Zašto niskobudžetne kompanije napuštaju bh. aerodrome?
Ispada da su aerodromi u pokušaju da zadrže strane aviokompanije, njih spašavale dodatnih troškova, stavljajući sebe u dužnički zalog. I sada gube i letove, i novac.

Niskobudžetne aviokompanije se posljednjih mjeseci povlače iz Bosne i Hercegovine, zemlje koja nema svoju nacionalnu kompaniju za prijevoz putnika u vazdušnom saobraćaju. Prvo je mađarska privatna kompanija Wizz Air zatvorila svoju bazu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Potom se irski prevoznik Ryanair povukao sa letovima iz Tuzle. Uslijedilo je još nekoliko rezanja linija iz Banje Luke, da bi konačno Wizz Air donio odluku o zatvaranju svoje baze na Međunarodnom aerodromu Tuzla i prebacivanju dva bazna aviona na druge aerodrome.
Spomenute kompanije nisu to učinile samo u Bosni i Hercegovini, ali je za ovu državu simptomatično da se njihov odlazak teško, sporo i relativno skupo može nadoknaditi. Tuzlanski aerodrom je u julu ove godine ostvario rekord u broju prevezenih putnika u jednom mjesecu – 69.378, dok mu se približava Aerodrom Banja Luka. Razlika je u tome, što u Tuzlu sada slijeću samo avioni Wizz Aira, uz sezonske charter linije turskog Freebird Airlinesa. Pretpostavlja se da će broj prevezenih putnika u Tuzli po zatvaranju baze pasti četiri puta.
Kao osnovne razloge donošenja takvih odluka aviokompanija iz aerodroma navode uvođenje takse (naknade) koju plaćaju operatori vazduhoplova po prevezenom putniku u odlasku i visini naknade koju plaćaju operatori vazduhoplova po toni prevezenog tereta u odlasku sa aerodroma u Bosni i Hercegovini. Tu odluku je donijela Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), a visina takse je 1,5 eura po putniku.
„Znamo da je Bosna i Hercegovina posljednja država koja je uvela ovu naknadu, a koja je preporuka Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) i čija je namjena adekvatno ispunjavanje nadležnosti BHDCA u oblasti civilnog vazduhoplovstva, kako za razvoj i unapređenje kroz angažovanje kvalifikovanog i iskusnog vazduhoplovno-stručnog kadra, te specijalističko i tehničko osposoblјavanje, tako i za unapređenje bezbjednosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanje nivoa vazduhoplovne bezbjednosti na međunarodnim aerodromima u BiH. BHDCA se prilikom utvrđivanja visine naknade u Bosni i Hercegovini rukovodila i upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te se naknada koja je propisana u BiH kreće u tim okvirima“, poručuju iz Direkcije.
Ono što je indikativno, BHDCA je ovu Odluku donijela još 2017. godine uz saglasnost Vijeća ministara BiH i uz obavezu da aerodromi dostavljaju Direkciji detaljne izvještaje operatera – aviokompanija, kako bi im se naplatile spomenute naknade.
„Međutim, aerodromski operateri iz Tuzle, Mostara i Banje Luke nisu dostavljali, navedenom odlukom, propisane izvještaje, te Direkcija nije mogla avio-operatorima koji saobraćaju sa ovih aerodroma fakturisati navedenu naknadu. Jedino je Aerodrom Sarajevo uredno dostavljao spomenute izvještaje na osnovu kojih su fakturisane naknade“, navode iz BHDCA.
„Moramo istaći da su kompanije, kojima su dostavljene fakture, uredno izmirivale svoje obaveze. Zbog toga je Direkcija, a na osnovu zaključka Savjeta ministara BiH sa 174. sjednice, održane 2. jula 2019. godine, pokrenula sudske sporove protiv aerodromskih operatera koji nisu dostavljali propisane izvještaje, a za naknadu štete po osnovu izgubljenih prihoda koje nije ostvarila zbog nedostavljanja izvještaja. Sudski procesi su u toku, a nakon pokretanja procesa, aerodromski operateri u Tuzli i Mostaru počeli su dostavljati propisane izvještaje“.
Dakle, ispada da su aerodromi u pokušaju da zadrže strane aviokompanije, njih spašavale dodatnih troškova, stavljajući sebe u dužnički zalog. I sada gube i jedno i drugo. I brojne letove i novac za kompenzaciju izgubljenih troškova BHDCA?
