Iran ima hipersonični projektil: Do Izraela za sedam minuta

Teheran tvrdi da je projektil sposoban probiti odbrambene sisteme, što bi moglo izazvati dodatnu zabrinutost Zapada i Izraela.

Trenutni domet Fattaha nešto je manji od udaljenosti između Teherana i Tel Aviva (Reuters)

Iran je predstavio Fattah, hipersoničnu balističku raketu za koju tvrdi da je sposobna probiti odbrambene sisteme, što bi moglo izazvati dodatnu zabrinutost Zapada i Izraela.

Šta su hipersonične rakete, ko ih ima, za šta je sposobna iranska verzija i koji je kontekst njihovog predstavljanja?

Hipersonične rakete su projektili koji se mogu kretati brzinom od najmanje pet macha, odnosno brzinom pet puta većom od zvuka. To je 1,7 kilometara u sekundi ili 6.174 kilometara na sat.

Neki balistički projektili već postižu te brzine, ali ova nova klasa oružja izdvaja se jer može ići nasumičnijim putem do željene mete nakon što se vrati u Zemljinu atmosferu.

To znatno otežava otkrivanje radarskim sistemima i uništavanje odbrambenim štitovima.

Više zemalja teži razvoju hipersoničnog oružja u nadi da će im ono pružiti vojnu prednost, ali izazovi su i dalje ogromni.

Iran navodi da Fattah koristi čvrsta goriva koja omogućuju veliku manevarsku sposobnost unutar i izvan atmosfere (EPA)

Kao prvo, trenje iz gornje atmosfere proizvodi ekstremno visoke temperature, dok intenzivna brzina projektila proizvodi pregrijane čestice koje ga okružuju što otežava prolaz komunikacija.

Do sada su Rusija i Kina prikazale niz hipersoničnih oružja, a za Moskvu se jedino smatralo da ih je testirala u borbi.

SAD je također testirao hipersonične projektile, ali malo zaostaje za svoja dva rivala.

Kako izgleda iranska raketa?

Nekoliko mjeseci nakon što je Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) u novembru prvi put objavio da ima hipersonični projektil, Fattah je prikazan ovih dana.

Iran kaže da projektil ima domet od 1.400 kilometara i da se može kretati ogromnom brzinom do 15 macha (5,1 kilometara u sekundi) prije nego što pogodi metu.

Također se navodi da koristi čvrsta goriva koja omogućuju veliku manevarsku sposobnost unutar i izvan atmosfere, za šta su najviši zapovjednici IRGC-a tvrdili da to znači da mu niti jedan sistem protivraketne odbrane na svijetu nije dorastao.

Iranske vlasti također su pohvalile “generacijski skok” Fattaha u raketnoj tehnologiji, te tvrde da će Iranu dati novu snagu odvraćanja.

Oni su odbacili skepticizam Zapada prema iranskom razvoju hipersoničnih projektila, rekavši da će istina biti otkrivena “onog dana” kada se takvo oružje bude koristilo, te da je SAD samo skeptičan jer tehnologija potkopava njihove napore da prodaju oružje u regiji.

Trebaju li Izrael i Zapad biti zabrinuti?

Iran se u predstavljanju svoje najnovije rakete suzdržao od direktnih prijetnji svom najvećem neprijatelju Izraelu, kao što je učinio s nekim od svojih prethodnih, no neki znakovi su tu.

Trenutni domet Fattaha nešto je manji od udaljenosti između Teherana i Tel Aviva, ali glavni komandant zračnih i svemirskih snaga IRGC-a Amir Ali Hajizadeh sugerirao je da bi se elitne snage mogle osvrnuti na hipersonične projektile s dometom od 2.000 kilometara u bliskoj budućnosti.

To je granica koju je Iran sam sebi postavio za domet projektila kako bi ublažio zabrinutost Zapada, a posebno Evrope.

Pri navedenim brzinama, Fattah bi teoretski mogao doći do izraelskih ciljeva za manje od sedam minuta. To bi ostavilo malo prostora za detekciju i presretanje, čak i za izraelski odbrambeni sistem „Čelična kupola“.

Kada su pokrivali vijest o otkrivanju projektila, izraelski mediji naširoko su se fokusirali na prethodnu prijetnju iranskih medija da bi iranski hipersonični projektil mogao stići do Izraela za 400 sekundi.

Washington nije direktno komentirao hipersoničnu raketu, ali zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da je Bidenova administracija bila “vrlo čvrsta u odbijanju iranskih destabilizirajućih aktivnosti u regiji, uključujući poboljšanje razvoja programa balističkih projektila”.

SAD je također uveo novi krug sankcija Teheranu nakon otkrivanja, uključujući sankcije za njegov program balističkih projektila.

Kakav je kontekst?

Iran se pridružuje ograničenom broju zemalja s hipersoničnim oružjem u vrijeme značajnih političkih i vojnih događaja.

Nuklearni sporazum ove zemlje sa svjetskim silama iz 2015. ostaje u neizvjesnosti, ali još uvijek je živ, a rezolucija Ujedinjenih naroda koja ga podržava trebala bi u oktobru ukinuti neka ograničenja na razvoj balističkih projektila.

Zapadne sile nastavljaju izražavati zabrinutost zbog sve većeg vojnog odnosa Teherana i Moskve.

Iran se optužje da je opskrbio Rusiju dronovima za rat u Ukrajini, što je on negirao.

Također je bilo izvještaja da Rusija želi kupiti iranske projektile, ali nije rečeno da je takav dogovor finaliziran.

No, Iran je rekao da želi kupiti napredne borbene avione Suhoj Su-35 od Rusije.

U međuvremenu u regiji, približavanje Irana i Saudijske Arabije uz posredovanje Kine otvorilo je put za diplomatske aktivnosti. Teheran je prije nekoliko dana službeno ponovno otvorio svoju ambasadu u Rijadu, a očekuje se da će Kraljevina uskoro slijediti taj primjer.

Govoreći tokom otkrivanja Fattaha, iranski predsjednik Ebrahim Raisi pokušao je uvjeriti susjede u namjere Teherana, rekavši da projektil označava “tačku održivog mira i sigurnosti” za regiju.

Izvor: Al Jazeera