Mapa: Gdje sve Wagner ‘posluje’ u svijetu

Wagner Grupa našla se u fokusu svjetske javnosti zbog učešća u ruskoj invaziji na Ukrajinu, posebno u borbama za Bahmut, ali i zbog nedavne pobune, kada su njeni pripadnici predvođeni vođom grupe Jevgenijem Prigožinom krenuli u marš na Moskvu. Ali njihovo učešće u operacijama u ovoj zemlji, ali i širom svijeta vidljive su posljednjih nekoliko godina, čemu svjedoči specijalni izvještaj The Soufan centra „Wagner grupa: Evolucija privatne vojske“, čije dijelove prenosimo.

Prvo djelovanje Wagnera bilo je tokom ruske invazije na Ukrajinu u aprilu 2014.

Rusija je tvrdila da su vojnici u neobilježenim uniformama služili kao snage za samoodbranu i zaštitu etničkih Rusa i stanovnika Krima. Međutim, pravi ciljevi Rusije bili su malo povezani s navedenim ciljem, budući da je Wagnerovo osoblje i drugi „mali zeleni ljudi“ služili za destabilizaciju i utjecaj na politički sistem Ukrajine kao dio napora Kremlja da ostvari političku dominaciju, te omogući Rusiji da zauzme i zadrži veliki dio teritorije ove zemlje.

U osam godina između Wagnerovog formiranja i Prigožinovog javnog priznanja postojanja organizacije 2022. grupa se brzo proširila i transformisala u globalnu organizaciju.

Članovi grupe bili su raspoređeni na Bliskom istoku i u Africi, istraživali su mogućnosti angažmana na zapadnoj hemisferi i na kraju igraju ključnu ulogu u ruskom ratu u Ukrajini.

Sve vrijeme, grupa je nastavila da vreba u online prostoru, a krajem 2022. obznanjeno je formiranje vojno-tehnološkog čvorišta u Sankt Peterburgu.

U Venecueli od 2018.

Izvještaji iz 2019. sugeriraju da su plaćenici Wagner grupe radili u Venecueli još od 2018. kao dio nastojanja da podrže venecuelanskog lidera Nicolasa Madura, koji je bio pod značajnim pritiskom zbog sankcija SAD-a i hiperinflacije. Interesi Moskve u Venecueli su kristalno jasni, jer i ruski energetski div Rosneft i ruska kompanija za izvoz oružja Rosoboronexport imaju značajne investicije u zemlji.

Nedavni dokumenti povezani sa curenjem na Discordu pokazuju da je Wagner grupa istraživala mogućnost pružanja usluga vladi Haitija. Konkretno, grupa je bila zainteresirana za putovanje na Haiti u februaru 2023. kako bi dobila ugovore koje finansira vlada za borbu protiv haićanskih bandi.

Iako još uvijek nije jasno je li Wagner grupa imala bilo kakvog uspjeha u dobijanju podrške vlade na Haitiju, interes grupe za zapadnu hemisferu nije nov. Zapravo, Wagner se pokušao proširiti na Meksiko, prema izvještaju Politica na osnovu pregleda američkih diplomatskih depeša, iako su ovi napori navodno zaustavljen zbog pandemije.

Dok se Wagnerovi interesi na Karibima, Južnoj Americi i Meksiku mogu činiti nerealnim, oni su u skladu sa strategijom grupe da cilja područja nestabilnosti i zemalja koje se bore sa zapadnim sankcijama, odnosno u slučaju Haitija i Meksika, zemlje koje imaju problem s nasilnim strukturama koje stvaraju haos.

Grupa Wagner objavljivala je videozapise preko poznatih društvenih mreža povezanih s ruskom vladom kako bi namamila američke vojne veterane da im se pridruže. Wagner je bez dokaza tvrdio da je primio više od 10 miliona prijava Amerikanaca za pridruživanje grupi, iako nema vjerodostojnih izvještaja da je uspješno regrutirao američke državljane.

Regrutacije u Siriji i Afganistanu

Značajni gubici na bojnom polju tokom trenutnog sukoba u Ukrajini opteretili su sposobnost organizacije da održi svoje vojne aktivnosti. Izvještaji pokazuju da je već u martu 2022. godine, samo nekoliko sedmica nakon početka rata u Ukrajini, Wagner regrutirao Sirijce. Kasnije tokom godine pojavilo se više izvještaja da je Wagner regrutirao bivše afganistanske komandose koje su obučavale Sjedinjene Američke Države. U oktobru 2022. Associated Press je izvijestio da je Wagner grupa nudila “stalnu isplatu od 1.500 dolara mjesečno” za pridruživanje borbi.

Brojni izvještaji pokazuju da je Wagner pokušao regrutirati građane Srbije, a snimci koje je grupa objavila početkom 2023. prikazivali su srpske državljane kako treniraju s Wagnerom, što je izazvalo zabrinutu izjavu američkog diplomate.

