Poljska demokratija u ozbiljnoj krizi

Čini se da je vladajuća stranka u Poljskoj odlučna održati se na vlasti pod svaku cijenu. Nedavni protesti protiv vladinih neliberalnih mjera pokazuju da su Poljaci, ipak, spremni braniti demokratiju.

Nekoliko stotina hiljada građana predvođenih Donaldom Tuskom marširalo je Varšavom u odbranu demokratije (EPA)

Poljska demokratija nalazi se u ozbiljnoj krizi. Ovo je konstatacija oko koje se u ovom trenutku slažu skoro svi poljski i evropski politički analitičari.

Nacionalni konzervativni PiS Jaroslawa Kaczynskog na vlasti je u Poljskoj od 2015. Njegov temeljni cilj je, kako je naveo u svom programu, samoodređena i suverena Poljska, oslobođena „štetnih vanjskih utjecaja“, uključujući i samu Evropsku uniju.

Max Brandle, direktor ureda Friedrich Ebert Stiftunga u Varšavi, u analizi IPS Journala navodi kako se PiS (Pravo i pravda), čvrsto sljedeći tu politiku, okrenula protiv evropskog pravnog poretka i uhvatila u koštac s institucijama EU u sporu oko supremacije evropskog prava i reforme poljskog pravosudnog sistema.

„PiS je uspio postići poene daleko izvan pronacionalističke publike uvođenjem dječjeg doplatka od 500 zlota (oko 110 eura), čime je pomogao širenju prosperiteta u Poljskoj na šire dijelove stanovništva. Prethodna vlada pod vodstvom Donalda Tuska, čelnika Građanske platforme PO, neprestano je uskraćivala Poljacima takve vrste društveno-političkih instrumenata, uvijek pod motom: ‘prvo ekonomija mora rasti’. Ipak, PO ostaje najveći protivnik PiS-u Kaczynskog u nadolazećoj predizbornoj kampanji“, navodi Brandle.

Antidemokratska politika PiS-a dovela je do sve većeg nezadovoljstva opozicije i građanskih aktivista. Kap koja je prelila čašu bila je Zakon o ispitivanju ruskog utjecaja, koji je potpisao predsjednika Andrzej Duda početkom mjeseca. Prema zakonu, formira se komisija koja bi istraživala ruski utjecaj u Poljskoj i koja bi predstavila svoj izvještaj do 17. septembra, odnosno svega nekoliko sedmica prije izbora koji se očekuju u oktobru. Na osnovu izvještaja, bilo bi moguće izreći desetogodišnje zabrane na kandidature na pozicije javnih funkcija, uključujući pozicije koje imaju kontrolu nad trošenjem javnih sredstava.

Zbog toga je početkom juna na ulice Varšave izašlo nekoliko stotina hiljada ljudi uzvikujući „Dosta nam je! Pobijedit ćemo!“. Time je opozicija pokazala ujedinjenu snagu i krenula u kampanju za parlamentarne izbore sredinom oktobra, na kojima, kako su kazali, žele vratiti Poljsku na istinski put demokratije.

Težak ispit za opoziciju

Pred opozicijom je težak put, koja, prema mišljenju Maxa Brandlea, ima veliki problem u postavljanju predizbornih prioriteta, te je, umjesto da se koncentrira na alternativne političke pristupe i jednostavne poruke, čini se više zaokupljena pitanjem formacije u kojoj bi trebala izaći na izbore.

Dok bi Donald Tusk volio predvoditi ujedinjenu opozicionu listu, socijaldemokrati Nove ljevice (Nowa Lewica) nisu voljni to učiniti. Nowa Lewica uključuje stari SLD (Savez demokratske ljevice), koji se vratio u poljski parlament, Sejm, tek 2019. Stranka se dvije godine kasnije ujedinila s pokretom za građanska prava Roberta Biedrona Wiosna (Proljeće) kako bi se formirala Nova ljevica. Time je stranka dobila novu snagu, pomladila svoje biračko tijelo i sada zapravo ima dobre izglede za ponovni ulazak u parlament i potencijal da bude potrebna za koaliranje s PiS-om. Treća opziciona snaga je Treći put, neobična kombinacija liberalne stranke „Polska 2050“ Szymona Hołownije i dugogodišnje agrarne stranke PSL.

„PiS je svakako očekivao negodovanje svojih evropskih partnera protiv ovakvog napada na demokratska pravila igre, ali buru je izazvala činjenica da se pobunio i SAD, u očima stranke daleko važniji partner. Na samu večer potpisivanja zakona američki ambasador u Varšavi komentirao je akciju nazvavši je prijetnjom održavanju slobodnih i poštenih izbora. Tek nedugo nakon toga, predsjednik Andrzej Duda povukao se u službenoj izjavi i od tada pokušava skinuti oštricu s takozvanog zakona Lex Tusk“, navodi Brandle.

