‘Keš je kralj’: Kako Balkanom teče ilegalni ruski novac

Korumpirane vlasti, slaba vladavina zakona i nepodudaranje s politikom Europske unije kada je riječ o sankcijama prema Moskvi zbog invazije na Ukrajinu čine Zapadni Balkan idealnim (i rijetkim preostalim) putem za protok ilegalnog ruskog novca, kako u samu regiju, tako i prema Zapadnoj Europi, pokazuje izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).

Autorica izvještaja Vanja Petrova, viša analitičarka ekonomskog programa Centra za demokratske studije, u razgovoru za Al Jazeeru ukazuje na poroznost balkanske ekonomije, daje primjere o hiljadama ruskih kompanija u Srbiji i ogromnoj imovini u Bugarskoj. Navodi kako se velika količina oružja slijeva sa Balkana u Ukrajinu te kako bi se ono moglo vratiti ilegalnim kanalima u ruke kriminalnih grupa ili paravojnih formacija.

• Kako to da je Balkan sada ključni izlazni put ruskog novca?

– Kremlj je često iskorištavao njegovu integraciju u finansijski sistem Zapada kako bi iskoristio šupljine u upravljanju korozivnim posljedicama nezakonitog finansiranja. Brutalna invazija na Ukrajinu je ukazala na otrežnjavajuće opasnosti kleptokratije i opasnosti kojima se Europa . kao i cijeli svijet . otvorila imajući opušteni stav prema prljavom novcu.

Ruski rat u Ukrajini mogao bi uveličati ove okolnosti i dodatno ubrzati ubrizgavanje i protok ovakvog novca u balkanskoj regiji – ključnom mjestu ulaza i esencijalnoj ruti za mnoštvo ilegalnih aktivnosti kao što su šverc drogom, šverc ljudima, nezakonita trgovina…

Zbog nametnutih zabrana putovanja, Srbija je jedna od nekolicine preostalih ruta za Ruse gdje se mogu učvrstiti. Od početka invazije na Ukrajinu ruski državljani su registrirali više od 5.000 kompanija u Srbiji, više od 1.000 njih su firme s ograničenom odgovornošću, a skoro 4.000 su poduzetnički poslovi. Formiranje toliko kompanija u državi nudi plodno tlo za pranje novca.

Kako je procijenjeno kroz nacionalnu procjenu rizika Srbije od Administracije za prevenciju pranja novca, kompanije s ograničenom odgovornošću i poduzetnici predstavljaju posebno visok stepen prijetnje kada govorimo o pranju novca. Uz pomoć takvih sredstava bogati Rusi mogu koristiti prilike za investiranje i koristiti postojeće konekcije za pranje novce u sektoru nekretnina i drugim sektorima koji su inače na udaru nelegalnog novca u regiji.

Zapadni Balkan ostaje jedna od najranjivijih lakih meta aktuelnog hibridnog rata Kremlja protiv EU i demokratskog Zapada. Kombinacija državnog i medijskog utjecaja, stalne etničke podjele između i unutar država, spor tempo priključenja EU i zaostavština ruske pristranosti čine regiju pogodnim putem za izbjegavanje sankcija.

Primjera radi, pošto je samo potencijalni kandidata za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina se ne mora ponašati u skladu sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CSFP). Država ne prati sankcije EU-a prema Rusiji još od 2014. godine. Nadalje, poštivanje restriktivnih mjera EU-a od Bosne i Hercegovine je u značajnom padu od 2021. godine. Iako je Srbija osudila invaziju na Ukrajinu u Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim forumima, nije zvanično uvela sankcije Moskvi.

Iako su se Sjeverna Makedonija i Crna Gora suočile sa žestokim kritikama EU-a, one nastavljaju nuditi “državljanstvo za investicije“. Uprkos brojnim upozorenjima i preporukama Evropske komisije da Crna Gora čim prije ukine navedenu šemu dobijanja državljanstva, jer predstavlja opasnost od pranja novca i korupcije, crnogorska Vlada je nedavno zabilježila rekordan broj odobrenih počasnih državljanstava. Od 31. augusta do 8. novembra 2022. godine Vlada je odobrila 296 novih državljanstava (287 ih je bilo zasnovano na programu Ekonomskog državljanstva). Najveći broj kandidata dolazi iz Rusije (110) te Kine (67).