Naknada za putnike u odlasku
Posmatrajući troškove eventualno izgubljene sudske parnice, Aerodrom Tuzla bi za samo prvih pola tekuće godine trebao platiti oko 270.000 eura, Banja Luka 172.500 eura. I tako unazad još pune četiri godine. Zračna luka Mostar je na sebe preuzela obavezu plaćati ove naknade, kao neku vrstu subvencije na ime operatera koji saobraćaju s tog aerodroma. Međutim, i aviokompanija i putnika je tamo jako malo. Cijele prošle godine su imali 10.991 prevezenog putnika, a za prvih pola tekuće godine 2.233 putnika. Naknadu plaćaju samo oni putnici u odlasku.
Sve tri pomenuta aerodroma su kroz medije poslali poruku da će zahtijevati obustavljanje plaćanja naknade, jer će im u potpunosti ugroziti poslovanje. Ali, ni BHDCA-u, ni Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine nisu dostavili svoje želje.
„U evidencijama nema zahtjeva aerodroma u pogledu ukidanja naknade po prevezenom putniku, a takav zahtjev nije upućen ni prema BHDCA. Iako konačni prijedlog mora doći od BHDCA, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Direkcija će, u saradnji sa aerodromima, preispitati visinu i modele naplate navedene takse. Ističemo da su sve inicijative koje će naše aerodrome učiniti konkurentnijim dobrodošle. Također, ovo je izazov u koji se trebaju uključiti lokalne zajednice, turističke organizacije, pružatelji turističkih usluga i drugi“, stava su u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, ostavljajući mogućnost dogovora.
Napominju da je BHDCA ustanovljena u okviru Ministarstva, ali da je ujedno i upravna organizaciona jedinica nadležna i odgovorna za obavljanje funkcije regulatora i nadzora te izdavanje dozvola, potvrda i certifikata u oblasti civilnog zrakoplovstva i kontrole letenja.
Harmonizacija za EU standardima
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Okvirnu strategiju prometa za period 2016-2030. godine koja obuhvata i zračni promet. U njoj su navedene i stavke o potpunoj harmonizaciji sa EU standardima, kao i puna primjena Zakona o zrakoplovstvu BiH koji između ostalog predviđa i finansiranje aerodromske infrastrukture od naknada koje plaćaju putnici i avioprijevoznici.
Aerodromi su morali znati za takve zakonske regulative prema o finansiranju BHDCA. Ako su posmatrali pomenutu Strategiju prometa, mogli su vidjeti da stavka „Privlačenje aviokompanija i logističkih operatera“ (poput promocija pokretanja novih međunarodnih veza, dostupnost aerodroma u pružanju javnih usluga…) i razvoj komercijalnih aktivnosti seže tek do 2020. godine i nakon toga nije planirana sa ovoga nivoa vlasti.
Poprilična pat-pozicija. Ali, ako spremnosti i volje za razgovore ima na svim stranama, mogu se pronaći i rješenja. Barem tako zvuči nakon izjava iz Ministarstva, ali i regulatora zračnog prometa.
„Nezvanično smo saznali da postoji inicijativa aerodroma za rješavanje pitanja ‘putničke naknade’, ali Direkciji se još niko zvanično nije obratio, te ne znamo šta ona sadrži i u kom pravcu ide. BHDCA je spremna na razgovore i spremna je da sasluša sve inicijative i one su uvijek dobrodošle. Međutim, za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje ove naknade“, izričiti su, uz spominjanje nekih modela iz susjedstva.
„Koliko nam je poznato, različite su opcije i rješenja kojim se može prevazići ovo pitanje i mi ne bismo da prejudiciramo rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružaoci turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade. Jedno od rješenja može biti i model Hrvatske, koja je navedenu naknadu riješila tako što je izvršila kategorizaciju aerodroma, njihovog prometa i obima saobraćaja i prema tome naplaćuje naknadu“, pojašnjavaju iz BHDCA.
U međuvremenu, na bh. aerodromima se (pre)često mijenjaju direktori, gube se niti poveznice sa ranije preuzetim obavezama. Upoznavanje novih traje predugo i dolazi do šuma u komunikaciji. Vlade i budžeti već izdvajaju značajne novce za subvencije u aviosaobraćaju i o tome smo već pisali. Trebalo bi naći mjeru i balans u potrebama i mogućnostima. Postojeći aerodromi su izgrađeni u prošlom sistemu i, osim onoga u Sarajevu, svi se bore da prežive. Istovremeno se izdvajaju milioni eura za gradnju novih aerodroma u Bihaću i Trebinju.
Trenutno je sarajevski aerodrom po prometu u prvih pola godine deveti u regionu, tuzlanski i banjalučki su na 11. i 12. mjestu, dok je mostarski 21. Na evropskom nivou je sarajevski aerodrom na 157. poziciji.