Ukrajina za pet sedmica osvojila teritoriju za kojoj je Rusiji trebalo šest mjeseci

Ukrajinska kontraofanziva vidljivo je usporila u 72. sedmici rata zbog utvrđene ruske odbrane, dok saveznici NATO-a obećavaju više teškog naoružanja za Kijev.

Ovu procjenu dao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu, ali dok je to govorio, SAD je obećao da će Kijevu dati kasetne bombe dizajnirane za upotrebu protiv jako utvrđenih odbrambenih položaja.

Ostali saveznici NATO-a na sastanku u Vilniusu u Litvaniji u utorak i srijedu također su inijeli značajna nova obećanja o naoružanju.

Uprkos teškoćama na ratištu, ukrajinske snage nastavile su napredovati. Generalštab vojske Ukrajine tvrdi da su njegove snage zauzele četiri kvadratna kilometra tokom prethodne sedmice oko istočnog grada Bahmuta. To bi značilo da je Ukrajina, kako sama tvrdi, od početka kontraofanzive 4. juna vratila ukupno 162 kvadratnih kilometara svoje teritorije.

Ali istraživački centar Instituta za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu napravio je sopstvenu nezavisnu procjenu ponovno osvojene teritorije i rekao da je ta brojka bliža 253 kvadratna kilometara.

“Ruske snage su zauzele ukupno 282 kvadratna kilometra na cijelom ratištu od 1. januara. U pet sedmica ukrajinske snage su oslobodile gotovo istu količinu teritorije koju su ruske snage zauzele u više od šest mjeseci”, tvrdi ISW.

Komandant jedinice ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da se Bahmut, koji su početkom maja gotovo potpuno okupirale ruske snage nakon najduže i najkrvavije bitke u ratu, polako, ali postojano vraća u ukrajinske ruke.

“Počinjemo ulaziti u one teritorije koje nismo kontrolirsali od samog početka [rata]”, rekao je Mikola Volohov, komandant obavještajne jedinice Terra, govoreći o teritoriji koji je Rusija zauzela 2014. godine.

Rusi se ‘povlače pješke’

Čini se da su teritorijalni dobici u Bahmutu posebno značajni. Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar rekla je da su ukrajinske snage uspjele zauzeti ključne uzvisine iznad Bakhmuta, pa su ruski položaji u samom gradu sada unutar dometa ukrajinske artiljerije.

“Naši branitelji već nekoliko dana drže pod vatrenim nadzorom ulaze, izlaze i kretanje neprijatelja kroz grad”, napisala je na Telegramu.

Ovo napredovanje može biti povezano sa izvještajem o bijegu ruskih snaga u Kliščivki, pet kilometara jugozapadno od Bahmuta. Geolocirani snimci sugerišu da su ukrajinske snage napredovale do zapadnih rubova Kliščivke u četvrtak, a to je kasnije potvrdio ruski vojni izvjestilac.

Ukrajinske snage sve su bliže gradu dok napreduju sjeverno i južno od Bahmuta u sveobuhvatnoj akciji.

Ukrajinsko-kanadski novinar Alex Roslin rekao je da su se ruske jedinice u neredu povukle kod Kliščivke u petak, da su bile lošeg morala i da su bile potučene ukrajinskim bombardovanjem.

“Snažan ukrajinski napad prisilio je rusku 83. desantno-jurišnu brigadu da se povuče pješke bez plana evakuacije, samo da bi dobila ‘nezakonito izdane naredbe’ da se odmah vrati na front, požalile su se ruske trupe u video apelu”, napisao je Roslin.

“Ruski vojnici u drugoj jedinici u Kliščivki – 142. pukovnija – također su se odbili boriti nakon što su pretrpjeli teške gubitke pod ukrajinskom vatrom dok su poslani u borbu bez municije, rekla je njihova rodbina u apelu. Neki od njih navodno su su držani u jami.”

Ruski moral bio je problem i na drugom dijelu fronta.

Dva ruska izvora rekla su da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov smijenio general-majora Ivana Popova, komandanta 58. kombinovane armije (CAA), nakon što se požalio da je rotacija njegovih ljudi, koji su bili suočeni sa ukrajinskom kontraofanzivom južno od Orihiva u zapadnoj regiji Zaporožje trajala dugo. zakašnjela. Za armija je navodno na prvim linijama još od oktobra.

Čini se da su izvještaji potvrdili sumnju u nedostatak strateških ruskih ratnih rezervi.

Wagner skinut s udice?

To bi pak moglo biti povezano s očitom blagošću s kojom se postupa s plaćenicima Wagnerove grupe nakon pobune 24. juna.

Prema sporazumu u kojem je posredovao bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, čelnik Wagnera Jevgenij Prigožin izbjeći će optužbe za izdaju i uživati amnestiju u Bjelorusiji. Ali u četvrtak je Lukašenko rekao da Prigožin više nije na tlu Bjelorusije, već u Sankt Peterburgu ili Moskvi.

Četiri dana kasnije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da su Prigožin i 34 njegova komandanta tri sata bili sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, pet dana nakon pobune.

“[Putin] je dao procjenu akcija čete na frontu… a također je dao svoju procjenu događaja od 24. juana, saslušao objašnjenja komandnata i ponudio im daljnje mogućnosti zapošljavanja”, rekao je Peskov.

“Isticali su da su vjerne pristalice i vojnici šefa države i vrhovnog komandanta”, rekao je.

Brzina kojom je Putin oprostio Wagneru sugerisala je mnogim promatračima da predsjednik treba plaćenike kao učinkovite borce više nego što mu je potrebno da od njih pravi primjere.

Ruski vojni izvjestilac citirao je komandanta Wagnera Antona “Lotosa” Jelizarova koji je u intervjuu rekao da vlasti neće krivično goniti pripadnike Wagnera. Putin je Wagnerovim trupama ponudio izbor između potpisivanja ugovora s ruskom vojskom ili odlaska u kampove koji se za njih grade u Bjelorusiji.

Lukašenko je rekao da su ti kampovi ostali prazni i da nema znakova da se Wagnerovi borci pridružuju ruskoj vojsci, što sugeriše da su plaćenici ostali u svojim bazama u Rusiji.

Kasetne bombe za razbijanje ruske odbrane

Na južnom ratištu, ukrajinski Generalštab rekao je da su njegove trupe napredovale 8,6 kilometara tokom pet sedmica kontraofanzive. Dva glavna pravca napada u regiji imala su za cilj oslobađanje luka Berdjansk i Melitopolj u Zaporožju.

Ruska odbrana u ovom području bila je posebno jaka, rekao je Zelenski u intervjuu, dodajući da je zagovarao raniju kontraofanzivu koja ruskim snagama ne bi dala vremena da se ukopaju.

Uoči ovosedmičnog samita NATO-a, administracija američkog predsjednika Joea Bidena objavila je da je odlučila opskrbiti Ukrajinu kasetnom municijom. Ona je kontroverzna jer svaka granata ispušta stotine bombica koje pokrivaju veliko područje. To ih čini idealnim u rovovskom ratu, ali budući da neke bombice ne eksplodiraju, ostavljaju opasnost za civile.

Viši saradnik Carnegie Endowmenta Michael Kofman rekao je da će kasetne bombe – poznate kao dvonamjenska poboljšana konvencionalna municija (DPICM) – uveliko poboljšati ukrajinsku kontraofanzivu pomažući istjerivanje ruskih snaga iz rovova, dok će premostiti i nedostatak artiljerije.

“Iako [Ukrajina] zadržava najveći dio svoje borbene moći, stopa upotrebe artiljerije je vjerovatno viša od očekivane, pogotovo jer je proteklih sedmica došlo do iscrpljujućeg pristupa”, napisao je Kofman.

“Usljed toga, najveći problem Ukrajine vjerovatno nisu ljudstvo ili oprema, već artiljerijska municija. Ovdje se prije svega radi o brojkama. Pružanje DPICM-a daje pristup znatnoj zalihi artiljerijske municije koje može ublažiti vremenski pritisak na operacije u Ukrajini.”

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je da pozdravlja odluku, temeljenu na uvjeravanjima Ukrajine da će se oružje koristiti samo na okupiranom ukrajinskom tlu. Kijev je također obećao da ih neće rasporediti na ruskoj teritoriji ili u urbanim središtima i rekao je da će pažljivo zabilježiti lokacije, podijeliti ih sa saveznicima i bombardovati ih nakon rata.

Ukrajinski saveznici obećali su više oružja na samitu u Vilniusu.

Francuska će se navodno pridružiti Velikoj Britaniji u slanju raketa Storm Shadow s dometom od 250 kilometara, Njemačka će osigurati dva sistema protuzračne odbrane Patriot, 40 pješadijskih borbenih vozila Marder i 25 glavnih borbenih tenkova Leopard 1A5, dio od ukupno obećanih 100.