Hoće li kasetne bombe promijeniti tok ukrajinskog rata?

Piše: Muhammad Al-Minshawi

Američki predsjednik Joe Biden stao je u odbranu svoje “veoma teške odluke”, kako je opisana, da pošalje Ukrajini kasetne bombe.

Vojni stručnjaci ističu da će te bombe ukrajinskim snagama pružiti mogućnost da unište mreže rovova koje je Rusija iskopala u proteklim mjesecima.

Kijev to nije uspio učiniti tokom proljetne ofanzive, dok je ovakav potez izazvao veliku uznemirenost u zapadnim prijestolnicama.

Biden je izjavio kako je neko vrijeme razmišljao o odluci prije nego što je postao uvjeren da to učini.

Bila je to ”teška odluka”, ali je na kraju postupio tako jer ”Ukrajincima ponestaje municije”.

Dodao je da je razgovarao sa saveznicima o toj odluci, koja dolazi prije samita NATO-a u Litvaniji.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su američki zvaničnici “svjesni da kasetna municija predstavlja opasnost za civile” te “mo odgodili odluku što je duže moguće”.

Dodao da je ukrajinskoj artiljeriji potrebna “ogromna podrška”, dok SAD povećava domaću proizvodnju.

“Nećemo ostaviti Ukrajinu bez zaštite ni u jednom trenutku u trenutnom sukobu”, kazao je.

Rusija i Ukrajina ga koriste

Kasetna municija izaziva rasprave o stopi kvara i njenim dugoročnim efektima na civile, što znači da neeksplodirane bombe mogu ostati na zemlji godinama i kasnije neselektivno eksplodirati.

Sullivan je rekao da su američke kasetne bombe, koje će biti poslane u Ukrajinu, mnogo sigurnije od onih koje Rusija koristi u sukobu te da je stopa kvara za američku kasetnu municiju manja od 2,5 posto, dok je stopa kvara pri kojoj bombe ne eksplodiraju 30 do 40 posto za rusku kasetnu municiju.

“Rusija i Ukrajina već koriste kasetnu municiju u ratu”, kazao je David Des Roches, bivši zvaničnik Pentagona i predavač na Fakultetu za nacionalnu odbranu u Washingtonu.

“Problem sa SAD-om je u tome što mnoge demokrate žele u potpunosti zabraniti ove bombe, ali sada, kada imamo prijateljsku zemlju suočenu s borbom za opstanak, čini se da nema mnogo dostupnih alternativa.”

Des Roches smatra da ovaj korak predstavlja prirodan slijed u podršci Washingtona Ukrajini.

“Mi im osiguravamo gotovo sve vrste konvencionalnog oružja koje imamo”, kazao je.

Steven Pifer, stručnjak za evropske poslove i razoružanje na Institutu Brookings, podržava Bidenov potez, rekavši za Al Jazeeru da odluka “nije bila laka, ali je bila ispravna”.

Ističe da je Ukrajina zatražila kasetnu municiju i da će snositi rizik neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Također se složila da ga ne koristi u urbanim sredinama i da vodi evidenciju o tome gdje je korišteno (radi lociranja i naknadnog uklanjanja neeksplodirane municije).

Zakašnjeli neophodni korak

Robert Person, profesor međunarodnih odnosa na Vojnoj akademiji West Point, koji je govorio u lično ime, smatra da je ”odluka administracije da osigura ovo oružje neophodna…”

“Jasno je da Ukrajina još uvijek vodi bitku za opstanak protiv izrazito snažnog protivnika. Imajući u vidu poznata ograničenja u raspoloživim zalihama konvencionalne artiljerijske municije, municija u zalihama SAD-a predstavlja način da se pomogne Ukrajini da postigne jednake prilike u bliskoj budućnosti.”

Can Kasapoglu, vojni stručnjak i specijalista za ruska pitanja na Hudson institutu u Washingtonu, detaljno je opisao značaj Bidenove odluke sa operativne tačke gledišta.

Rekao je da je to bila “ispravna odluka, posebno da se ruski rovovi savladaju granatama kalibra 155 milimetara”, i da će se municija poznata kao DPICM pokazati efikasnijom od običnih visokoeksplozivnih granata.

Ukrajinski kontranapad nije mogao do sada stići do prvih linija glavne odbrane, a američka municija će u tome biti od velike pomoći.

“Kasetna municija će pružiti veći omjer ubijanja po granati, u poređenju s konvencionalnom municijom. Ukratko, to znači manje metaka za postizanje istog zadatka. Američka administracija ih je trebala isporučiti mjesecima ranije, u sklopu priprema za kontranapad. Vidjeli smo isti obrazac u njemačkom kolebanju godinu dok nije isporučen tenk Leopard 2”, kazao je Kasapoglu.

Više ciljeva

Matthew Whalen, voditelj projekta ”Američka sigurnost”, istraživačkog centra specijaliziranog za vojne poslove, rekao je da Ukrajinci vjerovatno žele kasetnu municiju radi nekoliko ciljeva.

Jedan od njih je da dođu do municije koja se baca iz zraka za uništavanje tenkova na precizan način.

Također, njihova je želja da dobiju artiljerijske granate koje raspršuju kasetnu municiju, a bile bi korisne za čišćenje ruskih mreža rovova, pogotovo jer se ovi rovovi mogu pokazati otpornim na indirektnu vatru, dok kasetna municija može pokriti rovove eksplozivom koji pada direktno na njihove čvrste mreže.

Američki stručnjaci, s kojima je Al Jazeera razgovarala, izbjegavali su spominjati zakonitost Bidenove odluke, u slučaju da je njegova odluka premašila američki zakon koji zabranjuje proizvodnju, korištenje ili prenos kasetne municije sa stopom neuspjeha većom od jedan posto.

Na početku rata, kada su Bijelu kuću pitali o navodima da Rusija koristi kasetne i vakuum bombe, tadašnja glasnogovornica Bijele kuće rekla je da bi to bio “ratni zločin” ako je to istina.

Po pitanju američke odluke o novom paketu vojne pomoći Ukrajini, koji po prvi put uključuje kasetnu municiju, Rusija je brzo odgovorila preko svog ambasadora u Washingtonu Anatolija Antonova, koji je rekao da snabdijevanje Kijeva kasetnom municijom predstavlja “gest očaja SAD-a [koje] približavaju čovječanstvo novom svjetskom ratu”.

“Okrutnost i cinizam s kojima je Washington pristupio pitanju prebacivanja smrtonosnog oružja u Kijev je zapanjujuća. Sada, njegovom krivicom, godinama će postojati rizik da nedužni civili budu razneseni podmunicijom koja ne uspije ranije eksplodirati”, rekao je ruski ambasador.

Ukrajinski kontranapad, koji je počeo u maju u oblastima istočnog Donjecka i jugoistočnog Zaporožja, nije uspio ostvariti rezultate koji zadovoljavaju Zapad, nakon što je Kijevu pružio mnogo naoružanja i vojne i finansijske pomoći.

Rusiji ostaju samo verbalne osude

I dok je ukrajinski kontranapad naišao na čvršću rusku odbranu nego što se očekivalo, američki zvaničnici su nedavno naglasili da je došlo do pomaka u pogledu odobravanja isporuke kasetnih bombi Kijevu.

Što se tiče ruske reakcije, bivši sigurnosni zvaničnik David Des Roches je rekao: “Rusija će reći da je ovo opasna eskalacija i zaprijetiti da će to dovesti do nuklearnog rata ili proširiti sukob koji je u toku. To je ono što je rekla prije nekoliko mjeseci kako bi odvratila zapadnu podršku Ukrajini. Ruska strategija je da iscrpi Zapad produživanjem rata i prijetnjama eskalacijom. Ništa novo”.

Ekspert sa Instituta Brookings Steven Pifer složio se da se Bidenova odluka neće svidjeti ruskoj vladi, ali da se ne može ozbiljno protiviti s obzirom na to da koristi kasetnu municiju u Ukrajini.

Sa svoje strane, profesor Robert Person sugerirao je da očekivana reakcija Rusije neće izaći iz okvira “verbalnih osuda”. Napomenuo je da neće biti mnogo primjetnih pomaka u njihovoj strategiji.

Kaže da Rusi “već koriste ovu municiju protiv Ukrajinaca, tako da se ovaj korak ne može opisati kao eskalacijski”. Predviđa da će Moskva ”odgovoriti povećanjem raketnih napada na ukrajinske gradove, te da će nastaviti s neselektivnim napadima” bez obzira na to hoće li Sjedinjene Američke Države dati Ukrajini ovo oružje ili ne.

Stotinu dvadeset tri države pridržavaju se Konvencije o zabrani kasetne municije nakon što su joj se pridružile, te zabranjuju njenu upotrebu, proizvodnju, transfer ili skladištenje, ali Sjedinjene Američke Države, Ukrajina i Rusija nisu potpisnice Konvencije, zajedno sa 71 drugom zemljom.

Upotreba ove municije za napad na neprijateljske snage ili vozila je nezakonita prema međunarodnom pravu, a napadi na civile ovim oružjem mogu predstavljati “ratni zločin”, prema organizaciji Human Rights Watch (HRW).