Je li poljska demokratija u opasnosti?

Čini se da je vladajuća stranka u Poljskoj odlučna održati se na vlasti pod svaku cijenu. Nedavni protesti protiv vladinih neliberalnih mjera pokazuju da su Poljaci, ipak, spremni braniti demokratiju, navodi se u analizi Carnegie Europe o krizi u ovoj evropskoj državi.

Krzysztof Bledowski, gostujući profesor na Fakultetu za informacijske tehnologije i menadžment u Rzeszowu, smtra da demokratija u Poljskoj jeste u krizi.

„Vladi Prava i pravde (PiS) nedostaje raison d’état koji bi trebao voditi njezinu misiju. Poljski narod s pravom očekuje da će se rastuće bogatstvo zemlje pretvoriti u povećanu globalnu moć. U interesu je Poljske da uživa u jakim savezima. Ipak, ova vlada stalno je pritiskala pogrešne tipke u svojoj vanjskoj politici. Poljska je godinama bila ispod svoje težine u Briselu. Svađe u zemlji oko vladavine prava razrijedile su njezinu bazu moći i popratni plijen. Berlin je dugo žudio za snažnim savezništvom s Varšavom. Poslovne veze ostaju jake. Uspravno odbrambeno držanje Poljske je lekcija koju može naučiti Berlin. Ipak, odnosi su zategnuti. Kao da to nije dovoljno, drugi posljedični odnos Poljske, onaj s Washingtonom, također je nepotrebno oslabio“, naveo je Bledowski.

Piotr Buras, direktor ureda Evropskog vijeća za vanjske poslove u Varšavi smatra kako je demokratija u Poljskoj na udaru polsjednjih osam godina, ali da demokratije ne umiru preko noći.

„Takozvana ‘Ruska komisija za utjecaj’ samo je opasna eskalacija u dugom procesu u kojem je demokratski sistem temeljen na diobi vlasti izdubljen. Vlada ignorira sudske presude, izvršna vlast koristi ustavni sud za zaštitu ministara od pravosudnog sistema,  javni mediji sistematski lažu i zastrašuju opoziciju. Nacrt zakona kriminalizira objavljivanje svih, ne samo povjerljivih, informacija koje bi u slučaju otkrivanja mogle nanijeti štetu interesima Poljske. Dijeljenje činjenica sa strancima o korupciji, kršenju vladavine prava ili ljudskih prava, rizicima ulaganja ili čak mišljenja o historiji lako bi moglo potpasti pod ovu kategoriju. To je signal upozorenja svim kritičarima vlasti i pokušaj da ih se ušutka“, smatra Buras.

Zaključuje kako bi proganjanje opozicije pod krinkom odbrane sigurnosti Poljske od Rusije moglo remont demokratskih struktura dovesti do prekretnice, ali da marš 500.000 ljudi u odbranu demokratije daje nadu da će ovaj pokušaj propasti.

Bitka za odbranu demokratije

Jacek Kucharczyk, predsjednik Instituta za jave poslove iz Varšave, podsjeća kako su uoči parlamentarnih izbora 2019, koji su PiS-u donijeli drugi mandat, vodeći opozicioni političari stavljeni pod nadzor zloglasnim softverom Pegasus, a tako dobiveni podaci procurili su u provladine medije.

„Vlada predvođena PiS-om modificirala je izborni zakon, tako da je Državna izborna komisija, tijelo zaduženo za osiguranje integriteta izbornog procesa, također stavljena pod političku kontrolu. Izvansudska komisija za istraživanje “ruskog utjecaja”, koju je potpisao predsjednik Andrzej Duda nekoliko dana prije masovnih protesta, još je jedna stavka u alatu vladajuće stranke koja se koristi protiv opozicije, medija i građanskih aktivista“, kaže Kucharczyk.

Stoga će izbori 2023. još jednom, u najboljem slučaju biti “djelimično slobodni”, a njihov će ishod biti ključan za opstanak demokratije u Poljskoj, zaključuje on.

Prema trenutnim anketama, PiS sa 36,4 posto, zajedno s neoliberalnom i desno orijentiranom populističkom Konfederacijom (10,9 posto), sučeljava se s opozicionim blokom PO (28,1 posto), Nowa Lewica (9,8 posto) i Treći put (13,7 posto).

Prema projekciji analitičkog portala Polityka Insight, time bi opozicija dobila tačno 230 od 460 mjesta u parlamentu. Predstojeća predizborna kampanja stoga je otvorena utrka. Mnogi je zovu i bitkom za odbranu poljske demokratije.

Izvor: Al Jazeera