Meteorološki rulet: U jednom mjestu potop, u drugom ni kapi kiše

S vremenom se ‘nešto događa’ što ni stručnjaci još ne mogu do kraja proniknuti niti pouzdano predvidjeti.

Ne može se reći da i ranije nije bilo takvih vremenskih pojava, da nije bilo ekstremnih oborina ili toplinskih valova, ali zbivale su se mnogo rjeđe i manje intenzivno, piše autor (Pixsell)

Ne treba čovjeku puno znanstvenih objašnjenja da shvati kako su vremenske prilike sve ekstremnije, da se u klimatskom smislu zima drastično skratila, a ljeto produljilo, da se temperaturni rekordi i globalno i lokalno obaraju iz godine u godinu, da su nevremena sve žešća, a oborine obilnije, da se toplinski valovi nižu kao na traci i da sve češće svjedočimo meteorološkim pojavama, primjerice tornadima, koja nisu toliko tipična za ove krajeve. Ukratko, da se s vremenom “nešto događa”, a što ni stručnjaci još ne mogu do kraja proniknuti niti pouzdano predvidjeti.

Ne može se reći da i ranije nije bilo takvih vremenskih pojava, da nije bilo ekstremnih oborina ili toplinskih valova, ali zbivale su se mnogo rjeđe i manje intenzivno.

Bilo je i prije, ali događalo se rjeđe

U Hrvatskoj, recimo, travanj, svibanj i veći dio lipnja bili su čak hladniji od prosjeka, uz velike, ponegdje i rekordne količine oborina koje su krajem svibnja izazvale i velike poplave na zapadu zemlje. Također, u tom razdoblju gotovo i nije bilo tjedna, a da olujno nevrijeme nije poharalo neki grad ili općinu ostavljajući za sobom ogromnu materijalnu štetu. Događalo se, kao u nekom meteorološkom ruletu, da olujno nevrijeme s kišom doslovno potopi neko selo ili grad, a da istodobno u obližnjem mjestu ne padne ni kap kiše.

Postavlja se pitanje što utječe na te meteorološke “nasumičnosti”, zašto se dogode baš u pojedinim mjestima i je li to do mikroklime ili do širih klimatskih promjena.

Odgovarajući na to pitanje, atmosferski fizičar i teorijski meteorolog Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže da se taj fenomen može tumačiti s aspekata dinamičke i statističke klimatologije.

“U sve toplijoj klimi ima sve više energije pa strukture nevremena postaju brže, žešće i točkaste – razbacane u prostoru i vremenu. Zato jedno naselje bude pogođeno olujnim nevremenom, a drugo blizu njega ne. Toga je bilo i prije, ali događalo se rjeđe, jedanput-dvaput godišnje. Sada je to sve češće, deset-dvadeset puta godišnje u Slavoniji, Dalmaciji… U Istri je to posebno izraženo. Možemo očekivati da će takve pojave biti sve češće, ali ih ne možemo detaljno prognozirati. One nisu dovoljno prediktabilne”, napominje Grisogono.

Ekstremne pojave u umjerenim područjima

Klimatolog Krešimir Pandžić, pročelnik sekcije za klimu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proteklih je godina često upozoravao na promjene meteoroloških procesa, i globalnih i lokalnih, te da je u atmosferi mnogo više vlage nego prije, što pogoduje ekstremnim oborinama, sušama, toplinskim valovima…

“Kada ima puno vlage u atmosferi – a u umjerenim geografskim širinama gdje smo i mi to je najčešće u ljetnom dijelu godine, dok je u tropima tako cijele godine – na relativno ograničenom području dolazi do grijanja prizemnog zraka i njegova dizanja. Postoje određena pravila tzv. hidrostatičke nestabilnosti. Kada se relativno topliji zrak, kao lakši, pojednostavljeno rečeno “diže”, na nekoj visini on se hladi. Na taj način se vodena para kondenzira i tada nastaju uzlazne struje koje mogu biti u tim olujnim oblacima, kumulonimbusima, koji su vezani za grmljavine, sijevanja, kišu i sve te intenzivnije procese. Oni se onda usmjere na uža područja, od otprilike dvadesetak kilometara i na tom dijelu uzlazne se struje dižu i do desetak kilometara u visinu pa dolazi do naglog razvoja oborina, često i tuče. A ako se dižu, onda se moraju negdje i spustiti. To je osnovni zakon o očuvanju mase u prirodi. I to je razlog zašto u nekim situacijama imamo puno lokalnih nevremena, ograničenih na određena područja, dok su istovremeno na nekom drugom mjestu u blizini silazna strujanja”, pojašnjava ovaj klimatolog.

S višim temperaturama, dodaje, veće je i isparavanje pa je sve više vlage i topline, odnosno toplinske energije u atmosferi.

