Madrid slavi svoju islamsku prošlost u novom španskom muzeju

Piše: Felicity Hughes

Ključni dio madridskog islamskog naslijeđa bit će izložen prvi put krajem ovog mjeseca kada novi muzej otvara vrata javnosti u glavnom gradu Španije.

Jedna od glavnih atrakcija muzeja Galeria de Colecciones Reales (Galerija kraljevskih kolekcija) dio je originalnog madridskog umejadskog utvrđenog zida.

Iako otkriće ovog srednjovjekovnog zida nije novost, jezik koji se koristi za promociju ove izložbe ukazuje na to da je nakon godina kolebanja, španska prijestolnica konačno spremna prihvatiti svoju islamsku prošlost.

Pozivajući se na najnovije arheološke dokaze, ovaj muzej podržava narativ, koji je odavno prihvaćen u akademskim krugovima, da je emir Muhamed I od Kordobe osnovao Madrid u devetom vijeku.

„Madrid je jedini evropski glavni grad sa islamskim korijenima“, kazao je Alvaro Soler, arheolog i kustos koji stoji iza ove izložbe.

Soler je dodao da je ova činjenica nezgodna istina: „Kada je Felipe II odlučio uspostaviti glavni grad u Madridu [1561], bio je upleten u vjerske ratove protiv Turaka. Suočio se s paradoksom da namjerava glavnim gradom učiniti muslimanski grad. Tako je počeo čitav proces manipulisanja historijom ovog grada.“

Arheološki dokazi otkrivaju istinitu priču.

Ovaj muzej je izgrađen na mjestu na kojem je bio originalni utvrđeni zid madridske Kraljevske palače, koja je i sama smještena iznad onoga što je nekada bio gradski alcazar (zamak).

U samom centru grada, ovaj predio je bogat arheološkim ostacima.

Tokom izgradnje ove zgrade 1999, otkriveni su zid i tri kule zajedno sa ostacima kapije.

Arheolozi su također otkrili brojne artefakte iz perioda kada je Madrid bio poznat kao Mayrit.

Vizigotski skelet

No, španska štampa bila je posebno fascinirana „Valentinom“, skeletom iz osmog stoljeća pronađenom na pomenutoj lokaciji 2009.

U februaru 2011, glavna arheologinja Esther Andreu objasnila je listu El Pais da je to vjerovatno skelet lutajućeg vizigotskog pastira.

U junu su novine El Mundo i ABC objavile ovu priču s naslovom „Vizigotski skelet baca sumnju na porijeklo Madrida“.

To je bilo ishitreno: Andreu nije rekla da je skelet dokaz da je tamo postojalo naselje.

Solera nervira što se još raspravlja o ovoj priči. „Pomenuti čovjek postoji. Ali da bismo mogli reći da je postojala populacija Vizigota u Madridu, morali bismo imati baziliku ili groblje ili crkvu, nešto opipljivo“, objašnjava on.

On je istakao da jedan skelet usred nekadašnjeg sela ništa ne dokazuje. „Vizigoti su se obično sahranjivali sa zagrobnim predmetima, a nemamo ništa od tog.“

Iako je desničarska štampa pogrešno protumačila Andreu i dala senzacionalistički naslov, ona se i dalje drži svoje tvrdnje da je skelet vizigotski, navodeći starost skeleta određenu karbonskom metodom: „Nemam dvojbi. Skelet je iz osmog stoljeća.“

Daniel Gil, profesor arapskih i islamskih studija na madridskom Univerzitetu Complutense, suprotstavio se tome rekavši da je „tehnički vizigotska država nestala nakon islamskog osvajanja u drugoj deceniji osmog vijeka“.

“Muslimani su 712. već osvojili Toledo i okolicu“, kazao je on. „Iako je tačno da je Umejadama trebalo dugo da konsoliduju ovo područje – zato je i osnovan Madrid – od 712. pa naovamo više ne možemo govoriti o Vizigotima, već o Andalužanima, čak i ako nisu bili u dobrim odnosima sa emirima Kordobe.“

Gil je posvećen tome da građani budu svjesni islamske prošlosti grada i radio je sa španskom neprofitnom organizacijom Islamska kulturna fondacija (FUNCI) na različitim projektima, uključujući renoviranje Parka Emira Muhameda I 2010. kako bi osigurao da ima tačnu vegetaciju iz vremena al-Andalusa – područja Pirinejskog poluotoka pod muslimanskom vlašću.

Historija i politička klima

Pomenuti park se nalazi odmah pored muzeja ispod još jednog dijela madridskog zida iz devetog stoljeća, koji je otkriven 1950-ih.

Prema Gilovim riječima, ovaj zid je povremeno cijenjen i često napuštan u zavisnosti od političke klime. „Kada su otvorili ovaj park 1990-ih, tamo su bile velike ploče na kojima se na španskom i arapskom odavala počast Muhamedu I kao osnivaču Madrida. Ove ploče su uklonjene kada je park renovniran i nalaze se u općinskom skladištu. Oni [gradsko vijeće] ih nikada nisu htjeli vratiti.”

Iako postoje pohabane ploče o madridskom islamskom naslijeđu na ulici blizu zida, nema ništa u samom parku.

Gil je također istakao da je park obično zatvoren za javnost: otvoren je samo vikendima, a neki ulazi su i tada zatvoreni.

Još jedna interesantna odluka lokalne vlade, ovoga puta veće autonomne zajednice Madrida, je ta da sva arheološka otkrića iz grada idu u muzej koji je udaljen nekih 40 km u Alacali de Henaresu, a ne u Muzej San Isidro u centru grada.

Neobičan izbor s obzirom da je Muzej San Isidro smješten na mjestu gdje je gdje je nekada bila gradska moreria – područje u kojem je živjela madridska muslimanska zajednica nakon kršćanskog osvajanja 1083.

Direktor muzeja Eduardo Salas, je kazao: „Ima jedan veoma lijep predmet koji bi mi bio omiljeni, ali original je u Alacali de Henaresu“.

Predmet o kojem govori je model gradske kapije koji je mogao biti igračka ili kadionica.

„Taj komad se pojavio kada su vršena iskopavanja ovdje u muzeju“, rekao je Salas. „Stara maurska vrata bila su odmah ispred glavnih vrata muzeja i ovaj mali model se pojavio ovdje. Iako to ne moraju nužno biti maurska vrata, to jeste model islamskih vrata, islamskog ograđenog prostora. Ali, mi imamo reprodukciju. Voljeli bismo imati original.“

Muzej San Isidro je posvećen porijeklu Madrida i ima dobru mada ograničenu kolekciju islamske keramike.

Neki od ovih artefakata potječu iz prethodnog kopanja kada je građena podzemna garaža 1990-ih od strane Kraljevske palate ispod Plaza de Oriente.

U to vrijeme je također otkrivena osmatračnica iz 11. stoljeća iz vremena al-Andalusa. Iako je izložena, skrivena je unutar garaže bez ikakvih obilježja.

Novi muzej

Gil smatra da ovo ukazuje na nelagodu koju vlasti imaju kada je riječ o priznavanju islamskih korijena Madrida, koji datiraju iz studije o srednjovjekovnim tekstovima iz 19. i ranog 20. stoljeća.

„Kada su rašireni arapski izvori o osnivanju Madrida od strane Muhameda I [1938], zvanično je postojao rašireni narativ, kao i u akademskim krugovima, koji je i danas živ i koji kaže da, dobro, Muhamed I je osnovao grad Madrid, ali već je postojala populacija vizigotskog porijekla, ili rimskog ili kojeg god“, priča Gil.

„Potom, kako je napredovala arheologija, postalo je jasno da nema tragova prije islama u historijskom centru Madrida.“

Postavka u novom muzeju zasnovana je na najnovijim dostupnim dokazima.

U ogromnoj prostoriji posvećenoj ostacima pronađenim na lokaciji, posjetitelji mogu slušati o porijeklu grada kao jedne od tvrđava izgrađenih da čuva Toledo od napada sa kršćanskog sjevera.

Video instalacija prikazuje 3D rekonstrukciju Mayrita i priča priču o glavnom gradu Španije naglašavajući njegovo porijeklo kao islamske ispostave.

Muzej Galeria de las Coleccione Reales svečano će otvoriti španski kralj i kraljica 25. juna, a za širu javnost ovaj muzej će otvoriti vrata 29. juna.