U decembru 2022. američka vlada je objavila da je Wagner grupa primila isporuku oružja iz Sjeverne Koreje, dok je Ministarstvo finansija SAD-a optužilo kompaniju Spacety, sa sjedištem u Kini, za ustupljivanje satelitskih snimaka Wagneru, koji su im pomagali u akcijama u Ukrajini.

Ministarstvo je također označilo više subjekata u Hong Kongu i na Tajlandu za podršku Prigožinovim ratnim naporima omogućavanjem stotina transakcija procijenjenih na više od 7,5 miliona dolara, za koje kažu da su korištene za održavanje aviona.

Ove godine Ministarstvo finansija također je optužilo kompaniju Kratol Aviation sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima za ustupljivanje aviona Wagner grupi koji su korišteni za premještanje osoblja i opreme između CAR-a, Libije i Malija.

Sirija je imala koristi od Wagnerovog raspoređivanja, koje je prethodilo ruskoj vojnoj intervenciji u zemlji. Ruska Federacija je očajnički željela da Bashar al-Assad, njen regionalni saveznik, zadrži vlast, a ISIL, Jabhat al-Nusrah povezan s Al-Qaidom i širok niz umjerenijih opozicionih grupa predstavljali su egzistencijalnu prijetnju njegovom režimu.

Da je režim svrgnut, ne samo da bi Rusija izgubila milijarde dolara od oružja koje je redovno prodavala Siriji, već bi mogla izgubiti i pristup sredozemnoj luci Tartus. Gubitak ove luke bio bi snažan vojni udarac za ruske regionalne aspiracije, budući da je Tartus jedina ruska toplovodna luka na Mediteranu i, kao takva, omogućava ruskoj mornarici da se suprotstavi NATO-u i efikasnije servisira plovila.

Sigurnost u zamjenu za prirodne resurse

Wagnerovo pružanje sigurnosti u zamjenu za pristup i iskorištavanje prirodnih resursa postalo je dio plana grupe u zemljama širom bliskoistočne regije i Afrike. Nekoliko godina nakon raspoređivanja u Siriji, Wagner je iskoristio promjenjivo sigurnosno okruženje Libije, usred građanskog rata, kako bi podržao libijskog vojskovođu Khalifu Haftara. Kako se nastavio angažman s Haftarom, mediji su često izvještavali o članovima Wagnera u blizini libijske kritične energetske infrastrukture, opet pod izgovorom pružanja sigurnosti. U julu 2022., analiza Foreign Policyja objasnila je da Wagner grupa drži pod kontrolom libijske prirodne resurse i izvozna postrojenja, što je rezultiralo drastičnim smanjenjem proizvodnje nafte u ovoj zemlji. Libijska nacionalna naftna korporacija također je izjavila da se Wagner utaborio u blizini naftnog polja Sharara, sprječavajući protok nafte.

Iako je prisutnost grupe u Sudanu nedavno privukla međunarodnu pažnju zbog njene uloge u sukobu u zemlji u proljeće 2023, Wagner je uspostavio značajnu prisutnost mnogo prije tekućih borbi. Djeluje u Sudanu od 2019. i uspio je zadržati značajan utjecaj od svrgavanja dugogodišnjeg predsjednika zemlje Omara al-Bashira.

Povlađivanje sudanskim vojnim elitama bilo je dugoročna strategija Wagnera, a grupa je već uspostavila odnos s generalom Snaga za brzu podršku (RSF) Mohamedom Hamdanom “Hemedtijem” Dagalom prije sukoba. Zbog zabrinutosti da bi Wagner mogao iskoristiti sukob u Sudanu, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a je pozvalo i Hemedtija i generala sudanske vojske Abdela Fattaha al-Burana da odbiju podršku Wagner grupe.

Curenje podataka na Discordu otkrilo je da je Wagner grupa osiguravala opremu, obuku i savjete sudanskim sigurnosnim snagama. Osim sigurnosnih aktivnosti, grupa je također ubirala dobit od pristupa sudanskim rudnicima zlata.

Wagnerovu strategiju profiterstva i miješanja u izbore vodila je Prigožinova paravan kompanija M Invest.

Pristup prirodnim resursima širom podsaharske Afrike je navodno pomogao da se ublaži udarac zapadnih sankcija nametnutih Rusiji. Čak 90 posto sudanskog zlata prokrijumčareno je iz zemlje, većina preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, stoji u izvještaju Centra za analizu evropskih politika (CEPA).

Iako su precizni detalji o razmjerima Wagnerovih profita u Sudanu nejasni, Evropska unija je izvijestila da ne samo da su profiti išli u korist Wagnera, već da se sudansko zlato direktno izvozilo u Rusiju.

U CAR-u, članovi Wagner grupe podržavali su predsjednika Faustin-Archange Touadéra, a prema nedavnoj studiji neprofitnog projekta Podaci o oružanim sukobima i njihovim lokacijama (ACLED), članovi Wagner grupe bili su uključeni u gotovo 40 posto akata političkog nasilja nad civilima u CAR-u između decembra 2020. i jula 2022.

Wagnerova kršenja ljudskih prava su u više navrata primijetila različita tijela i stručnjaci UN-a.

Činjenica da je Wagnerov operativac služio kao Touaderin savjetnik za nacionalnu sigurnost govori o tome koliko je Wagner grupa duboko involvirana u vladi CAR-a.

Prema istraživačkim izvještajima The Sentryja, pružanje sigurnosnih usluga omogućilo je grupi da iskoristi prirodne resurse zemlje, uključujući zlato i dijamante, kao i drvo.

Masakr u Mouri

U Maliju, obavještajne operacije i finansijske aktivnosti Wagner grupe oponašaju njenu praksu u CAR-u i Sudanu. Osim toga, navodni zločini grupe u vezi s ljudskim pravima u Maliju ukrštali su se s dezinformacijama kada je grupa pokušala da krivicu za masakr civila u Mouri prebaci na francuske snage.

Francuska vlada objavila je slike koje prikazuju Wagnerove plaćenike kako bacaju tijela u masovnu grobnicu u Gossiju u Maliju u pokušaju da se spriječe ove operacije dezinformiranja, koje sve više ciljaju zapadne aktere u regiji, uključujući Francusku i Ujedinjene nacije i njihovu multidimenzionalnu integriranu stabilizacijsku misiju u Maliju (MINUSMA).

I Francuska i skup 92 UN-ovih stručnjaka za ljudska prava pozvali su sistem UN-a da istraži masakr u Mouri. Wagnerove barbarske akcije u Maliju, uključujući njegovu umiješanost u masakr u Mouri, mnogi su smatrali ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. UN je iskazao zabrinutost u januaru 2023, kazavši: “Posebno smo zabrinuti zbog vjerodostojnih izvještaja da su tokom nekoliko dana krajem marta 2022. malijske oružane snage u pratnji vojnog osoblja za koje se vjeruje da pripadaju Wagner grupi pogubile nekoliko stotina ljudi koji su bili okupljeni u Mouri, selu u centralnom Maliju.”

Navodno je Wagner doveden u Mali kako bi se suočio s prijetnjom koju predstavljaju grupe povezane s Al-Qaidom i ISIL-om, ali su njihove neuspješne usluge, prema nedavnom izvještaju Centra za borbu protiv terorizma (CTC) u West Pointu, imale destabilizirajući učinak.

Uprkos neuspjesima, Wagner grupa navodno od hunte zarađuje svotu od 10 miliona dolara mjesečno.

Povlačenje iz Mozambika

Dok je Wagner grupa uspjela profitirati uprkos nemogućnosti postizanja ciljeva svog poslodavca u Maliju, drugdje u Africi, plaćenici grupe doživjeli su smrtonosne i ozbiljne neuspjehe, a da nisu ostvarili iste koristi kao u Maliju.

U Mozambiku je 2019. u zasjedi terorista povezanih s ISIL-ovom Srednjoafričkom pokrajinom (ISCAP) ubijeno sedam plaćenika Wagnera i 20 mozambičkih vojnika angažiranih u protuterorističkoj misiji. Uspjesi ISCAP-a u konačnici su rezultirali povlačenjem Wagnera iz Mozambika.

Madagaskar je, u međuvremenu, bio mješavina neuspjeha i uspjeha za grupu. Wagner grupa je 2018. pokušala da utiče na predsjedničke izbore na Madagaskaru putem informativnih operacija, ali na kraju njeni favorizirani kandidati nisu bili uspješni.

U međuvremenu, napori grupe da dobije pristup rudnicima u zemlji naišli su na oštro protivljenje, što je rezultiralo štrajkom lokalnih radnika. Upornost se na kraju isplatila, jer je grupa dobila pristup rudnicima, a Prigožinova kompanija Ferrum Mining sada posluje u zajedničkom projektu sa državnom kompanijom Kraomita.

Prema izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), koji je dokumentirao njen uspjeh u rudarstvu, Wagner grupa navodno pljačka i krijumčari dijamante. Ovaj ishod bi mogao sugerirati da je Wagner grupa naučila iz svojih ranijih pogrešnih koraka na Madagaskaru, jer je u izvještaju CSIS-a navedeno da je grupa na kraju stvorila uspješnije platforme za vijesti i distribuciju propagande.

Konačno, utjecaj Wagner grupe u Africi bio je značajan, jer se bavila političkim, ekonomskim i vojnim aktivnostima.

Dok su akcije Wagner grupe rezultirale mješovitim uspjesima i neuspjesima, nesporno je da je Prigožin stekao veći značaj u Africi u posljednjih šest godina zahvaljujući širenju grupe.

Imajući u vidu povlačenje Francuske iz Sahela i opštu nezainteresovanost američke vlade za afrički kontinent, malo je vjerovatno da će se ovaj utjecaj povući u bliskoj budućnosti.