“To, zapravo, pojačava spomenute procese (lokalna olujna nevremena i slično) koji se onda javljaju sve češće, a njihov intenzitet je sve jači. Ti su procesi inače tipični za tropska područja ili američku Veliku nizinu (područje deset saveznih država u središnjem dijelu SAD-a, nap.a.), ali u posljednje vrijeme takve se pojave sve češće javljaju i na ovim našim umjerenim područjima”, ističe Pandžić.

Neadekvatno betoniranje i asfaltiranje

Svemu tome dodatno “kumuje” i čovjek svojim nepromišljenim djelovanjem. Prilikom nedavnih velikih poplava u Hrvatskoj na vidjelo su izašli neki od tih propusta izazvanih ljudskim faktorom. Primjerice, obrambeni sustav od poplave u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je situacija bila najkritičnija, ne postoji zbog zaštićenog panoramskog pogleda na rijeku Unu. A kod Obrovca tok Zrmanje, još jedne rijeke koja se tada izlila izazvala strašnu poplavu, nije bio očišćen od mulja u posljednjih 17 godina. U Čačincima, mjestu u Slavoniji, obilna kiša izazvala je poplavu koja je uništila novoizgrađeni dječji vrtić i sportski centar jer, ispostavilo se, Hrvatske željeznice nisu napravile dovoljno velik propust ispod pruge u neposrednoj blizini pa voda nije mogla dovoljno brzo otjecati.

“Ljudska djelatnost direktno i indirektno utječe na te pojave, prvenstveno zbog neadekvatnog betoniranja i asfaltiranja, smanjenja šumskog pokrova, neadekvatne melioracije, odnosno neodržavanja hidrološkog ciklusa. Nemamo dovoljno retencija. Imamo prirodne retencije poput Lonjskog polja i još nekih područja uz Dravu, ali uz to bi trebali postojati i kanali za navodnjavanje. A betoniranje i asfaltiranje samo još dodatno pojačavaju efekt upijanja topline”, upozorava Grisogono.

Klimatolog Pandžić ukazuje, pak, na čovjekov globalni utjecaj na okoliš.

“Osobito je to izraženo unatrag 50-ak godina, kada je došlo do globalnog porasta temperature zraka zbog izgaranja fosilnih goriva, najviše u industriji, prometu i energetici, ali i u poljoprivredi i šumarstvu. Klimatski modeli, prema podacima mjerenja u posljednjih 150 godina, pokazuju da dolazi do porasta stakleničkih plinova koji upijaju dugovalno zračenje, a otpuštaju kratkovalno zračenje. Po toj logici dolazi do povećanja temperature zbog povećanja ispuštanja stakleničkih plinova čemu, dakako, kumuje čovjek”, kaže.

Sve više neočekivanih vremenskih pojava

Grisogono kaže da će na ovim našim umjerenim područjima sve više dominirati toplinski valovi, a bit će i neočekivanih vremenskih pojava.

“Godišnja doba, pogotovo zima, mijenjaju se na nedovoljno predvidljiv način. Teško je prognozirati pojave koje se još nisu dogodile iza kojih nema nikakve statistike ni konzistencije. A vremenski ekstremi su sve češći. To se najbolje vidi u poljoprivredi po preranom cvatu biljaka ili berbi grožđa koja počinje sve ranije. Mraz postaje veći neprijatelj nego što je bio prije pedesetak godina jer uz globalno zagrijavanje imamo i kratka hladna razdoblja, a biljke cvatu sve ranije. Ako cvatnja kreće početkom, a ne više krajem travnja ili početkom svibnja, onda su biljke i voćke izloženije mrazu. Na to su najosjetljivije trešnje i kajsije”, napominje Grisogono.

Što se tiče ove godine, Grisogono kaže da će tek druga polovica ljeta i jesen donijeti zatopljenje i smanjenje oborina.

“Tri godine smo bili u tzv. La Niña fazi – prirodnoj klimatskoj oscilaciji, a ovoga mjeseca krenuo je El Niño. S njime, u prosjeku, dolazi do zatopljivanja. Kod nas to nisu veliki i značajni efekti, jedva su primjetni, ali imamo indirektne efekte kroz daljinske veze. Pa kad se, recimo, u Portugalu ili Španjolskoj dogodi neka takva klimatska pojava, osjetimo ovdje njene sekundarne efekte. Dakle, El Niño sada kreće i prognoze su, zasad oko 60 posto, da će ovo biti najtoplija godina otkako se mjeri temperatura. To još nije velika vjerojatnost, ali je značajna. Za naše krajeve ova godina neće biti najtoplija, jer će u statistici pretegnuti travanj i svibanj koji su bili znatno hladniji od prosjeka”, zaključio je Grisogono.

Izvor: Al Jazeera