Marta 2023. godine, zbog pritiska EU-a, Albanija je privremeno odustala od kontroverzne šeme plaćenih pasoša. No, Vlada Albanije je objavila kako neće odustati od drugog trnovitog ekonomskog programa, “fiskalne amnestije“, po kojem svaki albanski ili strani državljanin može napraviti depozit do dva miliona eura neprijavljenog novca u nacionalni bankarski sistem i dobiti legalni imunitet i porez od pet do 10 posto.

Članice EU-a, poput Bugarske, moraju direktno aplicirati EU pravila o sankcijama, što znači da porezne vlasti trebaju pokrenuti proces zamrzavanja čak i onda kada nijedno nacionalno pravilo ne predviđa tako nešto (bugarski zakoni samo predviđaju procedure oduzimanja imovine, ali ne i njenog zamrzavanja). Ali, Bugari nisu nametnuli sankcije ruskim državljanima ili kompanijama koje su na EU listi sankcioniranih od prvog nametanja nakon aneksije Krima 2014. godine. Prema posljednjim podacima, blizu 300.000 Rusa ima više od 500.000 nekretnina u državi i, premda državna porezna agencija priznaje da bi trebali slušati EU pravila o sankcijama, to ostaje samo slovo na papiru.

• Koliko sve ovo komplicira rat u Ukrajini te ekonomsko-političku situaciju na Balkanu?

– Postoji ogroman broj dokaza da se velika količina oružja slijeva u Ukrajinu, uključujući ono sa Zapadnog Balkana. Dokazi pokazuju kako se automatske puške i minobacači napravljeni u Srbiji koriste na frontu. Postoji opravdana opasnost da bi nešto od oružja koje preplavljuje Ukrajinu moglo završiti u rukama kriminalnih grupa ili paravojnih formacija na Balkanu ili biti prodato na crnom tržištu. Bosna i Hercegovina, naročito Brčko distrikt i trokut gdje se granice Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine sreću, ističe se kao ključna tranzitna država za šverc oružjem u Europu.

Tokom 2022. godine su se EU i države Šengenskog sistema suočile s ogromnim izazovima na vanjskim granicama: mreže šverca ljudima kapitalizirale su na jakoj izbjegličkoj krizi, koja je odvukla ogromnu količinu resursa i pažnje graničnih vlasti, a dotok nedokumentiranih migranata sa Bliskog istoka preko Balkana se značajno povećao. Broj ilegalnih prelazaka granica na balkanskoj ruti bio je za 136 posto veći nego 2021. godine – to je bio najveći broj prelazaka prijavljen na ovoj ruti od 2015. godine.

• Možete li nam reći nešto više o Vašem izvještaju, njegovom fokusu, državama koje ste obradili…?

– Primarni cilj izvještaja je procjena većih pokretača i ranjivosti nezakonitog finansiranja u osam balkanskih država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) nakon ruske invazije na Ukrajinu. Preciznije rečeno, studija cilja da analizira primarne izvore nezakonitog novca i kanala u regiji te identificira sve nastajuće trendove, načine djelovanja, rute, poslovne modele, korištenje informacija i komunikacione tehnologije…

Dodatno, studija želi provjeriti sve jače izazove za graničnu kontrolu, policiju, nadležne za borbu protiv pranja novca, kako bi se efikasno spriječio, istražio i suzbio organizirani kriminal koji ima udjela u švercu novca i pranja novca. Na kraju, izvještaj treba istaći i sugerirati konkretne preporuke za napredak.

• Koji su ključni faktori koji omogućavaju nezakonit protok ruskog novca i sredstava?

– Mješovito blagostanje strateškog položaja između Azije i Zapadne Europe omogućava kriminalnim mrežama da prelaze mutne granice legalnih i ilegalnih tržišta. Regija tradicionalno služi kao put za šverc droge, šverc ljudima, nelegalnu trgovinu… Nadalje, nedavne značajne investicije u infrastrukturu – većinom u sklopu kineske inicijative “Pojas i put” – moćan su katalizator za tok kapitala i privrede.

Porozne granice, međuovisna priroda balkanskih ekonomija i veliki neformalni sektor koji je veći od 25 posto u svim državama pružaju popustljivo igralište za kretanje nelegalnih sredstava. Ponajviše tu pogoduju generalne karakteristike vlasti balkanskih država, pune hronične korupcije i klijentelizma, slabe vladaine zakona, korumpiranih i hendikepiranih sudskih institucija i nepotrebnog političkog miješanja.

