Teatar treba domaće dramske tekstove

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica pokušavaju što je moguće više pružati šansu novim autorima, glumcima, režiserima…

Detalj iz predstave 'Sve to je iz kuće' (Draženko Jurišić / Ustupljeno Al Jazeeri)

Ima li mjesta u teatru u Bosni i Hercegovini za domaće pisce?

Kad je 2002. godine pokrenut Festival bosanskohercegovačke drame, bilo je nevjernih toma koji mu nisu davali budućnost. Počelo je  djelima Andrića, Selimovića, Kulenovića, Dizdara, Sušića, Karahasana, Sidrana, Vešovića, Ibrišimovića, Topčića, Horozovića… i zabrinutost je bila opravdana. Šta dalje? Gdje su bh. pisci, dramski stvaraoci na čijim će se djelima bazirati ovaj festival? Njegov naslov itekako obavezuje.

Danas, sa 22 godine u evropskom punoljetstvu, sa hrabrošću se može tvrditi da ima nade. Poslije šest predstava ovogodišnje takmičarske selekcije Festivala na kojem su se izmjenjivala imena  Emine Kovačević, Ružice Aščić te Tanje Šljivar, čija su djela Zbogom, Kalifornijo!, Zid, Kao i sve slobodne djevojke i Sve je to iz kuće, pokazuju da su optimizam i nada opravdani.

Klasici i nova imena

“Budući da smatram da je ulazak mladih autorica i autora od vitalnog značaja za bosanskohercegovačku dramu, odlučila sam to podvući izborom dvije debitantske drame”, objasnila je Tanja Miletić – Oručević, koja se bavi pozorišnom i radio režijom, te pedagoškim radom u oblasti glume.

U Stručnom žiriju su bili: Emin Bilge (predsjednica), rođena Makedonka koja živi u Turskoj, gdje je radila kao dramaturg i asistent režije u Gradskom teatru Istanbul i članovi Hasan Zahirović, koji živi u Češkoj gdje je magistrirao teatrologiju u Brnu i doktorirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Pragu, a član je praškog pozorišnog ansambla D21 i Adnan Lugonić, viši asistent na Odsjeku za dramaturgiju Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo.

“Godinama se kao mantra ponavlja da je dramski tekst u BiH u krizi. I pri tome se misli na to da mi nemamo dovoljno dramskih pisaca i spisateljica, što nije tačno. Problem je u tome što unutar teatarske zajednice postoji određena sumnja u savremene domaće dramske tekstove, pristupa im se sa neopravdanom skepsom i kao da se uvijek traži neka potvrda izvana, prije svega u vidu nagrada, da bi im se pristupilo otvoreno i sa povjerenjem. A da bismo uistinu radili na razvoju i unaprjeđenju dramskih pisaca i spisateljica, potrebno je da pozorišne kuće ulože puno više strpljenja, vjere i ohrabrivanja, jer dramsko pisanje sa sobom neminovno nosi nesigurnost i propitivanje”, rekao je Adnan Lugonić.

Anđela Ilić, Adem Smailhodžić, Nedžma Čizmo, Ajla Bešić i Adna Kaknjo (Draženko Jurišić / Ustupljeno Al Jazeeri)

Naglasio je da se posljednjih godina češće daju prilike mladim autorima i autoricama, ali kao da sve i završava sa davanjem te prve šanse.

“Mi u mlađim generacijama gotovo da nemamo dramskog autora ili autoricu koji su kontinuirano nastavili biti prisutni na repertoarima naših pozorišta, iako su mnogi itekako iskoristili te prve šanse i na osnovu njihovih drama su napravljene uspješene predstave koju su jednako privukle pažnju i publike i kritike. Po meni je najveći problem pitanje kontinuiteta i povjerenja, ne samo kada su u pitanju mladi pisci i spisateljice, nego mladi režiseri i režiserke, mladi glumci i glumice. Svi moramo uložiti puno više truda, istrajnosti i vjere ako želimo stvoriti kvalitetnije nove domaće teatarske umjetnike”, ustvrdio je Lugonić.

