Globalni izvještaj o ‘procjeni života’: Koje zemlje na svijetu su zaista najsretnije?

Mnoge od najsretnijih zemalja na svijetu najčešće su bogate, zapadne nacije.

Demonstranti pokreta Occupy protestiraju ispred podružnice Bank of America 20. januara 2012. u San Franciscu. SAD je jedno od najnejednakopravnijih društava među razvijenim nacijama, a ipak je na 15. mjestu najsretnijih, prema indeksu sreće (Noah Berger/AP Photo)

Pišu: Richard Cooper i Yara Elmjouie

Ko su najsretniji ljudi na svijetu? Prema World Happiness Reportu, to su stanovnici Finske, Danske, Islanda, Izraela i Nizozemske. U međuvremenu, Palestinci, koji desetljećima žive pod izraelskom vojnom okupacijom, nalaze se na 99. mjestu.

Svake godine organizacija koju podržavaju Ujedinjeni narodi objavljuje izvještaj kojim rangira zemlje na temelju “sreće”. Sama rang lista temelji se na Gallupovim istraživanjima nekoliko hiljada učesnika u svakoj zemlji od kojih se traži da lično ocijene svoj život na ljestvici od 0 do 10.

Ova “procjena života”, drugim riječima, nečije je lično mišljenje o tome kako neki sadržaj utječe na njegov život u tom određenom trenutku u vremenu. Te se informacije zatim spajaju s nekim drugim faktorima i prikazuju u godišnjem Izvještaju o sreći u svijetu.

Ali kritičari su ukazali na očigledna proturječja, slijepe tačke i pristranosti, uključujući prividnu sklonost prema bogatim zapadnim nacijama – Globalnom sjeveru – koji zanemaruje stoljeća kolonijalne eksploatacije koja im je omogućila prikupljanje tog bogatstva.

Depresivan, ali sretan?

Većina “najsretnijih zemalja” u 2023. godini nalazi se u Evropi. Finska, na primjer, drži prvo mjesto kao najsretnija zemlja na svijetu, kao što je držala i zadnjih šest godina.

Ali ova zemlja također ima neke od najviših stopa korištenja antidepresiva u Evropi. Isto vrijedi i za Švedsku, koja je na šestom mjestu, i Island, koji je na drugom mjestu, i ima najveću zabilježenu upotrebu antidepresiva u cijeloj Evropi.

U međuvremenu, Indija zauzima iznimno nisko 126. mjesto u Svjetskom izvještaju o sreći, ali zauzima daleko više mjesto u zasebnoj anketi, koja također uzima u obzir varijable poput ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Drugi konkurentski izvještaj, poznat kao Globalni izvještaj o sreći, rangirao je Kinu kao najsretniju zemlju na svijetu.

Beskućnik spava uza zid zgrade duž 14. ulice u centru Denvera u saveznoj državi Colorado u SAD-u, dok temperature rastu u avgustu 2023. (David Zalubowski/AP Photo)

Bogati, ali neravnopravni?

Dok se rangiranje sreće temelji na odgovorima na jedno pitanje, sam svjetski izvještaj o sreći je dubinska analiza koja objašnjava poredak uz pomoć drugih podataka. Jedan od tih podataka je bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika.

Istraživači su primijetili korelaciju: zemlje s visokim BDP-om po glavi stanovnika često su one koje zauzimaju najviše mjesto na ljestvici sreće. Prvih 20 zemalja na spisku, uostalom, uglavnom su zapadne zemlje s visokim ekonomskim pokazateljima, što je mnoge navelo na zaključak da je BDP po glavi stanovnika najvažniji faktor u određivanju ukupne sreće zemlje.

Međutim, BDP po stanovniku ne uzima u obzir nejednakost dohotka. To je jednostavno ukupna vrijednost dobara i usluga generiranih godišnje u zemlji, podijeljena s ukupnim brojem stanovnika. Ne govori nam ništa o tome ko dobija bogatstvo zemlje, a ko ne, niti koliko je toga koncentrirano u rukama nekolicine.

Sjedinjene Američke Države, koje su na 15. mjestu po indeksu sreće, imaju značajno veću nejednakost u dohotku nego bilo koja druga razvijena nacija, prema jednom od najčešće citiranih svjetskih mjera nejednakosti u dohotku. To je zemlja u kojoj zvanično oko 38 miliona Amerikanaca živi u siromaštvu, i gotovo 60 posto stanovništva živi od plate do plate.

