Hoće li incidenti u Južnom kineskom moru dovesti do rata između SAD-a i Kine?

Dva incidenta koja su se dogodila proteklih dana, u kojima su kineska i američka strana izbjegle direktnu konfrontaciju, otkrila su koliko je situacija krhka i vojne aranžmane u Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu.

Prema američkoj vojsci, kineski vojni brod zamalo se sudario s američkim razaračem u Tajvanskom moreuzu tokom vikenda, prošavši na 150 metara od njega, što je vrlo kratka udaljenost imajući u vidu veličinu ovih ogromnih brodova.

Nekoliko dana prije toga dogodio se još jedan ozbiljan incident u zraku. Kineski avion je presjekao put američkom izviđačkom avionu iznad Južnog kineskog mora, kada su se umalo sudarili.

Mnoge analize ne isključuju mogućnost da jedan od ovih incidenata može dovesti do sukoba u slučaju da dođe do obaranja aviona ili razaranja broda. To bi moglo rezultirati reakcijom druge strane i dovesti do oružanih sukoba, koje nijedna strana ne želi.

Shangri-La dijalog je propuštena prilika

Istovremeno, sigurnosni forum Shangri-La Dijalog u Singapuru završio je onako kako je i počeo, uz atmosferu oštrih neslaganja između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Usputni pozdrav i rukovanje ministara odbrane dvije zemlje nije smanjio intenzitet neslaganja između dvije strane unutar i izvan sala foruma.

Tokom svog govora na forumu, kineski ministar odbrane Li Shangfu je ukorio Sjedinjene Američke Države i zapadne zemlje, tražeći od njih da se bave svojim pitanjima. Kineski general je iznio ovakve primjedbe tokom svog prvog međunarodnog nastupa u svojstvu ministra odbrane, te nakon što je odbio zahtjev da se sastane sa svojim američkim kolegom Lloydom Austinom prilikom učešća na istom forumu.

Kina je uvjetovala da prije održavanja sastanka Washington prvo ukine sankcije koje je uveo 2018. Li Shangfuu, prije nego što je on postao ministar odbrane. Međutim, Washington to odbija zbog poteškoća koje su proceduralne i praktične prirode, posebno ako se uzme u obzir da republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa.

S druge strane, Austin je zamjerio svom kineskom kolegi što je odbio da se sastane s njim. U isto vrijeme, pozvao je da se prošire vojni manevri sa saveznicima Washingtona, uključujući Japan, Australiju i Filipine, pored Indonezije.

Sjedinjene Američke Države također povećavaju razmjenu vojne tehnologije s Indijom, stvarajući pretpostavke za interoperabilnost između njenih vojnih sistema i Japana. Trenutno grade novu flotu podmornica na nuklearni pogon s Australijom, što Kina vidi kao neprijateljsko djelovanje protiv nje.

Drugačije viđenje situacije

Iako su se spomenuti incidenti dogodili u međunarodnim vodama i otvorenom zračnom prostoru, Peking smatra da američke flote i bombarderi u osnovi ne mogu dolaziti u vode oko Kine i stvarati krize, a potom tražiti od Kine da poštuje njena pravila.

“Najbolji način da se to spriječi jeste da se vojni brodovi i avioni ne približavaju našim vodama i zračnom prostoru. Ako ostanete u blizini svojih teritorijalnih voda i zračnog prostora, neće biti nikakvih problema”, rekao je ministar Shangfu. Zašto se sve ovo dešava u blizini suverenih voda i zračnog prostora Kine? Kineski brodovi i avioni se nikada ne približavaju zračnom prostoru i vodama drugih zemalja”, dodao je.

Sa svoje strane, Sjedinjene Američke Države pojačavaju posjete članova Kongresa i prodaju oružja Tajvanu, ostrvu koje Kina smatra svojom teritorijom, što kineski stručnjaci vide kao namjernu eskalaciju.

Prema analitičarki He Lei, zamjenici direktora Akademije vojnih nauka Narodne oslobodilačke vojske u Pekingu, “Ako dođe do sukoba u budućnosti, puna odgovornost će biti na Sjedinjenim Američkim Državama”, kako je navela u intervju za nacionalni radio. “Ako Sjedinjene Američke Države zaustave ovakvo saobraćanje i prolaske ovim područjima, više neće biti incidenata”, dodala je.

Nakon što su se dogodila dva incidenta, u saopćenju kineske vojske se navodi da je poslala mornaričke i zračne snage da nadgledaju brodove koji prolaze kroz Tajvanski moreuz. “Dotične zemlje stvaraju probleme u regiji Tajvanskog moreuza. Namjerno povećavaju rizike i zlonamjerno potkopavaju regionalni mir i stabilnost te šalju pogrešne signale Tajvanu”, dodaje se u saopćenju.

Nasuprot tome, Washington smatra da su ove patrole u Tajvanskom moreuzu neophodne da bi se očuvao princip slobode plovidbe, te kako Peking ne bi pomislio da je moreuz njegov regionalni plovni put, te da niko drugi nema pravo prolaziti njime.

Joshua Kurlantzick, stručnjak za kineska pitanja u Vijeću za vanjske odnose, izjavio je za Al Jazeeru kako vjeruje da je ono što kineska vojska radi “samo još jedan znak da Peking, zapravo, nema veliki interes za stvarno zbližavanje sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako tvrdi da to nastoji učiniti. Da je tako, trebalo bi doći do nekog zatopljenja odnosa, a to se sada ne dešava.”

Kissingerova zastrašujuća vizija

U intervjuu za časopis The Economist, povodom njegovog 100. rođendana, bivši američki državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger rekao je da vjeruje da su ”odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine slični klasičnoj situaciji kao prije Prvog svjetskog rata, kada nijedna strana nije osjećala da postoji politički prostor da se naprave ustupci ili ponudi inicijativa.”

Kissinger smatra kako to znači da dvije strane posrću na svom putu i u svojim računicama za drugu stranu, što bi moglo prerasti u ozbiljan sukob.

S druge strane, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio je, tokom gostovanja u programu GPS na mreži CNN, da je, dok je sjedio pored predsjednika Joea Bidena prilikom susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na samitu G20 na Baliju u Indoneziji prošle godine, vidio “dva lidera koji zaista pokušavaju postići dogovor, i pored toga što imamo različite tačke gledišta i pored toga da smo u duboko konkurentskom odnosu po nekim osnovama. Obojica imaju želju da postave temelje za odnos kako bi odgovorno upravljali konkurencijom i kako bi se osiguralo da se konkurencija ne pretvori u sukob.”

Sullivan je istakao da, bez obzira na to što osjeća zabrinutost, “nema ništa protiv snažnog nadmetanja u važnim oblastima od ekonomije do tehnologije. Najvažnije je osigurati da konkurencija ne preraste u sukob. Vjerujemo da ne postoji ništa neizbježno u nekakvom sukobu ili hladnom ratu između Sjedinjenih Država i Kine.”

Što se tiče stava Bidenove administracije po pitanju Tajvana, Sullivan je naglasio da su “politika Jedne Kine, koju je usvojio Washington, i povezani Zakon o odnosima s Tajvanom već uspjeli postići praktični cilj koji se ogleda u decenijama mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza. Zato se naša politika nije promijenila.”

“To je i razlog zašto vjerujemo da politika Jedne Kine treba i dalje garantirati da ne dođe do jednostranih promjena statusa quo ni sa jedne strane, te da održavamo taj mir i stabilnost preko Tajvanskog moreuza u narednim decenijama”, kako je dodao.