Napadi dronovima na Rusiju: Rupe u protivzračnoj odbrani ili medijski rat?

Piše: Fahim Sourani

Otkako je ruska prijestolnica Moskva napadnuta bespilotnim letjelicama, čini se da je ovo oružje snažno ušlo među sredstava i tehnonologije u vojnom sukobu koji i dalje traje između Rusije i Ukrajine.

U ranim jutarnjim satima u utorak osam dronova je napalo zgrade u Moskvi i okolini otprilike u isto vrijeme, što su potvrdili brojni ruski vojni stručnjaci.

Prema saopćenju ruskog Ministarstva odbrane, tri bespilotne letjelice neutralizirale su snage za elektroničko ratovanje, a preostalih pet bespilotnih letjelica oboreno je protivzračnim raketnim sistemom ‘Pancir’.

Otkako je rat počeo 24. februara prošle godine, Moskva i Kijev su često pribjegavali upotrebi dronova, oslanjajući se na ovo oružje u operacijama u kojima napadačka strana želi izbjeći mreže presretanja i odbrambene sisteme.

Međutim, dronovi se posljednjih mjeseci koriste za gađanje ciljeva duboko unutar teritorija ove dvije zemlje, čime se, u većoj mjeri, žele poslati političke poruke. Također, ovakvim napadima se više želi ostaviti traga na moral, nego ostvariti neki vojni uspjeh, poput onoga što se dogodilo u pokušaju napada na palaču Kremlj početkom maja.

Osveta

Prema mišljenju vojnog stručnjaka Victora Litovkina, napadi bespilotnim letjelicama na Moskvu uslijedili su kao odgovor na napade koje su ruske snage izvele u Kijevu, a posebno na ciljanje sjedišta vojne obavještajne službe.

Litovkin ističe za Al Jazeeru da je Kijevu neophodno postizanje bilo kakvog medijskog uspjeha kako bi se podigao moral oružanih snaga i javnog mnijenja nakon pada Bahmuta. Pored toga, u Ukrajini su se počele javljati sumnje u sposobnost vojske da pokrene kontranapad koji je predsjednik Volodimir Zelenski najavio prije nekoliko mjeseci, dok ruske snage svakodnevno uništavaju sisteme protivzračne odbrane u blizini Kijeva.

Napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na područje glavnog grada nije bio ništa drugo nego “terorizam u svom najčišćem obliku”, kako je to opisao. Kaže da to nije imalo nikakvog vojnog smisla i koristi, osim što su oštećene pojedine stambene zgrade i nije bilo žrtava.

Prednosti

S druge strane, strateški stručnjak Roland Begamov kaže da ukrajinsko intenziviranje upotrebe bespilotnih letjelica proizlazi iz simbolične cijene ovog oružja i njegove sposobnosti da izazove medijsku buku. U isto vrijeme, ovakvo oružje neće izazvati značajnija razaranja na lokacijama koje su bile meta, što bi zauzvrat moglo dovesti do negativnih političkih i vojnih reakcija, pogotovo ako je riječ o civilnim metama ili onim koje imaju neki simbolični značaj.

Begamov je naglasio da vrsta bespilotnih letjelica koje su korištene u nedavnom napadu neće biti zamjena za raketno oružje, a njihova upotreba će ovisiti o političkim i medijskim porukama koje se žele poslati, a ne o razmjerima potrebnog razaranja.

Prema njegovom mišljenju, Kijev je želio proučiti rad i mehanizam djelovanja sistema protivzračne odbrane kako bi pratio njihove slabosti i pokušao ih probiti kao taktičke ciljeve.

Praktički je nemoguće sve podjednako pokriti, jer sistemi protivzračne odbrane nisu u potpunosti opremljeni za borbu s ovom vrstom “amaterskih bespilotnih letjelica”, kako ih je opisao. “Ovi ciljevi mogu biti najteži, jer let ovih bespilotnih letjelica na maloj visini otežava njihovo otkrivanje, budući da su izrađene od karbonskih vlakana i imaju mali motor”, dodao je.

Međutim, Begamov smatra da brza reakcija ruske protivzračne odbrane na napad bespilotnih letjelica na Moskvu pokazuje da taj sistema radi učinkovito i da je sposoban identificirati i uništiti neprijateljske vojne mete.

Rupe i prebacivanje borbi

Sa svoje strane, Jurij Knutov, stručnjak za vojna pitanja, sugerirao je da su bespilotne letjelice UG22 ukrajinske proizvodnje 80 posto razvili Amerikanci. Riječ je o bespilotnim letjelicama koje mogu letjeti 800 kilometara u jednom pravcu, dakle ukupno oko 1600 kilometara.

Knutov smatra da ono što se dogodilo neće spriječiti Kijev da nastavi koristiti bespilotne letjelice kako bi prebacio borbe u gradove centralne Rusije, uključujući i glavni grad.

Naglasio je da stanovnici ruskih gradova moraju biti obaviješteni da ne fotografiraju ili objavljuju fotografije i videa koji prikazuju rad ruskih sistema protivzračne odbrane, jer će ukrajinskim obavještajcima biti lakše locirati ruske strateške vojne objekte koji bi mogli postati glavne mete novog napada.

Prema njegovom mišljenju, sada je nužna stvar ojačati i modernizirati sisteme protivzračne odbrane, baviti se ovim izazovima na višem i ozbiljnijem nivou te uspostaviti napredniju mrežu ranog upozoravanja.

Knutov je skrenuo pažnju na objektivne probleme koji otežavaju da se spriječi prodor bespilotnih letjelica u zračni prostor i njihov dolazak do svojih ciljeva, posebno na linijama konfrontacije i vrlo dugim borbenim frontovima. Takva situacija zahtijeva postavljanje velikog broja stanica za otkrivanje osjetljivih letećih meta kako bi bile u stanju stalne pripravnosti.

Prema njegovim riječima, to dosta košta u odnosu na nisku cijenu takvih dronova. Objašnjava da udaljenost od 400 ili 500 kilometara za takve dronove nije velika prepreka, jer im treba svega tri do četiri sata leta do Moskve.