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, domaća predstava koja je premijerno izvedena na otvorenju Festivala bh. drame, okupila je i mlade umjetnike koji su imali prvi profesionalni angažman u teatru. Radi se o predstavi Sve to je iz kuće, po tekstu Emine Omerović, u režiji Ajle Bešić, u kojoj glume Adna Kaknjo, Anđela Ilić i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju je uradila Nedžma Čizmo, scenografiju Miran Kuduzović, kostimografiju Amina Musić, a muziku Rijad Kaniža.

Prilika kao dobitak na lotu

Predstava je rađena po prvom tekstu Emine Omerović (31), rođene Zagrepčanke koja živi u Sarajevu, Ajla Bešić (24) iz Kaknja koja je tek završila režiju imala je prvi profesionalni angažman u teatru, Miran Kuduzović iz Zenice je prvi put postavljao scenografiju, a Rijad Kaniža iz Livna radio prvi put muziku za teatarsku predstavu.

“Toliko je bitno mladima da dobiju priliku raditi u teatru da se to graniči sa dobitkom na lotu jer takve prilike su rijetke. Bosansko narodno pozorište Zenica je jedno od rijetkih teatarskih kuća koje vodi računa i stavlja akcenat na to da mladi ljudi dobiju priliku i da svoje prve profesionalne korake naprave baš ovdje”, rekla je Nedžma Čizmo, koja od 2022. godine radi kao dramaturginja u zeničkom pozorištu.

Stručni žiri nagradio je Rijada Kanižu za muziku u predstavi, Anđelu Ilić i Adnu Kaknjo za najbolje glumačko ostvarenje, a Specijalnu nagradu za angažovan i kreativan pristup aktuelnim temama dodijelili su redateljici Ajla Bešić.

Ajla Bešić dobila specijalno priznanje na Festivalu bh. drame (Draženko Jurišić / Ustupljeno Al Jazeeri)

“Poziv za angažman u BNP-u Zenica je došao dvadesetak dana nakon diplomiranja. Moram priznati da sam istovremeno bila sretna i šokirana, svjesna koliko dugo moje kolegice i kolege čekaju na prvu priliku. Neizmjerno sam zahvalna što je to upravo bilo ovo pozorište jer sam radila u divnoj atmosferi, sa posvećenim i vrijednim ljudima. Koliko god se trudili i vjerovali u svoj rad, nakon završene škole postavljamo sebi to vječno pitanje: ‘Šta sad?’. Meni je jedan telefonski poziv na to pitanje i odgovorio i učinio da se ne obeshrabrim na samom početku”, ispričala je Ajla Bešić.

Rekla je kako je pomislila da je bila početnička sreća, ali da se trudi vjerovati da nije tako, da je jako zahvalna na ovim iskustvima i da se nada se da će što veći broj njenih kolegica i kolega moći reći isto.

Do sada je u takmičarskom dijelu Festivala bh. drame u 22 godine bilo više od 150 predstava koje su igrala pozorišta iz Njemačke, Austrije, Turske, Slovenije, Makedonije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Nagrada za ‘Sparinu’

“Festival je nastao 2002. godine na inicijativu tadašnjeg direktora Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Radovana Marušića s ciljem populariziranja i stavljanja u prvi plan u repertoarskim politikama domaćeg dramskog teksta. Taj domaći dramski tekst se kroz 22 godine na Festivalu bh. drame prikazivao kao dramatizacija romana, kao dramatizacija nekih drugih književnih vrsta ili originalnih dramskih tekstova koji su uglavnom bili od savremenih dramskih pisaca. BNP Zenica na svom repertoaru često ima tekstove bh. dramskih pisaca”, kazao je Miroljub Mijatović, direktor zeničkog pozorišta.

BNP Zenica i Festival bh. drame raspisali su dva konkursa za najbolji bosanskohercegovački dramski tekst. Na prvom konkursu prošle godine nagradu je dobio Dario Bevanda (38) iz Sarajeva za tekst Babylon Blues, a na drugom konkursu (na ceremoniji 29. maja u 2023. u sklopu Pratećeg programa Festivala) proglašen je najboljim dramski tekst Sparina”, autora Anesa Osmića (33) iz Sarajeva.

 

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada