Krčenje šuma u Kolumbiji zaustavili naoružani gerilci
Naoružane pobunjeničke grupe preuzele su na sebe zabranu ilegalne sječe, kao moćan alat za pregovore sa vladom o potpunom miru.
Piše: Christina Noriega
U julu, kada je Kolumbija objavila da je krčenje šuma palo na najniži nivo u gotovo deceniji, ta je vijest pozdravljena kao pobjeda ljevičarskog predsjednika Gustava Petra.
Ali stručnjaci kažu da postoji još jedan razlog za dramatičan pad – naoružane pobunjeničke grupe preuzele su na sebe zabranu ilegalne sječe.
Bram Ebus, istraživač ekološkog kriminala u neprofitnoj organizaciji International Crisis Group, rekao je da su napori djelomično usmjereni na olakšavanje razgovora s Petrovom vladom, koja se nada postići “paz total” ili “potpuni mir” u Kolumbiji.
“Vidjeli smo da su ograničenja sječe šuma počeli koristiti kao političko oruđe prije ‘paz total’ pregovora“, rekao je Ebus za Al Jazeeru.
Naoružane grupe, objasnio je, predviđale su da bi “mogle ojačati svoju poziciju za pregovaračkim stolom tako što bi postale akter koji smanjuje krčenje šuma u Amazoniji”.
Velika teritorijalna gužva
Kolumbija već gotovo šest decenija grca u unutrašnjih sukobima, sa vladinim snagama, paravojnim grupama, kriminalnim mrežama i naoružanim pobunjenicima koji se bore za vlast.
Estado Mayor Central (EMC) jedna je takva naoružana grupa. Pojavila se nakon što su mirovnim sporazumom iz 2016. raspuštene Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), najveća gerilska grupa u to vrijeme.
Neki pobunjenici FARC-a su, međutim, odbacili mirovni sporazum, odlučivši umjesto toga osnovati vlastitu organizaciju, EMC.
No, u odsutnosti FARC-a, veliki dijelovi kolumbijskog sela doživjeli su vakuum moći. Uslijedila je teritorijalna gužva, sa lokalnim uzgajivačima stoke, kriminalnim mrežama, naoružanim i industrijskim grupama koje su se probijale dalje u amazonsku prašumu kako bi preuzele teritoriju.
Krčenje šuma je naglo poraslo, povećavši se za 44 posto samo u 2016, prema vladinoj statistici. Ne samo da su stočari očistili zemlju za stoku, već su i ilegalni poslovi poput iskopavanja zlata i sječe ostavili ožiljke na inače bujnom krajoliku.
Kako bi zaustavio razaranje, bivši predsjednik Ivan Duque pokrenuo je vojno vođenu strategiju za nastavak krčenja šuma, uglavnom ciljajući na ilegalna naselja siromašnih farmera u nacionalnim parkovima Kolumbije.
Ali predsjednik Petro, prvi ljevičarski predsjednik zemlje, usvojio je novi pristup. Obećao je ograničiti krčenje šuma na 140.000 hektara godišnje stvaranjem ekonomskih alternativa krčenju šuma i sklapanjem ugovora s amazonskim zajednicama.
Također je pozvao bogate nacije da finansiraju očuvanje Amazonije, najveće prašume na svijetu, doprinoseći novcem i otpisujući dugove u Južnoj Americi, čime se oslobađaju sredstva za ulaganje u ekološke inicijative.
Ali Petrova kampanja protiv deforestacije podržana je paralelnim naporima EMC-a, koji je naredio zabranu sječe u dijelovima Amazonije pod njihovom kontrolom.
U maju 2022. EMC je najavio sankcije od milion kolumbijskih pezosa, ili 251 dolara, za svaki hektar uništene šume.
U septembru je nametnuo nova pravila, nakon inauguracije Petra u augustu, koja su otišla još dalje, prema Juaniti Velez, suosnivačici Fondacije za odgovore na sukobe.
‘Mi smo duboko ekološka gerila’
EMC je naredio da nova zabrana traje tokom Petrovog četverogodišnjeg mandata, tokom kojeg se očekuje da vlada osigura “dugoročna rješenja” za farmere bez zemlje u Amazoniji.
