Ukrajina od Zapada traži oružje većeg dometa za novi zamah kontraofanzive

Ukrajina je možda pokrenula veliki novi zamah svoje kontraofanzive u 74. sedmici rata, čak i dok je pokušavala uvjeriti svoje zapadne saveznike da isporuče više oružja dugog dometa.

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da su njegove snage odbile “masivni napad” 26. juna tri mehanizovana bataljona. Poticaj nove ofanzive došao je južno od Orihiva, u zapadnom Zaporožju, saopćilo je ministarstvo.

Neimenovani dužnosnici Pentagona kasnije su rekli novinarima da je Kijev pustio na južnu frontu hiljade rezervista obučenih na Zapadu. Geolocirane snimke pokazuju da su ukrajinske trupe napredovale 2,5 kilometara (1,5 milja) prema Robotineu, selu koje drže Rusi, prije nego što su se malo povukle.

Ruski izvjestitelji nisu se složili oko veličine napada, procjenjujući broj oklopnih vozila između 30 i 80.

Ukrajinska strategija tokom većeg dijela rata bila je poremetiti rusku logistiku municije daleko iza prvih linija, ometajući sposobnost Rusije da svoju nadmoćnu vatrenu moć iskoristi na ratištu.

Ta se strategija dobro slagala s njenom gerilskom taktikom u bici za Kijev u prvim sedmicama rata, koja je uništila ruske tenkove, avione i helikoptere s raketama Stinger i Javelin.

Tek početkom juna, kada je pokrenula svoju posljednju kontraofanzivu sa zapadnim oklopnim oružjem, Ukrajina je pokušala izvršiti mehanizirane napade velikih razmjera, ali je izgubila 20 posto svoje nove opreme u dvije sedmice, rekli su dužnosnici The New York Timesu.

Brzo se vratila svojoj taktici velike udaljenosti u nastojanju da sačuva ljudstvo na prvim linija sve dok ruske okupacijske snage ne oslabe dovoljno da budu napadnute frontalno.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 21. jula na Aspenskom sigurnosnom forumu da je domet jedini način da Ukrajina postigne paritet s ruskom superiornošću u količini oružja i ljudi.

“NATO oružje je bolje, ali ga imamo manje. A ako je manje, onda bi trebala postojati barem dugotrajna ravnoteža. To nam nedostaje”, rekao je Zelenski.

To je značilo da ukrajinska ofanziva još nije ostvarila spektakularne teritorijalne dobitke, zbog čega je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio neuspjelom.

“Danas je jasno da su zapadni pokrovitelji kijevskog režima očito razočarani rezultatima takozvane kontraofanzive”, rekao je Putin na sastanku u Kremlju 21. jula.

“Nema rezultata, barem ne još. Niti kolosalni resursi koji su ‘upumpani’ u kijevski režim, niti opskrba zapadnim oružjem: tenkovima, topništvom, oklopnim vozilima, projektilima”, rekao je.

Rusija kaže da je ubijeno 26.000 ukrajinskih vojnika

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu procijenio je početkom jula da je Kijev tokom kontraofanzive izgubio 26.000 ljudi. Ukrajina nije objavila brojke o žrtvama, a Al Jazeera nije mogla nezavisno provjeriti ovaj podatak.

Tokom sedmice pojavila su se izvještaji da je administracija američkog predsjednika Joea Bidena razmišljala o slanju vojnog taktičkog raketnog sistema (ATACMS), s dometom od 300 kilometara, u Ukrajinu.

Ali Washington Post je izvijestio da ATACMS nisu neposredna perspektiva jer je proizvodnja ograničena na 500 projektila godišnje i svi su označeni za izvoz stranim kupcima.

Ukrajinska raketa najvećeg dometa trenutno je Storm Shadow (SCALP), koju isporučuju Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, s dometom većim od 200 kilometara, a navodno su 19. jula prvi put raspoređene protiv Krima.

Neki američki dužnosnici otvoreno su izrazili svoje neslaganje sa slanjem postojećih zaliha ATACMS-a u Ukrajinu. “Ovo je vrlo vrijedan proizvod i bit će nam koristan u slučaju nepredviđene situacije negdje u svijetu, bilo [Sjeverna Koreja] ili Kina. Stoga, ako bismo ih isporučili u značajnim količinama, to bi izravno utjecalo na našu vlastitu spremnost,” rekao je bivši američki podsekretar odbrane, Colin Kahl, za Aspen Security Forum.

