihova upotreba je, objašnjava Tabak, postala jako rasprostranjena, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci rata.

Protiv takve vrste napadnog oružja tek se razvijaju adekvatne protumjere, dodaje, i objašnjava na koje načine su se obje strane pokušale odbraniti od napada dronovima.

„Bilo je pokušaja stavljanja kaveza ili nekih mreža iznad pojedinih ciljeva, vidjelo se nedavno da ruska strana na aerodromima pokušava postaviti žičane kaveze oko aviona ne bi li ih zaštitila od mogućih napada takvih letjelica dugog dometa. Dakle, tu uz takve neke zaštitne mjere, uz mjere elektroničnog ratovanja kojim nastoje poremetiti navođenje pa ih možda i prizemljiti prije vremena na kraju se, vrlo često, dolazi na klasična sredstva rušenja, koja bilo da su povezana sa radarom, kao što je oklopnjaci Gepard, ili bez toga nastoje ih uništiti prije rušenja i prije detoniranja“, kaže.

Objašnjavajući da su široku vojno – borbenu pripremu opisana sredstva dobila u posljednjem sukobu u Nagorno – Karabahu Tabak potencira da su sada, u ratu u Ukrajini, postali „praktički sredstvo svakodnevnog ratovanja“. Jednu stvar, ipak, izdvaja kao apsolutni novitet.

„Ono što treba spomenuti je relativna novina korištenja letjelica kojima se upravlja preko virtualnih naočala, direktno, gdje pilot ima pogled iz letjelice pa onda može i preciznije navoditi. To je još jedna novina koja je postala popularna na ukrajinskim bojištima u zadnje vrijeme“, pojašnjava.

Veliki rat

Na pitanje da li će „rat dronovima“ odlučiti ukupan ishod rata u Ukrajini Tabak kaže „malo je vjerovatno“.

Ipak je riječ o velikom ratu u kojem je angažovano mnogo ljudstva i mnogo tehničke opreme.

„Mislim da ni jedno od sredstava nije čarobni štapić i nekakva čudo Božije koje bi samo za sebe promijenilo stanje na bojištu. Ovo je ogroman rat u kojem se pokreće jako puno ljudi, tehnike da ne velimo da treba logistikom dobaciti sve materijale, posebno streljivo, to su tone i tone streljiva koje se svaki dan ispaljuju – ne samo stotine takvih dronova. Prema tome, sve to čim ima puno ljudi i puno tehnike, čim je teren na kojem se ratuje zapravo jako pripremljen, s puno minskih polja, utvrda, betoniranih, kopanih to su sve skupa elmenti, koji usporavaju ovo događanje.

Vojne ofanzive bez problema su trajale po nekoliko mjeseci i to nije u momentu kada se na terenu stvari događaju, dakle tu nema zastoja, ima pomaka koji su spori, ima dnevnih izmjena napada i protunapada ali to može djelovati sporo, ali apsolutno nije zastoj. To je ono što treba uzeti u obzor gledajući taj rat, koji je puno drugačiji od onih u Afganistanu, Iraku, Siriji koji su bili manji i tehnologijom i ljudskim naporima, fortifikacijama, dakle puno manji sukobi nego ovo što gledamo u Ukrajini“, zaključuje.