Porazne brojke kao hrvatska realnost: Sve više ugašenih škola

Nova školska godina u Hrvatskoj je donijela eksperimentalni program cjelodnevne nastave, ali i nove brige, jer se broj učenika u 10 godina smanjio za 11 posto.

O stanju u hrvatskim školama govori i službeni podatak po kojem je u deset godina ugašeno 158 škola – 38 matičnih i 120 područnih (Pixsell) (Pixsell)

Nova školska godina u Hrvatskoj je donijela i niz novosti koje se odnose prije svega na provedbu eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave. No, već prvih dana nastave učeničke osmjehe s početkom škole i svim učeničkim obvezama te druženjima, kao i zadovoljstvo nastavnika i profesora, zamijenile su brige s brojem učenika. Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini 2023/24. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će u srednjim školama biti ukupno oko 145.500 učenika.

Iako podaci još nisu potpuno precizni, s obzirom da se još događaju odlasci ili novi upisi, već sada je vidljiv osjetan pad broja učenika u Hrvatskoj što samo govori o demografskim problemima s kojima se suočava Hrvatska, a koji su sve dublji i sve teži. U prilog tome govori i okvirna brojka Ministarstva znanosti i obrazovanja o 35.000 upisanih prvašića u osnovne škole širom Hrvatske. Primjera radi, dostupna statstika kaže kako je u prošloj godini bilo upisano 35.794 pravašića što ukazuje na dalji demografski pad. Za usporedbu, u školskoj godini 2016/17. bilo je upisano 42.217 prvašića što je najveći broj učenika prvih razreda upisanih u proteklih deset godina, odnosno otkako je Hrvatska postala članica Europske unije. Od te, 2013. godine pa do danas svake godine u Hrvatskoj bilježi se pad broja upisanih prvašića s tim da je prvi put u prošloj školskoj godini ta brojka pala ispod 36.000.

Prema službenim podacima, prošle školske godine bilo je ukupno 453.605 osnovaca i srednjoškolaca što je za čak 55.600 učenika manje nego prije deset godina. Gledajući u postotcima, Hrvatska je u deset godina zabilježila pad broja učenika od 11 posto. Službeni podaci Školskog e-Rudnika, aplikacije Ministarstva znanosti i obrazovanja, kažu kako je najveći pad broja učenika imala Vukovarsko-srijemska županija. U deset godina najistočnija hrvatska županija izgubila je 29 posto školaraca, odnosno njih 6.824. Poslije nje, na popisu s najvećim padom broja učenika slijede još dvije slavonske županije, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska koje imaju pad broja učenika od 28 posto. Potom slijede Sisačko-moslavačka županija sa 24 posto manje učenika i Osječko-baranjska koja ima danas 20 posto manje učenika nego prije deset godina. Jedino pozitivan višegodišnji trend ima Istarska županija koja bilježi porast od 2,47 posto učenika više te Grad Zagreb koji ima dva posto više učenika nego prije deset godina.

Realnost koja treba sve da zabrine

„To jednostavno život i naša realnost koja treba sve da zabrine. Osnovna škola ‘Antun i Stjepan Radić’ iz Gunje je prije rata imala redovito više od tisuću učenika. Početkom ‘80-ih godina prošlog stoljeća škola je imala oko 1.300 učenika. Danas ta ista škola, koja pokriva isto područje, ima manje od 200 učenika”, kaže Ante Gutić, načelnik slavonske Općine Gunja, pojašnjavajući pad broja učenika.

Dodaje kako je u tolikom padu bilo više razloga. Jedan od njih je svakako i Domovinski rat, a onda i postratno razdoblje gdje su ruralna područja iz godine u godinu bili sve prazniji. Potom je Hrvatska ušla u EU sa čime su otvorene granice za radnike iz Hrvatske, a dio mještana otišao je i nakon poplave koja je pogodila to područje 2014. godine.

Ljudi i danas odlaze, ali ne u tom broju kao ranije. Danas u Gunji, kao i okolnim selima, prevladavaju stariji ljudi i samačka domaćinstva. Djece ima ali daleko manje nego ranije, a kako i sami mještani kažu situacija će iz godine u godinu biti sve lošija jer ne vide načina da se nešto popravi na bolje. Načelnik općine ukazuje na niz napora, projekata i programa kojima se diže kvaliteta života u Gunji poput Narodne knjižnice i čitaonice, dječjeg vrtića, Wi-Fi signala po cijelom mjestu…

„Računamo da bi ubrzo i dio onih koji su otišli iz Gunje negdje dalje u Hrvatsku ili pak u inozemstvo možda se početi i vraćati kući jer će ovdje imati gotovo sve sadržaje kao i u nekom gradu. Radimo i na otvaranju radnih mjesta jer smo svjesni da samo radna mjesta i dobre plaće mogu zadržati ljude, a posebno mlade, ali i vratiti neke koji su otišli“, rekao je Gutić.

