McAllister: Krajnje je vrijeme da EU nametne sankcije Dodiku

„Krajnje je vrijeme da Evropska unija i njezine države članice nametnu ciljane sankcije (predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradu) Dodiku, koji je već pod sankcijama SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i njegovim saveznicima. Ako je potrebno, to se mora dogoditi na bilateralnom nivou“, rekao je David McAllister, predsjedavajući Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, u razgovoru za Al Jazeeru Balkans.

Europarlamentarac iz Njemačke, zastupnik Kršćansko-demokratske unije, članice Ervopske narodne partije (EPP), jedan je od članova Evropskog parlamenta koji se zalaže za mnogo oštriju pristup onima koji ugrožavaju budućnost Bosne i Hercegovine, a to su, kaže, Dodik i njegove političke pristalice u Republici Srpskoj.

Zajedno sa stalnim izvjestiteljem za BiH Paulom Rangelom i predsjedavajućim stalnog izaslanstva za odnose sa Kosovom i BiH Romeom Franzom, nedavno je zatražio hitno uvođenje sankcija za one koji su odgovorni za ugrožavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Povod su bile odluke Narodne skupštine Republike Srpske da na teritoriji tog entiteta ne provodi odluke Ustavnog suda BiH, te da se u entitetskom Službenom listu ne objavljuju odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.

U razgovoru za našu medijsku kuću, McAllister je dao punu podršku Schmidtu, osudio pokušaje njegove diskreditacije, te pozvao na oštriji obračun sa Dodikom i onima koji potkopavaju državu Bosnu i Hercegovinu.

Mada je nedavno Evropska unija na neki način negirala da je dodijelila oko 300 miliona eura za projekte u entitetu Federacija BiH, a nijedan euro za Republiku Srpsku želeći tako kazniti Dodika, McAllister je prilično jasno dao do znanja da se upravo o tome radi – da entitet Republika Srpska gubi vrijedne evropske investicije zbog svojih postupaka.

„Evropski parlament oštro je osudio odluku Narodne skupštine entiteta Republika Srpska (o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH). To predstavlja direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i otvoreno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj čin je još jedan nesretan eskalirajući korak u kontinuiranom secesionističkom i remetilačkom ponašanju i pravosudnom nihilizmu koje pokazuje rukovodstvo entiteta Republika Srpska, a posebno Dodik“, rekao je McAllister.

„Zbog toga smo pozdravili odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 1. jula da ove zakone stavi van snage. To se također odnosi i na izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje nadležnim tijelima za provođenje zakona i pravosuđu daju alate za djelovanje na pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje“, dodaje.

• U nedavnom istupu ste pozvali Evropski parlament da preduzme snažnu akciju protiv Dodika. Koliko je realno to očekivati, jer se već dugo ništa konkretno ne dešava?

– U svjetlu krajnje provokativnih reakcija Dodika i drugih vodećih dužnosnika entiteta Republika Srpska na odluke visokog predstavnika za BiH, Evropska unija bi trebala prepoznati da moramo hitno djelovati. Postupci Dodika već su ugrozili pristup entiteta Republika Srpska fondovima Evropske unije, potkopavajući važne infrastrukturne projekte. Evropski parlament ponovo je pozvao Vijeće Evrope da ide dalje od verbalnih izjava.

Mora konkretno i ciljano djelovati protiv onih koji svojim riječima i djelima nastavljaju svjesno i sistemski podrivati ​​ustavni i teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine. Krajnje je vrijeme da EU i njezine države članice nametnu ciljane sankcije Dodiku – koji je već pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije – i njegovim saveznicima.

• No, znamo da je, zaslugom Mađarske, u Evropskoj uniji potreban konsenzus za to. Pošto ga zbog toga vjerovatno neće biti, šta se može učiniti?

– Ako je potrebno, to se mora dogoditi i na bilateralnom nivou. Vjerodostojnost Evropske unije je u pitanju. S obzirom na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini, Evropska unija treba podržati visokog predstavnika konkretnim vlastitim inicijativama.

Otkako je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru 2022. godine, vidjeli smo potencijal za novi i pozitivan zamah. Nakon posljednjih izbora, sve je bilo spremno da vlasti zemlje nastave graditi na ovom zamahu, da hitno rade na 14 ključnih prioriteta i da istinski napreduju na svom putu integracije u EU. Ne možemo dopustiti da drski secesionist i njegovi sljedbenici, uključujući i entitetski parlament, sistemski potkopavaju zemlju i njenu budućnost u Evropi i dovode mir i stabilnost u opasnost. Dužni smo to Bosni i Hercegovini, njenim građanima, cijeloj regiji i sebi samima.

• Ako govorimo o mogućnosti da Christian Schmidt na neki način kazni Dodika, moramo postaviti pitanje može li on to zaista uraditi i ima li adekvatnu podršku Evrope i SAD-a za radikalnije poteze?

– Prošle godine je Evropski parlament ponovio svoju podršku visokom predstavniku da obavlja svoj puni mandat. To uključuje korištenje bonskih ovlasti – smjenu dužnosnika, donošenje zakona i stvaranje novih vlasti – kao posljednje sredstvo. Od vitalne je važnosti da visoki predstavnik, uz podršku operacije EUFOR Althea, bude u stanju osigurati potpuno poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine.

• Znate da Dodik i većina u vlasti entiteta Republika Srpska odbija prihvatiti Schmidtove ingerencije?

– U skladu s onim što sam rekao, dopustite mi i da kažem da Evropska unija ne može tolerirati bilo kakve pokušaje diskreditacije visokog predstavnika. Neprihvatljiva je činjenica da je Okružno javno tužilaštvo entiteta Republika Srpska otvorilo predmet protiv visokog predstavnika, odbijajući da prizna njegovu vlast.

• Uprkos svemu što govorite, ne vide se neki pomaci u podršci Bosni i Hercegovini, a vide se Dodikovi pomaci u razgradnji države, koji više nisu samo riječi, već djela. Ako se tako nastavi i ništa ne preduzme, vidite li direktnu opasnost za opstanak Bosne i Hercegovine?

– Ne, zato što vjerujem u Bosnu i Hercegovinu i opredijeljenost njenih građana za demokratske reforme i euroatlantske integracije. Evropski parlament uvijek je podržavao taj put. Odluka Vijeća da ovoj zemlji dodijeli status kandidata prošlog decembra jasan je signal da je budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Ona dolazi s neriješenom ‘domaćom zadaćom’ koju politički čelnici Bosne i Hercegovine trebaju ispuniti kako bi napredovali na ovom evropskom putu. Glavna referentna tačka je 14 ključnih prioriteta Evropske komisije. To naglašava i posljednja rezolucija Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, koju je Plenarno zasjedanje izglasalo na svom posljednjem sastanku 12. jula.

U zemlji koja teži ulasku u Evropsku uniju nema mjesta eklatantnom nepoštivanju ovlasti Ustavnog suda, pokušajima formiranja paralelnih državnih institucija, kao ni stalnom preispitivanju ovlasti visokog predstavnika koje nedavno pokazuje čelništvo entiteta Republika Srpska. Odluka o obustavi saradnje na reformama vezanim uz EU također je vrijedna velikog žaljenja.