Na šta se Ukrajina oslanja u svojim nastojanjima da se priključi NATO-u?

Kijev – Izgleda da je sudbina Ukrajine takva da bude uz topovsku cijev u svakom ratu i opasnosti, kao što je to bio slučaj tokom Drugog svjetskog rata, kada su njene teritorije bile glavno poprište borbi između Crvene armije i nacističke Njemačke. To ju je učinilo jednom od sovjetskih zemalja koje su najviše pogođene ratom i njegovim posljedicama u to vrijeme.

Ukrajina se danas u promoviranju sebe, kako bi dobila odobrenje i članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), fokusira na činjenicu da je barijera pred “ruskom opasnošću i ambicijama”, nakon godinu i po dana rata na teritoriji te države.

Iako su ranije zahtjevi Ukrajine nosili dozu moljakanja za članstvo u NATO-u, danas se iznose izrazito snažno i hrabro. Do te mjere da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisuje odluke koje ne spadaju u okvir eksplicitnog poziva njegovoj zemlji u članstvo kao “slabe i apsurdne”.

Prema Zelenskom, Ukrajina je danas već “de facto” dio saveza, i to je u skladu s odobrenim ustavnim pristupom, te na temelju obuke i naoružavanja ukrajinske vojske iza koje stoje i u kojoj učestvuju zemlje NATO-a.

Čelnici NATO-a složili su se na samitu u glavnom gradu Litvanije da je budućnost Ukrajine u Alijansi. Također su se obavezali da će blisko sarađivati na “rješavanju prijetnji i izazova” koje predstavlja Rusija.

Slaba tačka

Analizirajući ovakav ukrajinski stav, mišljenja su gotovo jednoglasna o određenim faktorima koji su ojačali poziciju Ukrajine i radikalno promijenili stav zemalja NATO-a po pitanju njenog članstva.

Mykola Bielieskov, vojni stručnjak na Nacionalnom institutu za strateške studije, izjavio je za Al Jazeeru da postoji razumijevanje između Ukrajine i NATO-a da je istočni bok država članica Alijanse ugrožen od Rusije više nego ikada prije, a slabu tačku je otkrio početak ruskog rata protiv Ukrajine.

“Ovo pitanje je navelo zemlje NATO-a da ubrzaju aneksiju Finske i Švedske i podrže Ukrajinu na nezapamćen i bezuslovan način. Vjerujem da će se to neminovno završiti njenim članstvom, zapravo de facto“, rekao je on.

Vojni stručnjak je dodao da je sudbina Ukrajine, možda zbog njene velike površine i važnog geografskog položaja, takva da bude izložena izazovima, “oslanjajući se na podršku drugih bez njihovog direktnog učešća. Međutim, Ukrajina je danas prinuđena sama igrati tu ulogu i uopće nema druge opcije.”

Velika vojska

U glavne faktore, na koje se Kijev oslanja, a toga je i NATO svjestan, također spada i činjenica da je ukrajinska vojska postala jedna od najvećih, najiskusnijih i najnaoružanijih armija.

Ivan Stupak, vojni ekspert na Ukrajinskom institutu za budućnost i bivši savjetnik za pitanja vojne sigurnosti u ukrajinskom parlamentu, na tu temu kaže: ”Prije 2014. godine snaga naše vojske, sa vojnicima i službenim osobljem, nije prelazila 115.000 osoba, a danas imamo čak 400.000 ljudi koji nose vojne uniforme i učestvuju u vojnim operacijama u različitim aspektima rata”.

Stupak je za Al Jazeeru dodao: ”Za NATO, mi smo velika vojska sa pravim iskustvom, koja se stalno obučava i razvija u zemljama Alijanse i koristi njihovo napredno oružje. Prema tome, pobjeda Ukrajine je pobjeda za Alijansu i sve partnere.”

On smatra da će članstvo Ukrajine u Alijansi, neovisno o datumu, biti zabilježeno u historiji kao članstvo zemlje pobjednice sa velikom vojskom sposobnom da efikasno štiti zemlje NATO-a i njihove interese.

Očajnički pokušaji Rusije

Međutim, Ukrajinci danas očekuju da će Rusija očajnički pokušavati spriječiti njihovu zemlju da uđe u NATO, te da će to biti novi naslov za rat Kremlja protiv Ukrajine.

“Ako je rat razlog za širenje NATO-a i aneksiju Ukrajine, Moskva će sada raditi na tome da situacija eskalira više nego ikada prije, a što se tiče oblika eskalacije sve su mogućnosti otvorene”, kaže Stupak.

Smatra da ”gubitak rata, odnosno povlačenje Kremlja, neće ništa promijeniti nakon današnjeg dana, jer to u svakom slučaju znači katastrofalan neuspjeh i mogući kolaps postojećeg sistema vlasti u Rusiji. Zbog toga očekujemo da će svom snagom, i koliko god je to moguće, raditi na tome da rat potraje”.

Domaći zadatak

Pored svega navedenog, Ukrajinci su svjesni da pobjeda neće biti jedina karta dovoljna za ulazak u NATO, te da će morati uraditi mnogo ”domaćih zadataka”, kao što je to rekao Oleksiy Danilov, sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu.

Bielieskov pojašnjava da pristupanje Alijansi zahtjeva sprovođenje mnogih reformi u oblasti politike, ekonomije i po pitanju sloboda, što otvara vrata za unutrašnji sukob, koji se također mora riješiti, protiv ”ostavštine korupcije ukorijenjene još od kraja sovjetske ere.”

“Ovo je, također, težak rat koji se mora voditi. Reforme i promjene se ne sviđaju nekim grupama iz stare vlasti u državi, na čelu s klasom oligarha, a možda se ne sviđaju ni javnosti, jer se ekonomski uslovi u Ukrajini ne mogu porediti sa situacijom u zemljama NATO-a.”

Na kraju je rekao: ”NATO i ostale zapadne zemlje nisu i neće davati novac i oružje besplatno, već da bi agresorska Rusija bila poražena u pobjedi Ukrajine, a da se potom Ukrajina uzdigne do nivoa koji ga zapravo kvalificira za članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.”