Pitanje ilegalnog finansiranja je naročito prisutno u Bosni i Hercegovini, zbog podjele odgovornosti između entiteta, države, kantona… gdje se odgovornosti preklapaju, a institucije su naročito slabe, nedovoljno popunjene kadrovima i slabo plaćene da se bore s problemom.

• Općenito, kako ruske elite peru novac na Balkanu?

– Gotovina je (i dalje) kralj. Rašireno korištenje gotovine i značajan dio neformalnih balkanskih ekonomija omogućavaju ulazak nezakonitog novca u zakonite ekonomije regije.

Kao žestok kontrast finansijskim dogovorima holivudskog stila, gdje se koriste kripto-monete i mutne šeme, ovdje je sve jako jasno i otvoreno. Brojni eksperti su pozivali na uzbunu jer je šverc gotovog novca i njegov fizički prijenos i dalje najvažniji način kretanja ilegalnog novca preko granica, bilo da je riječ o skrivenim dijelovima automobila ili sakrivanjem među legalne proizvode u kamione ili kontejnere za transport.

Pranje manjih količina novca se često radi kroz biznise gdje prolazi mnogo keša, kao što su restorani, saloni ljepote, barovi, benzinske stanice, privatni parkinzi, taksi kompanije… Širom regije se ilegalni novci miješaju s pravom dobiti iz ovih operacija te se protok ne može razdvajati jedan od drugog i tako se dobija ulazak u bankarski sistem. No, postoji manjak transparentnosti i jasnoće kada treba razumijevati obim novca koji ulazi i koji izlazi iz regije.

Nekoliko nedavnih slučajeva sa bugarske kontrolne tačke Kapitan Andreevo, na granici s Turskom, otkriva sve detalje ovog problema. Tokom četiri provjere kamiona tokom jula 2023. godine carinici su otkrili neprijavljeni novac u ukupnoj vrijednosti 741.433 eura. Carinske vlasti su 7. jula oduzele skoro milion eura, teretni kombi je išao iz Njemačke ka Turskoj preko Bugarske.

Brojni nezvanični izvori su potvrdili postojanje i pojačano korištenje tajnih kanala za prijenos ilegalnog novca u Albaniju. Neslužbeni dokazi iz neformalnih razgovora s bivšim visokopozicioniranim zvaničnicima državne policije i odjela za borbu protiv pranja novca pokazuju kako se često polovni automobili kupuju jeftino u Velikoj Britaniji i opremaju se tajnim sefovima. Ovi transporteri potom putuju Europom do Albanije kako bi raspodijelili novac primateljima, većinom članovima porodica pošiljalaca, ali i kriminalnim partnerima albanskih emigranata. Nakon raspodjele novca, vozila se često bacaju u velika jezera na sjeveroistoku države. Potom se ovaj proces ponavlja.

Primjetno je posljednjih godina kako je javna i politička debata o fiskalnoj, imovinskoj i krivičnoj amnestiji pridonijela povećanju količine novca koji se ovim kanalom prenosi.

• Koliko ovo sve pogađa regiju i koliko je povezano s ruskim političkim utjecajem u regiji?

– Ovakvi tokovi isušuju javne resurse, smanjuju obim i kvalitet javnih službi i tako potkopavaju povjerenje u državne institucije. Oni, također, stvaraju jaku utjecajnu mrežu koja služi lokalnim ili vanjskim malignim interesima. Ilegalni kapital – najjače i najoštrije oružje moći Kremlja – omogućava i hrani ekosistem slabosti vlasti, endemske korupcije, organiziranog kriminala i silovite ekonomije u sjeni.

Procjenjuje se kako je 1.000 milijardi dolara ilegalnog ruskog kapitala investirano širom Europe od propasti SSSR-a. Januara 2022. godine Rusija je kontrolirala FDI dionice vrijedne 277 milijardi eura u 27 članica EU-a, što je za trećinu više od uvođenja sankcija Rusima nakon aneksije Krima 2014. godine. Prave cifre su daleko veće, najmanje 50 posto svih ruskih finansijskih tokova ide “offshore” destinacijama (Kipar, Britanski Djevičanski Otoci, Irska, Luksemburg, Nizozemska…), gdje se ruska sredstva skrivaju nominalnim vlasništvom, zakladama te portfeljnim ulaganjima kroz investicijske fondove trećih strana.