Putin ‘reže krila’ Prigožinu i njegovom Wagneru

Jedino što su Arkan i slične paravojne vođe morali zapamtiti tokom ratova na Balkanu 90-ih godina prošlog stoljeća, bilo je da u biti rade za srpsku državu i da zbog toga moraju biti oprezni s miješanjem u politiku. „Ista služba sigurnosti, koja je sponzorisala srpske paravojne grupe u njihovim zločinima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u Srbiji ih je držala na vrlo kratkoj uzici, da bi spriječila njihov mogući politički angažman protiv Slobodana Miloševića“, zapisao je danski historičar Christian Axboe Nielsen.

Tri decenije kasnije, osnivač paravojne grupe Wagner sve što je trebao zapamtiti tokom agresije na Ukrajinu bilo je da u biti radi za rusku državu. No, od same invazije od kraja februara prošle godine, čini se da Jevgenije Prigožin izlazi iz tih okvira. Ankete pokazuju da je Prigožin postao prepoznatljiva javna osoba i da uživa značajno političko mjesto među konzervativnim Rusima koji poštuju sovjetskog vođu Josifa Staljina i žele dobiti rat u Ukrajini bez obzira na sve.

Prema Levada centru, jedinom preostalom nezavisnom ispitivaču javnog mnijenja u Rusiji, Prigožinov rejting porastao je početkom juna s jedan na četiri posto. U Rusiji ga je to učinilo petom najprepoznatljivijom osobom nakon Putina, premijera Mihaila Mišustina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ministra odbrane Sergeja Šojgua.

Opasan presedan Kremlja

„Prigožin nije nikakav utjecajan faktor“, rekao je u ranijem intervju za Al Jazeeru Robert Barić, analitičar za međunarodnu sigurnost i profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. „Njegov utjecaj je prenaglašen. On nema vertikalnu strukturu moći. Stvorila ga je ruska država i oni ga mogu i uništiti. To se vidjelo i iz zakonskih rješenja; kada je Prigožin htio legalizirati status Wagnera, rusko ministarstvo je to spriječilo“.

Međutim, kaže Barić, ruska je država stvorila opasan presedan podrškom privatnim paravojnim organizacijama unutar Rusije. Wagner nije jedina paravojna organizacija u zemlji. Još 2007. godine takve formacije počeo je organizirati Gazprom, pod izlikom zašite njihovih energetskih postrojenja u Rusiji, ali i izvan nje, i tada uz dopuštenje ruske države.

„Kremlj se sada krenuo promišljati o cijelom konceptu – neće odustati [od paravojnih organizacija], ali će ih ruska država nastojati staviti pod kontrolu“, kaže Barić. „Imate situaciju da bi u slučaju nestabilnosti u Rusiji cijeli niz paravojnih formacija mogao djelovati u interesu onih koji su ih osnovali, a ne u interesu ruske države“.

Uništen Wagnerov kamp?

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u vanrednom televizijskom obraćanju u subotu da “oružana pobuna” plaćeničkih snaga Wagner grupe predstavlja izdaju, te da će svako ko je uzeo oružje u ruke protiv ruske vojske biti kažnjen.

Ruski je čelnik poručio da će učiniti sve da zaštiti Rusiju, te da će se poduzeti “odlučne akcije” da se stabilizira situacija u njegovoj zemlji.

Putinovoj reakciji prethodile su najave Wagnerovog šefa Prigožina da je krenuo u obračun sa ruskim ministarstvom odbrane. Wagner je sa ratišta u Ukrajini prešao u Rusiju te zauzeo jako važan Rostov na Donu, a tvrdi da su plaćenici zauzeli sve vojne institucije u gradu Voronjež, koji se nalazi na putu iz Rostova prema glavnom gradu. Voronjež se nalazi oko 500 kilometara od Moskve.

Prigožin je ranije u petak optužio rusku vojsku za “uništenje” njegovih boraca i obećao osvetiti se ruskom vojnom vrhu, nakon čega je ruska obavještajna služba FSB započela krivični postupak protiv njega zbog poziva na oružanu pobunu. Prigožin nije posve objasnio svoje optužbe. U nizu glasovnih poruka objavljenih na komunikacijskoj platformi Telegram kratko je rekao: „Oni koji su uništili naše momke, koji su uništili živote mnogih desetaka hiljada ruskih vojnika, bit će kažnjeni…”

Prigožin je rekao da pojedinosti onoga što se zbilo tek izlaze na vidjelo, no dodao je: „Ministar odbrane (Sergej Šojgu) je stigao posebno u Rostov kako bi izvršio operaciju uništavanja Wagner PMC (privatne vojne kompanije)”. Nepotvrđeni video objavljen na kanalu Razgruzka Wagner (Wagnerov borbeni prsluk”) prikazuje šumu, u kojoj se vide mali požari i uništeno drveće. Video je sadržavao natpis: „Raketni napad je izvršen na kampove PMC Wagnera. Brojne žrtve. Prema očevicima, napad je izveden odostraga, to jest, izvršila ga je vojska ruskog ministarstva odbrane”.

„Nas je 25.000 i saznat ćemo zašto se u zemlji događa haos”, rekao je Prigožin, ali je dodao da njegov poziv na djelovanje protiv ruske vojske nije vojni puč, nego „marš za pravdu”.

Svađe Prigožina i Šojgua

Prije još uvijek nepotvrđenog napada ruske vojske na Wagnerov kamp također su prethodile Prigožinove konstantne kritike na račun ruske vojske i ministra odbrane Šojgua. Konkretno, u prvim mjesecima 2023. Prigožin je nekoliko puta optužio Ministarstvo odbrane da je odbilo izdati municiju Wagneru, a Šojgua i generale za nesposobnost.

U četvrtak je Prigožin optužio vojnu komandu u Moskvi da laže i od ruskog predsjednika Vladimira Putina skriva činjenice o situaciji na frontu u Ukrajini. Ruski ministar odbrane Šojgu i načelnik ruskog vojnog stožera Valerij Gerasimov su Putinu govorili ‘gluposti’ u nadi da će ‘laži’ trebati biti samo dovoljno grozne da predsjednik u njih povjeruje, rekao je Prigožin u poruci objavljenoj na Telegramu. Ukrajinske snage su već postigle značajne uspjehe, dodao je. “To su velika područja koja smo izgubili”, rekao je Prigožin. Gubici ruske strane su također veliki i prikrivaju se “ogromni problemi”, dodao je.

Nastao 2014. godine, u vrijeme ruske aneksije Krima, Wagner je službeno registrovan u Sankt Peterburgu, i to kao konsultantska kuća. Osnivača grupe Prigožina novinar Ilja Barabanov opisuje kao primjer tipične priče o „razbojniku iz Sankt Peterburga koji se sa samog dna uspio dići do vrha državne vlasti“. U vrijeme dok je bio vlasnik nekoliko restorana, Prigožin je postao blizak Vladimiru Putinu, a ta veza s ruskim čelnikom zadržala se do danas.

Wagner trenutno ima desetke hiljada regruta koji obavljaju prljave poslove u više zemalja svijeta. U Siriji Wagner podržava predsjednika Bashara al-Asada, gdje je prisutna i ruska vojska. U Venecuelu je grupa ušla 2019. godine, kao zaštita predsjednika Nicolasa Madura. Prisutni su i u Africi. U Maliju su usmjereni protiv pobunjenika.

U žestokoj svađi između najviših ruskih vojnih zvaničnika i šefa plaćeničke grupe Wagner, predsjednik Vladimir Putin jasno je stao na stranu ruskog vojnog vrha.