SAD je 7. jula saopćio da je odlučio opskrbiti Ukrajinu kasetnom municijom kao način izjednačavanja šansi s Rusijom. One ispuštaju više malih bombi i smatraju se efikasnima protiv ukorijenjenih odbrambenih položaja. Ukrajina ih je počela koristiti 20. juna, objavio je The Washington Post.

Ukrajinska strategija držanja Rusije na dohvat ruke uzrokovala je stopu smrtnosti ruskih vojnika od 90 posto, rekao je pukovnik Serhij Baranov, načelnik ukrajinskih raketnih trupa, topništva i bespilotnih sistema.

“Zahvaljujući zapadnim visokopreciznim raketnim i topničkim sistemima, kombinirali smo i stvorili ‘vatrenu šaku’ dugog dometa koja pogađa toliko snažno i precizno da Rusi više nemaju sposobnost voditi efikasnu protubaterijsku borbu s nama“, rekao je 22. jula.

Glasnogovornica južne vojne komande Natalija Humenjuk rekla je da ukrajinsko gađanje ruskih skladišta municije ima efekat na sposobnost Rusije da se odupre ukrajinskoj kontraofanzivi.

“Već imaju određenu potrebu za granatama”, rekla je 22. jula, ističući da su se granatiranja smanjila s oko 90 baraža dnevno, navodeći 69 u prethodna 24 sata.

Ukrajinska dugoročna strategija također je psihološka.

Ranije ove godine lansirala je bespilotne letjelice koje su pogodile moskovske zgrade prvi put tokom rata, naglašavajući nedostatke u zračnoj odbrani ruske prijestolnice.

Rusija je okrivila Ukrajinu za napad dvije bespilotne letjelice koje su pogodile moskovske zgrade u sitne sate 24. jula. Jedna je pogodila upravnu zgradu na središnjem Komsomolski Prospektu, a druga nedovršenu visoku poslovnu zgradu. Čini se da je prva bespilotna letjelica oštetila sjedište vojne obavještajne službe GRU-a, rekao je istraživač Bellingcata Christo Grozev.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Ukrajinu za napad na Krim sa 17 bespilotnih letjelica, tvrdeći da su sve bile onesposobljene ili oborene.

Istočni front

I Rusija i Ukrajina vidjele su Bahmut kao ključnu nagradu na istočnom frontu. Otkako je početkom maja izgubila grad, Ukrajina je krenula u bočne manevre kako bi ga okružila sa sjevera i juga.

Ukrajinske snage pokušavale su zauzeti Klishchiivku, selo južno od Bahmuta, u jednoj od ključnih bitaka kontraofanzive, navodi se u analizi Meduze. Tamošnja pobjeda mogla bi omogućiti ukrajinskim snagama da opkole Bahmut i probiju se dublje u regije Donjecka i Luganska.

Ukrajinski komadant u području Bahmuta rekao je 19. jula da su ukrajinske snage napredovale 1,8 kilometara.

Ruski izvjestitelji rekli su da su ukrajinske snage napredovale na sjevernom krilu Bahmuta 20. i 21. jula.

Geolocirane snimke objavljene 25. jula pokazuju kako ukrajinske snage ostvaruju značajne uspjehe južno od Klishchiivke.

Rusija je 14. jula pokušala pokrenuti ofanzivu na Kupiansk, sjevernije na istočnom ratištu. Ukrajinske oružane snage su 22. jula rekle da ruska inicijativa Kupiansk nije uspjela. “Bio je to očajnički pokušaj da nekako odvučemo naše snage iz drugih smjerova. Ali generalno, cijela inicijativa je sada na našoj strani”, napisali su na Telegramu.

Rusija je još osujećena u pokušajima ofanziva u Limanu, Avdiivki i Marinki na istočnom ratištu, rekla je zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar.

Ukrajinske snage još prodiru samo u prve dvije ruske odbrambene linije, rekle su oružane snage. “Važno je da svaki dan napredujemo. Negdje za 100 metara, negdje – za kilometar. Svaki dan grizemo prvu i drugu liniju odbrane gdje je Rusija mogla nešto izgraditi. Na nekim mjestima ruske snage imaju mnogo linija odbrane.”

Južni front

Major Valerii Šeršen rekao je da su ukrajinske snage napredovale više od jednog kilometara prema Melitopolju 19. jula i napredovale prema Berdjansku – dva glavna cilja južne kontraofanzive. Ruske snage “gube kontrolu vatre” nad Staromajorksom, selom na prvoj liniji fronta na komandnoj razini, rekao je. Geolocirane snimke pokazale su ukrajinsko napredovanje ovdje 22. jula, te u susjednom selu Priutne. Ukrajinska glavna komanda rekla je da su njihove snage 25. jula napredovale 750 metara prema Staromajorksu.

U zapadnom Zaporožju, ukrajinski vojni dužnosnici rekli su da njihove snage nastavljaju napredovati otprilike 100 metara dnevno južno od Orihiva, što je potkrijepljeno geolociranom snimkom od 22. jula.

Ruski vojni izvjestitelj rekao je da Rusija pati od problema s rotacijom ljudstva i da zbog toga nije bila u stanju odbraniti ili povratiti položaje – podsjetivši na slične pritužbe ruskih generala.

Maljar je rekla da su ukrajinske snage postupno napredovale na južnoj fronti tokom sedmice od 17. do 24. jula.

Rat žitarica

Rusija je 17. jula rekla da više neće dopustiti ukrajinskim pošiljkama žitarica da prijeđu Crno more, ali dva dana kasnije Putin je ostavio otvorenom mogućnost povratka na dogovor o žitaricama.

“Mi nismo protiv samog dogovora”, rekao je na sastanku u Kremlju.

“Razmotrit ćemo mogućnost povratka na to.”

Zahtjevi Rusije moraju biti ispunjeni, rekao je. To podrazumijeva ukidanje sankcija bankama koje trguju prodajom žitarica i izvozom poljoprivrednih mašina u Rusiju. Putin je postavio i treći uslov – ukidanje sankcija na rusko žito i gnojivo.

Zapad nije uveo takve sankcije, ali Putin insistira na neprijavljenoj diskriminaciji ruskih proizvoda koji se gomilaju u evropskim lukama.

Zelenski je također rekao da razgovara s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom i turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi riješili crnomorski zastoj u žitaricama. “Tražimo izlaz”, rekao je u video obraćanju Aspen Security Forumu.

U međuvremenu su se i jedni i drugi vojno pritiskali u crnomorskoj regiji.

Rusija je 19. jula zadala razoran udarac luci Odesa, uništivši njenu Katedralu Preobraženja i dvadesetak drugih kulturnih znamenitosti. Dva dana kasnije, rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je “precizno oružje dugog dometa bazirano na moru” pogodilo “objekte u kojima su se pripremala teroristička djela protiv Ruske Federacije korištenjem napadačkih bespilotnih letjelica”.

Zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u Dmitrij Poljanski rekao je da će Rusija svu ukrajinsku lučku infrastrukturu smatrati “mjestom za raspoređivanje i popunjavanje Oružanih snaga Ukrajine zapadnim oružjem” i stoga poštenu metu za daljne udare.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin pojačao je ove argumente, rekavši da UN ne bi trebao osuditi napade na Odesu jer su bili usmjereni na “terorističku” aktivnost.

Ukrajina je pokušala izvesti više površinskih napada bespilotnim letjelicama, poput onog koji je onesposobio Kerčki most 17. jula, što je potaknulo Rusiju da obustavi izvoz ukrajinskog žita.

Rusija je rekla da je jedan od njenih patrolnih brodova na Crnom moru 24. jula osujetio napad mornaričke bespilotne letjelice. Ministarstvo odbrane saopćilo je da je Sergej Kotov uspio uništiti dvije površinske bespilotne letjelice udaljene jedan kilometar.

Ukrajina je insistirala na tome da ima i raketne sposobnosti. Zamjenik ukrajinskog ministra odbrane Volodimir Gavrilov rekao je da Ukrajina ima kapacitet uskratiti ruskim vojnim i komercijalnim brodovima pristup dijelu Crnog mora. Ambicija Ukrajine, rekao je, bila je “cijelu ovu crnomorsku flotu dovesti bliže Tuapsu, Novorosijsku i spriječiti ih da se kreću u zoni Krima”.

Ukrajina je prošle godine koristila protubrodske rakete Neptun koje je isporučio SAD da potopi vodeći brod ruske crnomorske flote Moskva. Od tada, rekao je Gavrilov, Ukrajina je razvila svoje protubrodsko ratovanje. “Naše mogućnosti nisu ograničene na sisteme tipa Neptun. Postoje i drugi sistemi. Puno smo jači po tom pitanju nego što smo bili prije godinu dana. I još više napredujemo u tom smjeru”, rekao je.