Ta naoružana grupe uključena je u trenutne pregovore s Petrom vladom, kao dio plana o “potpunom miru”. Naprimjer, 3. augusta Petrova administracija počela je šestomjesečni prekid vatre s drugom pobunjeničkom grupom, Oslobodilačkom nacionalnom vojskom (ELN).
Jose Tomas Ojeda Soleimani, glasnogovornik EMC-a, rekao je za Al Jazeeru da je odluka njegove grupe da zabrani krčenje šuma motivirana zabrinutošću za okolinu i sigurnost.
Dobro očuvane džungle, objasnio je, pružaju zaštitu od vojnih ofanziva i čistu vodu za EMC-ove redove.
“Zabranili smo krčenje šuma u Amazoniji jer smo duboko ekološka gerila”, rekao je Ojeda. “Drveće nas štiti i trebamo vodu za naše vojne operacije.”
Nije potvrdio jesu li mirovni pregovori s Petrovom vladom također bili motivirajući faktor iza napora EMC-a za krčenje šuma. No, rekao je da će svi dijalozi uključivati ekološku agendu EMC-a.
Međutim, ti su dijalozi naišli na kamen spoticanja u maju, kada je vlada suspendirala prekid vatre s EMC-om u četiri amazonske pokrajine nakon što su četiri domorodačka maloljetnika ubijena. Navodno su bili nasilno regrutovani u grupu, nakon čega su pokušali pobjeći.
Šestomjesečni bilateralni prekid vatre između vlade i EMC-a završio je 30. juna.
Ojeda je rekao da su oružani sukobi nastavljeni, ali da je EMC ponudio “mirovne geste”, ne precizirajući o čemu je riječ. Razgovori između EMC-a i vlade nastavljeni su u julu, kao priprema za mirovne pregovore.
Ti se dijalozi odvijaju u pozadini niskih stopa krčenja šuma koje nisu viđene od 2013. Zemlja je 2022. izgubila 123.517 hektara šuma, što je pad od 29 posto u poređenju sa 2021. A u Amazoniji je krčenje šuma palo za 36 posto.
Nedavni podaci pokazuju da se ilegalna sječa najdramatičnije smanjila u regijama u kojima EMC ima neospornu moć, kao što su pokrajine Caqueta, Meta i Guaviare. Krčenje šuma u tim se područjima smanjilo za 50, 34, odnosno 37 posto.
Adut za pregovaranje
Nasuprot tome, u pokrajini Putumayo gdje se EMC nadmeće za moć, krčenje šuma smanjeno je za 15 posto.
Ali Ebus, istraživač kriminala protiv okoline, rekao je da bi oslanjanje na EMC u smanjenju krčenja šuma moglo imati negativan učinak.
“Ako samo gerila regulira krčenje šuma, a država ne uskoči u kontrolu ovih napuštenih šumskih područja, gerila može iskoristiti okolinu kao adut za pregovaranje i zapravo izazvati pustoš ako stvari krenu naopako za pregovaračkim stolom,” rekao je Ebus.
S obzirom na to da je očuvanje Amazonije jedno od Petrovih obećanja, sposobnost EMC-a da kontroliše gubitak stabala mogla bi poslužiti kao moćan alat za uticaj na politiku.
“Mogu čak zaprijetiti vladi velikim uništenjem Amazonije ako im vlada ne pruži ono čemu se nadaju”, rekao je Ebus.
Elver Medina, visoki zvaničnik za zaštitu okoliša iz pokrajine Meta, vjeruje da bi vlada trebala istražiti druge načine za smanjenje deforestacije, odvojeno od EMC-a. Usred trenutnih dijaloga sa vladom, 40 amazonskih zajednica također je zabranilo krčenje šuma na neodređeno vrijeme.
Ali da bi zabrana potrajala, vlada mora uložiti velika sredstva u ruralne zajednice koje su historijski bile zanemarene i pružiti im ekonomske alternative, konstatirao je.
“Zajednice se pridržavaju obustave sječe i požara”, rekao je Medina. “Ali morat ćemo vidjeti neke promjene, neku podršku vlade.”