Članovi organizacije Black Lives Matter i stanovnici održali su protest u gradskoj vijećnici Patersona, New Jersey, SAD, 28. marta 2023. (Eduardo Munoz/Reuters)

Čija sreća?

Gallupova web stranica kaže da anketiraju “cijelo civilno, neinstitucionalizirano odraslo stanovništvo zemlje” za podatke koji se temelje na izvještaju o sreći.

Ali to isključuje stanovništvo koje živi u ustanovama kao što su zatvori, starački domovi i centri za starije osobe, da spomenemo samo neke. Štaviše, istraživači ne ispituju građane u područjima za koja vjeruju da nisu sigurna (tj. “gdje je ugrožena sigurnost osoblja koje ispituje”). Nejasno je koliko populacijskih centara to može isključiti, posebno u duboko nejednakim društvima ili u zemljama sa značajnim brojem zatvorenika, poput SAD-a i Brazila, gdje su nerazmjeran udio zatvorenika tamnopute osobe.

Tu je i pitanje kulturološke pristranosti, uobičajena kritika izvještaja o sreći. Osnovna ideja prilično je jasno navedena u studiji iz 2023: “Kako se može zaključiti da je blagostanje veće u zemlji A nego u zemlji B kada se blagostanje mjeri prema načinu na koji ljudi u zemlji A razmišljaju o blagostanju?” Problem s izvještajm o sreći, kažu ovi istraživači, jest u tome što je traženje od ljudi da procijene koliko su sretni ili zadovoljni slično promatranju problema kroz zapadnjačku, obrazovanu, industrijaliziranu, bogatu i demokratsku, ili “ČUDNU”, lupu, koju oni opisuju kao mnogo više individualističku i orijentiranu na lično postignuće.

Jednostavno rečeno, pitati nekoga: “Koliko ste zadovoljni svojim životom?” možda, zapravo, traži od te osobe da razmišlja o sreći koja se odnosi na individualna životna postignuća, a ne na druge faktore kao što su njihovi međuljudski odnosi i društveni sklad. Jedna anketa pokazuje da je “međuovisna sreća”, ukorijenjena u nečijim međuljudskim odnosima s porodicom i vršnjacima, jači faktor u određivanju “sreće”, što je uobičajen odgovor u anketnim podacima iz Japana, Nigerije i Poljske. Koliko bi drukčije svjetska ljestvica sreće mogla izgledati da je glavno pitanje: “Osjećate li se voljeno i zbrinuto?” ili “Osjećate li se kao da pripadate društvu?”

Portreti ljudi ubijenih tokom izraelsko-palestinskog sukoba u gradu Jeninu na okupiranoj Zapadnoj obali vise na zidu (Ahmad Gharabli/AFP)

Ukradena sreća?

Izvještaju o sreći također nedostaje perspektiva o tome kako sreća jedne grupe može biti neraskidivo povezana s nesrećom druge. Ujedinjeno Kraljevstvo rangirano je kao 17. najsretnija zemlja na svijetu, ali je prosperitet zemlje dijelom izgrađen na stoljećima dugom kolonijalnom izrabljivanju porobljenih Afrikanaca u karipskoj trgovini šećerom i pljački Indije.

Belgija je 19. najsretnija zemlja, ali je izvukla ogromno bogatstvo i nanijela nevjerovatnu patnju svojom kolonizacijom današnjoj Demokratskoj Republici Kongo.

U međuvremenu, Indija, karipske nacije i afričke zemlje uglavnom su rangirane prilično nisko u izvještaju o sreći.

Ili uzmimo činjenicu da je ove godine Izrael na četvrtom mjestu, dok su Palestinci rangirani 95 mjesta niže. Palestinci su bili prisilno uklonjeni iz svoje domovine od strane doseljenika kolonijalista i prije i poslije 1948, dan koji Palestinci pamte kao “Nakba”, ili katastrofa.

Od tada su živjeli pod vojnom okupacijom i režimom koji prakticira ono što brojne međunarodne grupe za ljudska prava opisuju kao sistem aparthejda kojim upravlja izraelska vlada.

Dakle, šta nam rangiranje World Happiness Reporta zapravo govori? Je li to hijerarhija ljudi koji otvoreno izjavljuju da su zadovoljni svojim životom, temeljena na zapadnjačkoj koncepciji “zadovoljstva”? Je li to rangiranje zemalja s visokim BDP-om po glavi stanovnika? Ili je to rang lista bogatih zemalja koje su se obogatile iskorištavanjem drugih?

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada