‘Slučaj Kordić’: Kako graditi povjerenje bez pokajanja?

HDZ, kao vodeća politička partija Hrvata u BiH, ignorisala je izjavu jednog od svojih osnivača Darija Kordića koji je rekao da se ne kaje za zločine zbog kojih je osuđen na 25 godina zatvora.

Bivši čelnik samoproglašene Herceg-Bosne Dario Kordić osuđen je na 25 godine zatvora zbog odgovornosti za ubistva 116 bošnjačkih civila, među kojima je bilo žena i djece, iz sela Ahmići u srednjoj Bosni 1993. godine (Pixsell)

“U vrijeme međunarodnog oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini tadašnje institucije Hrvatske su preko Hrvatskog vijeća obrane (HVO) vršile stvarnu vlast nad područjem gdje su počinjeni zločini, u području Lašvanske doline [u Srednjoj Bosni]”, ukazuje Vesna Teršelič iz Centar za suočavanje s prošlošću “Documenta”. Zbog toga smatra pogrešnim korakom činjenicu da se službeni Zagreb nije ogradio od izjave bivšeg visokog funkcionera vodeće političke partije Hrvata u Bosni i Hercegovini HDZ-a, Darija Kordića koji nije izrazio žaljenje zbog ratnih zločina od prije tri decenije, za koje je odgovoran.

“Kako graditi povjerenje bez pokajanja”, upitala je Teršelič u izjavi za Al Jazeeru.

Premda dijele više od 1.000 kilometara granice, odnosi dvije susjedne zemlje opterećeni su i tri decenije nakon rata. Hrvatska nastavlja odbijati ulogu tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Bosni i Hercegovini od 1993. do 1994. godine, potičući na taj način da se revizionistički prema prošlosti odnose i politički predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini, otežavajući prijeko potrebno pomirenje.

‘Sve bi opet ponovio’

Napetosti u Bosni Hercegovini dodatno su kulminirale proteklog vikenda kad je objavljen snimak na kojem se vidi i čuje Kordić kako, u društvu grupe muškaraca koja odobrava njegove riječi, govori da je “vrijedilo svake sekunde” sve što je učinio tokom rata i da bi “opet sve to ponovio”.

Taj bivši čelnik samoproglašene Herceg-Bosne osuđen je na 25 godina zatvora zbog odgovornosti za ubistva 116 bošnjačkih civila, među kojima je bilo žena i djece, iz sela Ahmići u srednjoj Bosni 1993. godine. Na slobodu je pušten nakon dvije trećine izdržane kazne na temelju procjene da se dobro ponašao u zatvoru i iskazao kajanje zbog počinjenih zločina. Njegov posljednji istup, objavljen u medijima, sada to kajanje dovodi u pitanje. Otvorilo se i pitanje treba li ga se zbog toga ponovo uhapsiti kako bi u zatvoru izdržao preostalih devet godina kazne za koje je ranije dobio oprost.

“Kada me je pitao (prijatelj) je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata, ja sam mu rekao sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila”, kazao je Kordić na spornoj snimci, koju je objavila televizija N1. Uslijedio je pljesak osoba u njegovu društvu, a potom i pjesma “Vrijedilo je”, čiji je originalni izvođač Miroslav Škoro. [Među ostalim, dio stihova glasi: Nek’ mi sudi [Bog], ja ne žalim niti jedan dan, na svoja sam djela ponosan.]

Zločinac u društvu političara

Kordića su ranije pokušali braniti neki hrvatski političari, poput sadašnje predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, iz redova HDZ-a BiH, koja je izjavila kako onaj ko je odslužio kaznu prestaje biti ratni zločinac. U društvu sa njim slikali su se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i bivši predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara.

U Hrvatskoj, nakon povratka iz Haškog suda, Kordić je držao predavanje o moralu i Bogu u studentskom centru na Savi, što je naljutilo neke studente koji su prekinuli skup povicima: “Ratni zločinac”.

“Jasno se vidjelo da on nije Boga upoznao kroz pokajanje, nego je uvjeren da je Bog njega nagradio kroz njegovo mučeništvo”, rekao je tada za Slobodnu Dalmaciju David Bilić, jedan od organizatora upada lijevih aktivista na Kordićevu tribinu.

Posljednja izjava Kordića naišla je na brojne osude u Bosni i Hercegovini, uključujući preživjele žrtve rata, kao i domaće i međunarodne organizacije. Izostala je reakcija tek onih koji su ga pokušali rehabilitovati, poput odgovornih u vladajućoj stranici HDZ BiH.

Osude stranih predstavnika

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt i Delegacija EU-a u toj zemlji pozvali su bosanskohercegovačko pravosuđe da otvori istragu u ovom predmetu i provjere postoje li određene posljedice povodom presude ICTY-a.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko donio je u julu 2021. godine dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava javno odobravanje, poricanje ili opravdavanje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravomoćnom presudom. Taj se zakon za sada slabo primjenjuje.

Osudu zločina iz redova predstavnika vladinih institucija, kao i HDZ iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Teršelič smatra „minimumom pristojnosti“. No, za sada izostaje i taj minimum.

“Žao mi je što su riječi Darija Kordića ponovo uznemirile žrtve, preživjele, njima najbliže ali i sve časne ljude koji očekuju distanciranje od nesumnjivo počinjenih zločina, kao minimum pristojnosti”, kaže Teršelič. „Kako graditi povjerenje bez pokajanja?“

Zašto Zagreb šuti o ratu u BiH?

Prema Teršelič, nije moguće vjerovati u mogućnost priznanja patnje i izgradnje mira sve dok predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj propuštaju progovoriti o zločinima počinjenim u vrijeme sukoba između Hrvatskog vijeća obrane i Armije Bosne i Hercegovine.

Ignorisanje zločina iz bošnjačko-hrvatskog sukoba, u kojem su ubijani civili na obje strane, primijetio je i hrvatski advokat Ante Nobilo. Guranje pod tepih krvave prošlosti vidi u pokušaju službenog Zagreba da ne oskrnavi narativ o „oslobodilačkom ratu“ koje je ‘90-ih godina Hrvatska vodila protiv srpskih snaga na dijelu svog teritorija.

„ICTY je utvrdio da je taj oružani sukob (između HVO-a i Armije BiH) bio međunarodni, jer je HVO djelovao kao ispostava Republike Hrvatske“, rekao je Nobilo za Al Jazeeru u ranijem intervjuu.

„Njime su zapovijedali hrvatski oficiri, logistika je bila hrvatska, zapovjedne linije su bile neprekinute od Viteza, Mostara, Gruda do Splita i Zagreba sve do glavnog stožera Hrvatske vojske i vrhovnog zapovjednika Tuđmana […] Međutim, u Republici Hrvatskoj se nitko to ne usudi jasno reći“, rekao je Nobilo.

Izvor: Al Jazeera