Slična je situacija u školama širom Hrvatske u kojima je broj učenika više nego prepolovljen. Primjera radi, nekadašnja OŠ Bratstvo i jedinstvo iz Vukovara, danas OŠ Blago Zadro, prije rata brojala je više od tisuću učenika. Imala je osam razreda sa po četiri odjeljenja s oko 30 učenika. Danas ta ista škola broji 200-ak učenika.

Očekivani podaci

O stanju u hrvatskim školama govori i službeni podatak Ministarstva po kojem je u deset godina ugašeno 158 škola – 38 matičnih i 120 područnih. Najbrojnije matične škole u Hrvatskoj su one koje imaju između 301 i 500 učenika, a takvih je u prošloj školskoj godini bilo 365, odnosno 28 posto. Nekad je postojala samo jedna matična škola s do deset đaka, a danas je takvih deset. Broj škola s 11 do 50 učenika, u odnosu na 2013/14, povećan je s 38 na 47. U padu je broj „velikih“ škola, onih s više od 750 učenika. Prije deset godina je 96 škola imalo između 751 i 1000 učenika, a sad ih je 61. Broj najvećih škola, onih s više od 1000 učenika, pao je za upola i sada ih je samo 15.

Sve to ukazuje na dalji demografski pad koji je znatno veći od očekivanoga, a taj trend se nastavlja i dalje. Tako je u razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja u Hrvatskoj, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno 18.480 beba, što je 1.204 manje nego lani u istom razdoblju ili 2.189, odnosno čak 10,6 posto manje nego u istom razdoblju 2021. godine. Slijedom toga u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je izgubila više od 50 razreda prvašića u odnosu na prošlu godinu.

„Podaci su takvi i oni su očekivani. Neke stvari se, kada je riječ o padu broja stanovnika i sve lošijim demografskim podacima, događaju desetljećima unazad i to je jako teško zaustaviti“, kaže demograf Dražen Živić.

„Da bi se krenulo na bolje neophodno je donijeti konkretne demografske mjere, i to odmah, kao i da te mjere obuhvaćaju sve i da su u njih uključene i općine, i gradovi, i županija kao i cijela Hrvatska. Samo na taj način se nešto može napraviti i opet ne možemo očekivati rezultate za godinu-dvije. To je proces koji će trajati. Sve dok se nešto takvo ne napravi mi ćemo u Hrvatskoj bilježiti pad broja stanovnika, a onda samim tim i pad broja učenika. To je povezano jedno s drugim. Vidi se to i na ulicama naših gradova gdje je sve manje djece, a sve više starijih ljudi“, ukazuje Živić.

Eksperimentalni program donosi pogodnosti za škole

Kako god, u Hrvatskoj je s početkom ove školske godine počela i provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave u koji su uključene 62 škole iz cijele Hrvatske, s 12.373 učenika. Prema riječima ministra obrazovanja Radovana Fuchsa projekt će se eksperimentalno provoditi četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda. Od 2027. godine, kada se škole izgrade i budu spremne za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole.

Plan je da učenici provode više vremena u školi, uz nove predmete i dodatne aktivnosti. Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike svih osam razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom i tehničkog u šestom razredu, uvode se i novi. Kao alternativa vjeronauku, od prvog do osmog razreda uvodi se predmet Svijet i ja, a učenici nižih razreda dobit će predmet Praktične vještine. Od prvog do osmog razreda kao obvezan uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet Priroda i društvo u nižim razredima razdvaja se na dva predmeta – Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a osnovnoškolci će ga slušati do šestog razreda.

Govoreći o tom novom program Ljiljana Bandić, ravnateljica OŠ „Antuna Gustava Matoša“ iz Tovarnika, koja je i sama dio programa, kaže kako će on puno donijeti i djeci, i roditeljima, a samim tim i zaposlenicima škola.

„U program smo ušli s najboljom vjerom za našu djeca koja su nam na prvom mjestu. Eksperimentalni program je nešto novo i mislim dobro. Treba znati da on donosi i povećanje sati ali to nije radi gomilanja gradiva jer ono ostaje isto. Sada će djeca imati priliku da s učiteljima dodatno porade na nekim dijelovima gradiva“, rekla je Bandić.

Govoreći o prednostima programa, Bandić kaže kako će im omogućiti i zapošljavanje pedagoga na puno radno vrijeme, što smatra izuzetno važnim, kao i još jednog kineziologa. Tu je i prednost da roditelji neće morati izdvajati sredstva za nabavku školske opreme, udžbenika, radnih bilježnica, mapa… Po riječima Bandić, nitko od djece za sada se odustao od vjeronauka, ali će djeca koja do sada nisu pohađala te sate sada imati predmet Svijet i ja. Najavljuje i kako će učenici ići organizirano u kazalište i knjižnicu u Vukovar ili Vinkovce, a najavljuje i uvođenje izvanškolskih aktivnosti poput juda, tenisa i tamburice. Rekreacijsku pauzu osmišljavati će nastavnici, a očekuje se i nabavka modularnog namještaja.

Izvor: Al Jazeera