Nije ispunio američka očekivanja: Može li Čović ‘pasti’ kao i Izetbegović

Za Washington je važno da Dragan Čović promijeni politiku u odnosu na Milorada Dodika, kao i politiku u entitetu Federacija BiH u dijelovima gdje je HDZ u većini.

Dodikove veze ostale su čvrste još jedino sa Čovićem i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom (Pixsell)

Zapad očekuje da HDZ BiH postavi jasnu distancu prema politici Milorada Dodika, smatraju neki analitičari, u vrijeme kada je parlament Republike Srpske pod Dodikovim upravljanjem usvojio zakon o zabrani djelovanja državnog Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta, što dovodi u pitanje suverenitet zemlje.

Vide to analitičari, između ostalog, i iz nedavne reakcije Michaela Murphyja, američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini koji je oštro kritikovao Dragana Čovića koristeći jedan drugi politički spor u Bosni i Hercegovini,  optužujući ga da pogoduje Rusiji.

Kontra zahtjevima Čovića o formiranju novog javnog preduzeća za uvoz plina u Bosnu i Hercegovinu, a čije bi sjedište bilo u Mostaru, Murphy je sugerirao kako je jedino logično da novu plinsku mrežu planira i realizira BH-Gas, postojeće javno poduzeće sa sjedištem u Sarajevu „koje za to ima potrebno znanje i kapacitete“. BH-Gas zajedno s Energoinvestom glavni je uvoznik i distributer plina u Bosni i Hercegovini. Preduzeće je uspostavljena još u bivšoj Jugoslaviji i nastavilo je djelovati u zemlji nakon osamostaljenja.

‘Čović izabrao vlastite interese’

Bosna i Hercegovina se oslanja na plin iz Rusije koji se trenutno, preko Srbije, doprema tzv. Turskim tokom. Nakon ruske agresije na Ukrajinu imperativ je postao smanjiti ovisnost o ruskom plinu, a jedina dostupna alternativa za Bosnu i Hercegovinu je izgradnja nove, takozvane Južne interkonekcije, i povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj.

“Južna interkonekcija je gasovod kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana sa širom evropskom mrežom gasovoda preko Hrvatske, što bi omogućilo uvoz gasa iz izvora koji nisu Rusija”, napisao je Murphy u blogu. “Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji koju provodi HDZ BiH desila se nakon što je ta stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine […] Dragan Čović je izabrao da slijedi vlastite interese, a ne interese stanovnika Federacije BiH”, napisao je američki ambasador u neobično oštroj reakciji.

Za Faruka Kajtaza, nezavisnog analitičara, SAD je očekivao puno više od Čovića i njegovog HDZ-a. Ta stranka nije mogla dobiti podršku Zapada za posljednje koncesije u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, kako je to odgovaralo HDZ-u, učvršćujući tu političku partiju u budućim izbornim ciklusima, a da ne uzvrate istom mjerom.

Ruski saveznik

Iako je na meti kritika Brisela i Washingtona zbog podrške ruskom čelniku Vladimiru Putinu u vrijeme agresije na Ukrajinu, veze Dodika ostale su čvrste još jedino sa Čovićem i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Vidjelo se to i iz posljednje krize u zemlji, uzrokovane Ustavnim sudom BiH. Dok je HDZ 1990 odluku Narodne skupštine Republike Srpske o zabrani djelovanja državnog Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta nazvao kršenjem Dejtonskog sporazuma i grubim nasrtajem na institucije Bosne i Hercegovine, a Hrvatska republikanska stranka (HRS) to ocijenila najvećim udarom na pravni poredak Bosne i Hercegovine, Hrvatski narodni sabor BiH, politička grupacija koju predvodi HDZ BiH, reagirao je tek blagim saopćenjem o nužnosti imenovanja nedostajućih hrvatski sudija u taj sud.

Čvrste veze Čovića i Dodika

„Za SAD je važno da Čović promijeni politiku u odnosu na Milorada Dodika kao i politiku u Federaciji BiH u dijelovima gdje je HDZ u većini“, rekao je Kajtaz Al Jazeeri. „U diplomatskoj trgovni ne može biti samo jedna strana zadovoljna“.

Gubitak podrške zapadnih ambasada ranije je koštao izbora Stranku demokratske akcije (SDA), drugu vodeću nacionalnu partiju u Federaciji BiH. Nakon izbora u oktobru 2022. godine, vlast na državnom nivou formirao je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz Republike Srpske, dok su mu partneri iz Federacije HDZ BiH i stranke okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH). Premda je pojedinačno osvojila najviše glasova, SDA je poslana u opoziciju, nakon godina provedenih u vlasti.

SDA-ov lider Bakir Izetbegović rekao je da njegova partija nije mogla pobijediti na izborima u uvjetima kada su zapadne ambasade radile protiv njega i stranke.

„Kako očekivati da pobijedite 11 udruženih stranaka, uz koje su, javna je tajna, stajale i neke ambasade? To je jako težak zadatak“, rekao je Izetbegović nakon zatvaranja birališta.

„Sada se vjerovatno radi o promjeni stava američke ambasade ili kraju politike ljubavi i između HDZ-a BiH i američke diplomatije“, rekao je Kajtaz Al Jazeeri.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada