Usvajanje izraelske pravosudne reforme učvršćuje ‘jevrejsku nadmoć’
Stručnjaci kažu da će novi zakon koji je usvojio izraelski parlament olakšati vladi krajnje desnice da vodi politiku koja šteti Palestincima.
Palestinci kažu da će zakon koji je usvojio izraelski parlament i koji ograničava neke ovlasti Vrhovnog suda olakšati izraelskoj vladi da provodi politiku koja služi njenoj “krajnje desničarskoj” agendi.
Zakon je dio šireg napora premijera Benjamina Netanyahua i njegovih desničarskih saveznika da remontuju pravosuđe i spriječava Vrhovni sud da stavi veto na odluke vlade na osnovu toga što su “nerazumne”.
Zakon “slabi i eliminiše svaki oblik nadzora koji Vrhovni sud ima nad odlukama vlade”, kaže za Al Jazeeru Ahmad Tibi, palestinski član Knesseta ili izraelskog parlamenta.
To je posebno slučaj kada su u pitanju “odluke koje se odnose na službena imenovanja i druge važne odluke”, smatra Tibi.
Amjad Iraqi, viši urednik web magazina +972 Magazine, kaže da ova imenovanja određuju ko će biti na visokim pozicijama u policiji, vojsci, finansijskim institucijama i još mnogo toga.
Takva imenovanja direktno utiču na palestinske građane Izraela, na primjer “koliko novca dobiju” i kako policijske uprave “slijede viziju krajnje desničarske vlade”, rekao je Iraqi za Al Jazeeru iz Haife.
Usvajanje zakona u ponedjeljak uklanja mogućnost Palestinaca da osporavaju ova imenovanja “pravno i administrativno”, objašnjava, dodajući da vlade sada mogu provoditi svoju politiku “mnogo brže”.
‘Negativne implikacije za Palestince’
Vrhovni sud “nije pomogao niti pravedno sudio Palestincima i presudio je u korist naseljenika, atentata, ubistava i same okupacije”, kaže Tibi.
“Ne želimo da fašistička vlada dobije potpunu kontrolu nad pravosuđem – čak i ako su odluke pravosuđa pristrasne”, dodao je. “Ovo će vladi omogućiti još veću kontrolu nad odlukama koje će imati vrlo negativne implikacije na Palestince.”
Na Vrhovni sud se gleda kao na tijelo koje podržava vladavinu prava i treba da igra važnu ulogu u kontroli izvršne vlasti u zemlji – koja je uglavnom u rukama vlade.
Vladini planovi izazvali su višemjesečne masovne proteste, za koje je Tibi rekao da će se vjerovatno nastaviti “neko vrijeme”. Demonstranti su blokirali put koji vodi do parlamenta prije glasanja, dok su mnoge kompanije, uključujući maloprodajne centre, banke i benzinske pumpe, učestvovale u štrajku u ponedjeljak kako bi se suprotstavile zakonu.
Policija je upotrijebila vodene topove u pokušaju da rastjera demonstrante, objavio je izraelski list Haaretz, opisujući najnoviji razvoj kao “krizu bez presedana”.
Hiljade vojnih rezervista reklo je da se neće javiti na dužnost ako Netanyahuova ekstremno desničarska vlada nastavi s planovima.
Vojna služba je obavezna za većinu Jevreja i Jevrejki starijih od 18 godina, a mnogi se dobrovoljno javljaju na dužnosti i u 40-im godinama.
Uprkos ovoj “masovnoj neposlušnosti”, krajnja desnica je i dalje “veoma odlučna na svom putu”, rekao je Iračan. “Protesti zapravo nisu doveli do potpunog zaustavljanja vlade… vladajuću koaliciju jednostavno nije briga.”
Vrhovni sud ‘u korak s Izraelom’
Tariq Kenney-Shawa, američki politički saradnik u palestinskom istraživačkom centru Al-Shabaki, ponovio je Tibijevu zabrinutost, rekavši da je Vrhovni sud, umjesto da djeluje kao “kontrola i ravnoteža najekstremnijim ekstremno desnim strujama u Izraelu”, samo “poslužio da ih dodatno omogući”.
Vrhovni sud je 2021. godine potvrdio kontroverzni zakon koji definiše Izrael kao nacionalnu državu jevrejskog naroda, odbacujući tvrdnje da zakon diskriminiše manjine.
Nacrt zakona, koji je usvojen 2018. godine, umanjuje status Palestinaca i arapskog jezika i smatra da proširenje ilegalnih jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali nacionalnom vrijednošću.
Vrhovni sud je također dozvolio izraelskim vlastima da i dalje drže Palestince u administrativnom pritvoru – praksa pritvora na tajnim dokazima, bez optužnice ili suđenja.
Kenney-Shawa je upozorava da bi novi zakon mogao dovesti do “ubrzanja politike” koja bi dodatno služila izraelskoj agendi i mogla bi “rastjerati i etnički očistiti Palestince i dodatno učvrstiti jevrejsku nadmoć”.
On smatra da je to i razlog zašto mnogi Palestinci nisu podržali protestni pokret, za koji kaže da ima za cilj “zaštititi i održati ovaj [postojeći] sistem”.
‘Samo početak’
Diana Buttu, analitičarka i bivša pravna savjetnica Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), kaže da izraelski Vrhovni sud nikada nije bio liberalan i nikada nije služio Palestincima na “bilo koji način, obliku ili formi”.
Zapravo, to je “u korak s Izraelom i okupacijom”, kaže Buttu za Al Jazeeru.
Parlament je ratifikovao zakon jer desnica “želi da bude sigurna da nikada ne bude osporavanja njenoj okupaciji”, smatra.
Buttu kaže da je proces remonta pravosuđa u toku godinama.
Primjer za to su vrste predmeta koje Palestinci mogu podnijeti pred izraelskim sudovima. Oni su bili “ograničeni” i “veoma suženi”, kaže, što znači da se slučajevi mogu godine i godine provlačiti kroz pravni sistem.
Izraelski ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben-Gvir, koji vodi krajnje desničarsku stranku Židovska moć, rekao je da je usvajanje spornog zakona “samo početak”.
“Postoji još mnogo zakona koje treba da usvojimo u sklopu revizije pravosuđa”, rekao je, prenosi The Times of Israel.
U međuvremenu, Mouin Rabbani, analitičar za Bliski istok i kourednik časopisa Jadaliyya, smatra da je kriza oko reformi prvenstveno “unutrašnji spor među jevrejskom populacijom Izraela”.
Kriza bi se potencijalno mogla produbiti i dovesti do “rastuće polarizacije” unutar izraelskog društva i njegovih institucija, kaže Rabbani za Al Jazeeru.
Zapravo, donošenje novog zakona moglo bi koristiti Palestincima ako posljedice uključuju “slabljenje izraelskih oružanih snaga i sigurnosnih službi”, rekao je.
Upozorenja rezervista da neće služiti izazvala su strah da bi spremnost vojske mogla biti ugrožena.
“Ovo su opasne pukotine”, napisao je vojni načelnik general-pukovnik Herzi Halevi u pismu vojnicima u nedjelju. “Ako ne budemo jaka i kohezivna vojska, ako najbolji ne budu služili u IDF-u [izraelskoj vojsci], više nećemo moći postojati kao država u regiji.”