Samra Koričić Mujkić: Važna uloga obrazovanja u izgradnji mira
Želim vjerovati da generacije budućnosti na ovim prostorima neće dopustiti da budu taoci mržnje i podjela, kao i da će izabrati pravedniji put, kaže Samra Koričić Mujkić.

Samra Koričić Mujkić trenutno obnaša dužnost prvog sekretara Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu, a zbog svog predanog rada nedavno je dobila nagradu za „Edukacijskog atašea godine za Evropu“. U razgovoru ističe da joj je kao diplomati velika čast predstavljati svoju zemlju u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Volim svoj posao i mislim da ga dobro radim, što su moje kolege u Londonu prepoznale, kao i Embassy Magazine koji je organizator nekih od najvećih događaja za diplomate u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mislim da je ovo priznanje veoma važno posebno u ovom trenutku, kada je više nego ikad jasnije koliko je važna uloga obrazovanja u izgradnji mira u našoj zemlji“, govori Koričić Mujkić.
Dodaje da se ta nagrada dodjeljuju za doprinos diplomata na teme obrazovanja, asistencije stranim studentima i za saradnju s obrazovnim institucijama i svim relevantnim organizacijama u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Nominirani su bili od strane kolega diplomata, studenata i predstavnika Univerziteta – kandidati iz pet regija: Afrike, Amerike i Kariba, Azije, Evrope, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, i ja sam pobjednik za Evropu, kako i glasi moje priznanje. Nagrada struke i kolega je uvijek veoma važna i imponira naravno, a dobiti takvo priznanje u Londonu i Ujedinjenom Kraljevstvu, jednoj od najprestižnijih diplomatskih destinacija, sigurno znači još više“, kaže sagovornica.
Kako je njena doktorska disertacija vezana za ulogu obrazovanja u procesima pomirenja i izgradnje mira u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, svakodnevno promišlja na ovu temu.
„U svom radu, između ostalog, podsjećam da ‘obrazovanje’ kao pojam i tema dugo nije bilo sastavni dio ili prioritet mirovnih sporazuma, a nakon što je međunarodna zajednica na primjeru naše i drugih postkonfliktnih zemalja shvatila koja je važnost obrazovanja za proces pomirenja i izgradnje mira, odnosno koliko može biti ispolitizirano i zloupotrebljeno, a jednako tako može i mora biti osnova budućnosti novim generacijama – ova je tema dobila mjesto koje zaslužuje i poklanja joj se puna pažnja.“
Obrazovanje kao prioritet
Smatra da je administrativno uređenje Bosne i Hercegovine i na planu obrazovanja jedna od prepreka aktivnijoj i bržoj reformi sistema obrazovanja te da kantoni i entiteti donose svoje zakone koji u tom smislu nisu usklađeni i iskoordinirani.
„Neophodno je da država Bosna i Hercegovina konačno istakne obrazovanje kao prioritet i tako pristupa ovoj temi. Reforma sistema obrazovanja u Bosni i Hercegovini mora uključivati i ovu komponentu, izgradnju zajedničkog jezgra nastavnog kurikuluma, depolitizaciju u smislu sprečavanja segregacije u školama (fenomen ‘dvije škole pod istim krovom’, o čemu presude postoje, ali nisu provedene), depolitizaciju sistema obrazovanja u svim dijelovima države gdje je prisutna, zatim modernizaciju sistema obrazovanja i podršku svim projektima u obrazovanju koji imaju za cilj izgradnju mira i suživota poput ‘Obrazovanje gradi BiH’ i mnogim drugima“, navodi Samra Koričić Mujkić.

