Lukašenkov nasljednik će biti jednako lojalan Putinu

Kada se na proslavi Dana državne zastave bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nije pojavio, analitičari koji prate događaje povezane sa ruskom agresijom na Ukrajinu počeli su postavljati pitanja.

Ranije se pojavio na Crvenom trgu, na paradi povodom Dana pobjede, ali vidno slab, čak toliko da nije prisustvovao banketu koji je za predsjednike bivših sovjetskih republika, poslije toga, organizovao ruski predsjednik Vladimir Putin.

Objašnjenje je bilo šturo ali znakovito; Lukašenko je odsustvovao zbog zdravstvenih problema.

Lukašenko, kako pišu opozicioni lideri i aktivisti iz te zemlje, danima nije viđen na državnoj televiziji. Na Dan državne zastave, jednom od najviših državnih praznika u Bjelorusiji, Lukašenka je predstavljao bjeloruski premijer Roman Golovčenko, pročitavši tom prilikom njegovu poruku.

Tvrdnje medija i bjeloruske opozicije

Mediji u susjednoj Ukrajini odmah su počeli pisati da je Lukašenko prebačen u bolnicu i da nije do kraja jasno od čega boluje, ali tada još uvijek nije bilo službenog objašnjenja od čega tačno boluje kao što nije bilo ni službenih objava iz njegovog kabineta u Minsku.

“Ljulja se od slabosti”, rekao je za Lukašenka opozicioni političar Pavel Latuško, koji živi u egzilu u EU-u i koji je nekada, kao ministar kulture, i sam bio član vlade u Minsku.

Latuško je rekao kako je očigledno da je Lukašenko vrlo teško bolestan pojašnjavajući u kakavom je stanju bjeloruski predsjednik.

“Ne može prijeći ni nekoliko stotina metara, ne može držati govore, ne može čak ni stajati uspravno na tribinama, jer se njiše od slabosti”, rekao je Latuško.

A onda je prije nekoliko dana još jedna vijest o Lukašenkovom zdravlju odjeknula svijetom. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko hitno je prebačen u bolnicu i navodno je u kritičnom stanju nakon sastanka, iza zatvorenih vrata, s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.

“Prema preliminarnim informacijama, podložnim daljoj potvrdi, Lukašenko je hitno prevezen u moskovsku Centralnu kliničku bolnicu nakon sastanka iza zatvorenih vrata s Putinom. Trenutno ondje ostaje pod medicinskom njegom”, rekao je lider bjeloruske opozicije Valerij Tsepkalo.

Šta u slučaju Lukašenkove smrti

Bjeloruski predsjednik ostaje pod nadzorom vodećih stručnjaka kako bi riješili njegovo kritično stanje.

“Trenutno je tamo pod ljekarskom njegom. Vodeći stručnjaci mobilizovani su da riješe njegovo kritično stanje. Sprovedeni su postupci pročišćavanja krvi, a Lukašenkovo stanje je ocijenjeno kao neprenosivo”, rekao je Tsepkalo dalje.

Nije neosnovano u ovakvim situacijama razvijati hipotetičke scenarije i postavljati pitanja koja će razmatrati geopolitičku situaciju u slučaju da dođe do smrti Aleksandra Lukašenka.

Njegov nepokolebljivi savez sa Rusijom i podrška Putinovoj agresiji na susjednu Ukrajinu učinili su Lukašenka važnim mjestom u svakom planu za rješavanje ukrajinske krize, a njegova eventualna smrt bio bi još jedan problem s kojim bi se Rusija, možda i više nego Ukrajina i njeni saveznici, morali energično nositi.

Ono što je najveći problem u konkretnom slučaju jeste što je Lukašenkova bolest obavijena velom tajne kaže bivši hrvatski ambasador u Moskvi Božo Kovačević. To je svojstveno takvim režimima, dodaje i pojašnjava šta bi se najvjerovatnije desilo da dođe do njegove smrti.

„Jasno je da sa Lukašenkom nešto nije uredu, ali kao što mi ne znamo što je s njim tako ni bjeloruska javnost ne zna ništa. To je tipično za takve režime. Moguće je da je bolestan, moguće je da umre. Ako se dogodi to za njega najgore pretpostavljam da će u strukturama bjeloruske vlasti lako naći neku zamjenu“, kaže Kovačević.

Potencijalni nasljednik iz proruskih redova

Bitno je za razumijeti da bi potencijalni nasljednik bio, vjerovatno, biran iz redova onih koji su na isti način kao Lukašenko lojalni Vladimiru Putinu.

„Ključni kriterij, koliko ja mogu razumjeti, je lojalnost predsjedniku Putinu. Opstanak režima Aleksandra Lukašenka nakon demonstracija 2020. godine je u potpunosti ovisan o Putinu, a ako se u dogodi da Lukašenko ode vrlo vjerovatno je da će baš Putin imati presudan utjecaj na odabir onoga ko će ga naslijediti“, kaže.

Pitanja, koja se frekventno postavljaju, a kojima se nastoji shvatiti da li bi turbulencija koja se javlja u diktatorskim režimima nakon smrti vođe mogle vlast u zemlji preokrenuti na drugu stranu dobijaju uglavnom jednoznačan odgovor. Božo Kovačević kaže da bi do poremećaja u strukturi bjeloruskog režima moglo doći jedino u slučaju da na vlast dođe neko ko ne pripada proruskoj strukturi, što je, po njegovom mišljenju malo vjerovatno.

„Do poremećaja bi došlo ako bi na vlast u Bjelorusiji došao netko tko ne pripada toj proruskoj struji, ali za sada, u samoj Bjelorusiji takvih nema. Ili su u zatvoru ili u emigraciji. Tako da pretpostavljam da bi preuzimanje vlasti bio čisto tehnički problem što znači da bi se nastavio isti tip vlasti, ali isto tako bi ostali problemi koji postoje u bjeloruskom društvu, a ključni problem je nepostojanje demokratskog legitimiteta vlasti“, pinjašnjava.

Iako zapadne zemlje i njihove obavještajne službe već godinama nastoje srušiti režim u Bjelorusiji za sada im to još uvijek ne polazi za rukom, kaže Kovačević.

„Pa dobro to zapadne sile otvoreno ili prikriveno nastoje učiniti već godinama, a vrhunac njihovih pokušaja je bila podrška opozicijskim kandidatima i liderima 2020. godine, ali nakon toga je Bjelorusija u potpunosti pod ruskom vlašću. Stabilnost postojeće vlasti u Bjelorusiji ovisi o stabilnosti vlasti u Moskvi, koliko ja razumijevam situaciju“, zaključuje.