Zašto SAD sada želi normalizaciju saudijsko-izraelskih odnosa

Mogući dogovor formalizacije odnosa Izraela i Saudijske Arabije bi bio složen, ali ne bi donio promjene, smatraju analitičari.

Bidenovoj administraciji je sada normalizacija izraelsko-saudijskih odnosa prioritet (AP)

Sjedinjene Američke Države su glavnim ciljem politike učinile uspostavljanje diplomatskih odnosa Saudijske Arabije i Izraela, a stručnjaci smatraju kako će time Palestinci biti istisnuti i kako će Washington za ovu politiku platiti visoku cijenu na Bliskom istoku. Složenost vašingtonskog nastojanja normalizacije izazvala je i pitanje – zašto je to administraciji predsjednika Joea Bidena sada priroritet?

„Biden pripada filozofskoj struji koja na arapsko-izraelski sukob ne gleda tako da su Palestinci u središtu stvari. On vjeruje kako je ključni uzrok ovog sukoba nesposobnost arapskih država da prihvate Izrael. Stoga, ako se tako gleda na sukob, onda ima smisla staviti naglasak na normalizaciju“, za Al Jazeeru govori Khaled Elgindy sa Bliskoistočnog instituta.

Prošle sedmice je kolumnista New York Timesa Thomas Friedman predstavio složen plan za koji kaže da Biden vodi kako bi osigurao izraelsko-saudijski dogovor. On sadržava sigurnosne garancije Saudijskoj Arabiji, po uzoru na NATO, te pomoć ovom kraljevstvu da pokrene civilni nuklearni program. Friedman nastavlja kako Palestinci nisu direktno dio plana, ali su predviđeni neki ustupci za njih kao što je obustava izgradnje izraelskih naselja i obećanje Izraela da nikada neće anektirati okupiranu Zapadnu obalu.

Iako se Friedman često sreće sa Bidenom, njegove informacije nisu još zvanično potvrđene. New York Times i Wall Street Journal su ranije pisali kako Rijad traži sigurnosni pakt sa Washingtonom i nuklearni program kao dio svakog ponuđenog sporazuma normalizacije odnosa sa Izraelom.

‘Normalizacija’

Premda nisu komentirali detalje mogućeg dogovora, zvaničnici SAD-a su nedvosmisleno naveli kako žele da dođe do izraelsko-saudijskog dogovora. Ni izraelski lideri ne kriju svoje aspiracije ka formalnim vezama sa Rijadom, pa je prošlog mjeseca u Kongresu SAD-a predsjednik Izraela Isaac Herzog kazao: „Molimo se da se taj trenutak desi.“

Sa svoje strane, Saudijska Arabija nije zvanično promijenila politiku podrške Inicijativi Arapskog Mira po kojem se priznanje Izraela uvjetuje uspostavom palestinske države i „poštenim rješenjem“ za progon palestinskih izbjeglica. No, saudijski zvaničnici nisu ni odbacili mogućnost dogovora sa Izraelom.

Prošle godine je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman kazao kako njegova država na Izrael gleda kao na „potencijalnog saveznika“, ali je istakao kako Izrael „treba riješiti svoje probleme sa Palestincima“ koji su do sada uglavnom bili izuzeti iz kampanje normalizacije.

„Vjerujemo kako je normalizacija u interesu regije i da bi ona donijela značajne koristi za sve. No, bez pronalaska puta ka miru za palestinski narod, bez rješavanja tog izazova, svaka normalizacija imat će ograničene koristi. Stoga, smatram kako se trebamo i dalje fokusirati na putu dvodržavnog rješenja ili pronalaska puta ka osiguranju dostojanstva i pravde za Palestince“, kazao je šef saudijske diplomatije Faisal bin Farhan Al Saud tokom zajedničke konferencije za medije sa američkim kolegom Antonyjem Blinkenom ovog juna.

Nekoliko arapskih država je priznalo Izrael od njegovog kreiranja 1948. dok je administracija bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa pomogla pri osiguravanju dogovora za zvanične odnose između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Maroka 2020. godine – poznato kao Abrahamovi dogovori. Sudan je također tada pristao normalizirati odnose sa Izraelom.

Uprkos tome, Izrael nije značajnije promijenio svoju politiku prema Palestincima, za koju vodeće grupe koje se bore za ljudska prava (uključujući Human Rights Watch i Amnesty International) kažu da je jednaka aparthejdu.

Posljednjih mjeseci je ekstremno desničarska Vlada premijera Izraela Benjamina Netanyahua pojačala rad na širenju naselja i vojne upade u palestinske zajednice na Zapadnoj obali. Zbog toga se eksperti pitaju da li bi izraelska Vlada, čiji su dio i ultranacionalisti koji žele dodatno ojačati izraelsku kontrolu nad okupiranim palestinskim teritorijama, ikada pristala na obustavu izgradnje naselja ili odustala od aneksije – čak i kad bi to dovelo do zvaničnog saudijskog priznanja.

„Smatram kako Vlada Izraela nije u stanju bilo šta ustupiti – makar i na papiru – Palestincima jer je posvećena uništenju cijele palestinske nacionalne ideje“, smatra Elgindy.

Palestinsko pitanje

Uz pitanja da li postoji spremnost izraelske Vlade na takve ustupke, saudijsko-izraelski dogovor ima i druge prepreke. Ankete, na primjer, pokazuju kako građani Saudijske Arabije nisu za priznanje Izraela.

Anna Jacobs, viša analitičarka za države Zaljeva pri Međunarodnoj kriznoj grupi, govori kako će Saudijska Arabija vjerovatno u razmatranje uzeti stavove svojih građana.

„Saudijska Arabija, da ozbiljnije krene ka normalizaciji odnosa sa Izraelom, mora uzeti nekoliko uvjeta, od kojih je jedan neka forma napretka u blokiranom izraelsko-palestinskom mirovnom procesu. Bilo bi teško za Saudijsku Arabiju da legitimizira odluku normalizacije odnosa sa Izraelom, koja nije popularna u saudijskoj javnosti, bez prikaza neke koristi za Palestince“, navela je ona za Al Jazeeru u emailu.

No, mnogi Palestinci smatraju kako su uvjeti koje je istakao Friedman o anektiranju i naseljima mrvice za koje kažu da trebaju dati pokrov legitimnosti potencijalnom dogovoru.

„Ako Saudijska Arabija i Izrael žele biti skupa, onda neka ne govore da je to zbog Palestinaca kada nije tako“, ističe palestinsko-američki analitičar Yousef Munayyer.

Sigurnosni pakt

Ipak, mnoge države Bliskog istoka su se pridružile „Abrahamovim dogovorima“ koje predvodi SAD iz vlastitih interesa, te tako izazvale palestinsku ljutnju koji za dogovore kažu da su „nož u leđa“.

Kako je nekoliko američkih medija objavilo, Saudijska Arabija traži ustupke od SAD-a za sebe kako bi zvanično priznala Izrael – u prvom redu su to zvanične sigurnosne garancije Washingtona. No, to predstavlja novu prepreku nastojanjima za normalizaciju, smatraju stručnjaci.

Bilo kakav sporazum sa Rijadom zahtijevao bi odobrenje barem dvije trećine zastupnika u Senatu SAD-a, a to bi mogao biti problem obzirom da su glasovi sa Capitol Hilla glasni kritičari Saudijske Arabije, kao i dalje američke vojne umiješanosti na Bliskom istoku.

Jon Hoffman, vanjskopolitički analitičar sa Instituta CATO iz Washingtona, također kaže kako bi američki sigurnosni pakt sa Saudijskom Arabijom ugrozio stabilnost regije ubrzo nakon što su Rijad i Teheran dogovorili obnovu kontakata.

Detalji takvog dogovora Washingtona i Rijada nisu objavljeni, no Friedman piše kako saudijska Vlada traži „sporazum o obostranoj sigurnosti na nivou NATO-a“. SAD ima odbrambeni pakt sa NATO članicama po kojem je obavezan braniti ih ako budu napadnute.

„To nije toga vrijedno uopće. Ako Biden ovo provede, mislim da će to biti najgora vanjskopolitička odluka na Bliskom istoku od Iraka“, piše Hoffman, govoreći o invaziju na Irak 2003. koju je predvodio SAD.

Ambasada Saudijske Arabije u Washingtonu nije odgovorila na upit Al Jazeere za komentar do objave ovog teksta.

Zašto sada?

Premda bi priznanje Saudijske Arabije bilo značajno za Izrael, analitičari navode kako bi diplomatski odnosi dvije države bili i velika vanjskopolitička pobjeda za Bidena jer je predizborna utrka pred izbore 2024. u punom zamahu.

I, iako prosječni američki glasači možda i ne baziraju svoje odluke na vanjskoj politici, arapsko-izraelska normalizacija je i dalje popularna u obje velike stranke u Washingtonu. Na primjer, mnoge demokrate su 2020. čestitale Trumpu zbog „Abrahamovih sporazuma“.

„Američka izborna politika pomaže pri objašnjenju zašto Bidenova administracija javno forsira priču o normalizaciji u ovo vrijeme. U sferi američke politike, saudijsko-izraelska normalizacija bi bila vanjskopolitička pobjeda Bidenove administracije“, govori Jacobs i dodaje kako bi dogovor „slabo ublažio progon Palestinaca ili unaprijedio širu regionalnu sigurnost“.

Sličnog stava je i Munayyer koji za Al Jazeeru kaže kako izraelska normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom i drugim arapskim i državama sa muslimanskom većinom neće promijeniti stvarnu izraelsku okupaciju ili sukob u cjelini.

„Izraelci neće biti ništa bliže rješavanju fundamentalnog problema vladavine nad milionima Palestinaca koji ne žele da njima vlada Izrael i koji žele slobodu, pravdu i jednakost. Tu činjenicu neće promijeniti ni kada bi došlo do normalizacije i uspostave odnosa Izraela sa svim arapskim i muslimanskim državama“, ističe on.

Izvor: Al Jazeera