Napominje da je kooperacija univerziteta i drugih obrazovnih institucija, kao i relevantnih institucija iz Bosne i Hercegovine s onima u Ujedinjenom Kraljevstvu dobra, ali da uvijek ima prostora za unapređenje.
„Nadležne institucije u Ujedinjenom Kraljevstvu su svjesne da je neophodna aktuelna reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini, te su dale svoj doprinos šaljući ekspertne timove i podržavajući aktualne projekte iz obrazovanja na mnoge druge načine“, priča sagovornica.
Ocjenjuje da je fraza “negativni mir” jedna od najboljih složenica smišljenih da se definira period koji se živi poslije Dejtona.
„Rat jeste zaustavljen te 1995. godine potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali proces pomirenja i izgradnje mira nije završen, i veoma je važno da svako društvo i Bosna i Hercegovina i susjedne zemlje odrede prioritete u tom smislu, i da se desi katarza bazirana na činjenicama, istini i pravdi, tek tada možemo govoriti o kulturi sjećanja, pomirenju i suživotu. Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini nakon toliko haških presuda, u zemlji u kojoj se još traže nestali, u kojoj sve masovne grobnice još nisu locirane, je nedopustivo i ne može biti osnova budućnosti“, jasna je sagovornica.
Reagirati na nepravde
Ipak, tvrdi da na jednoj drugoj razini, život uvijek nađe put.
„Toliko je projekata već urađeno, a mnogi su aktualni, kako bi se došlo do pomirenja i izgradnje mira, i želim vjerovati da generacije budućnosti na ovim prostorima neće dopustiti da budu taoci mržnje i podjela, i da će izabrati pravedniji put.“
Potom se osvrnula i na sve češću pojavu cyberbullyinga, odnosno zlostavljanja korištenjem digitalnih tehnologija.
„Usuđujem se reći da naše društvo ima jednu ‘kulturu bullyinga‘, koja se dešava na svim razinama djelovanja. Napade i opstrukcije doživljavaju čini mi se svi ljudi koji nešto rade ili pokušavaju da rade. Svi zajedno moramo se truditi da živimo u pravednijem društvu, i tako što ćemo u svojoj okolini i zajednici u kojoj živimo i ukupnom društvu reagirati na nepravde i osuditi/sankcionirati iste, svim raspoloživim i legitimnim sredstvima. Bez obzira o čemu se radilo“, naglašava Samra Koričić Mujkić.
Prema njenim riječima, nedavni slučaj meteorologa Nedima Sladića koji je bio izložen napadima na internetu pokazao je važnost pravovremenog reagiranja na nepravdu.
„Lijepo je da se javnost ujedinila da ga podrži. Nedim Sladić je divan primjer uspješnog i pametnog momka koji izuzetno voli svoj posao i posljednju godinu dana kao Chevening stipendista britanske vlade, u okviru svog studija u Readingu, dokazao je da je maksimalno posvećen svom studiju, zahvaljujući čemu je ostvario dobre rezultate i saradnju s relevantnim institucijama Ujedinjenog Kraljevstva. Nedim svoju zemlju predstavlja na najbolji mogući način, kao i mnogi drugi, i želim mu još mnogo uspjeha u njegovom budućem životu i radu“, izjavljuje sagovornica.
Jasna strategija za dijasporu
Ukazuje da se fenomen “odljeva mozgova” tiče svake zemlje koja ima taj problem, ali da samo matična zemlja može uticati na promjene u tom smislu.

„Isti problem imaju i sve nama susjedne zemlje, ekonomska i politička situacija diktiraju ove pojave i zato nije nimalo iznenađujuće. Nekad se ovaj termin vezivao za naučnike i visoko obrazovane pojedince koji su odlazili zbog većih mogućnosti usavršavanja i naučnih istraživanja, tako je i oformljen termin, ali u međuvremenu se termin proširio na sve one radno sposobne koji jednostavno odlaze iz zemlje u potrazi za poslom, i kako bi sva svoja stečena znanja i iskustva primijenili negdje drugo.“
Mišljenja je da svi zajedno moramo biti pragmatičniji i praktičniji, te aktualnu situaciju posmatrati realno.
„Realno je da ako mladi ljudi ne dobiju šanse za zaposlenje kako bi izgradili život u ovoj sredini, oni će tražiti svoje šanse negdje drugo. Ne treba zaboraviti da je Bosna i Hercegovina kao jednu od posljedica rata i ratnih dejstava, mnogobrojnih izbjeglica i prognanih lica, dobila jednu od najvećih, ali i najbolje uklopljenih dijaspora na svijetu. To znači da ovi ljudi iako ne žive više u Bosni i Hercegovini i dalje mogu da doprinose svojoj zemlji na različite načine, i veoma je važno da Bosna i Hercegovina ulaže u ove odnose i da postoji jasna strategija za dijasporu“, obrazlaže Koričić Mujkić.
Nastavlja kako mnoge zemlje imaju razvijene populacijske politike te nude brojne benefite mladim ljudima na njihovom putu da izgrade porodicu, karijeru, riješe egzistencijalna pitanja.
„Ako mladi ljudi to ne uspiju u Bosni i Hercegovini, naravno da će ići negdje drugo. Ovo je veoma važno pitanje i na njega treba biti odgovoreno jednom ozbiljnom strategijom, saradnjom svih relevantnih institucija kao i interdisciplinarnom saradnjom svih eksperata iz različitih oblasti relevantnih za temu. Naša zemlja mora imati dovoljno dobro razvijenu i artikuliranu politiku za mlade ljude, na svim razinama, kako bi odgovorila ovim i mnogim drugim izazovima. Također, treba raditi na tome da se kod mladih ljudi izgradi veća svijest o tome da upravo oni imaju moć mijenjati svoju budućnost nabolje, i da su upravo nove generacije te koje moraju biti pokretač promjena u jednom društvu“, konstatuje sagovornica.
Na kraju poručuje da je jedan od prioriteta bosanskohercegovačke diplomatije u Londonu liberalizacija viznog režima s Ujedinjenim Kraljevstvom.
„Nadam se da će kao rezultat izuzetno dobrih bilateralnih relacija i uloženih diplomatskih napora u ovom smjeru, bosanskohercegovački građani u nekoj skoroj budućnosti dočekati liberalizaciju viznog režima u Ujedinjenom Kraljevstvu, što bi unaprijedilo odnose naše dvije zemlje na različitim, svim veoma važnim planovima, i otvorilo brojne nove mogućnosti zajedničke saradnje.“