Neonacisti ili partizani: Ko su ruski borci koji žele pad Putina i novu Rusiju

Ruski dobrovoljački korpus i Pokret slobodne Rusije preselili su rat na teritoriju Rusije, boreći se protv Putinovog režima.

Ruski dobrovoljački korpus i Legija slobodne Rusije ujedinili su snage u borbi protiv Kremlja (EPA)

Neki ih nazivaju partizanima, jer vode gerilsku borbu protiv agresora i žele svrgnuti „imperijalistu“ Putina i promijeniti Rusiju, a drugi neonacistima koje treba istrijebiti.

„Veoma je neobično biti u panciru i sa šljemom unutar Rusije“, požalila se ruska novinarka Marjana Naumova, koja je nedavno posjetila ruski grad Šebekino.

Ruski grad, ali nije pod ruskom kontrolom. Smješten desetak kilometara od granice sa Ukrajinom, ne tako daleko od Harkova, taj grad, kao i još nekoliko drugih gradova u ruskoj regiji Belgorod, preuzele su ruske snage koje se bore na strani Ukrajine, a koje predvodi Ruski dobrovoljački korpus, što je objavilo mnogo relevantnih medija u svijetu.

Kako je objavio britanski Guardian, ruske trupe praktično su se povukle iz velikog broja gradića u sela u pograničnoj regiji, nakon što su antiputinove naoružane grupe izvršile niz napada na tu regiju. Šebekino je tako od mirnog ruskog gradića koje je ne tako davno pasivno posmatrao sukobe sa druge strane granice, postao prva linija fronta.

„Veliko je pitanje zašto nacionalna garda nije ovdje. Njihov je posao da zaštite pograničnu zonu. Ima ih oko 300.000. Potpuno je nejasno zašto nisu tu“, rekla je Dara Massicot, istraživačica u neprofitnom američkom think-tanku RAND, koji se bavi Rusijom.

Navodno osvojili četiri grada u Rusiji

U međuvremenu, ruski regionalni guverner Vječeslan Gladkov pojasnio je da ruske trupe ne mogu doći do sela Novava Tavolžanka, jednog od najvećih u regiji.

U posljednjih nekoliko mjeseci, kako priznaju ruske vlasti, ova regija granatirana je i napadnuta dronovima stotine puta, a Gladkov tvrdi da su poginule 32 osobe.

U februaru prošle godine, kada su ruski tenkovi gazili istočnom i južnom Ukrajinom, ovo je bilo nezamislivo, no nakon 15 mjeseci sukoba, rat je preeslio na teritoriju Rusije.

Dijelom je to zasluga antiputinovih naoružanih grupa, među kojima je najjači Ruski dobrovoljački korpus (RDK), čiji su pripadnici u mnogo navrata prelazili granicu i izvodili ofanzivne operacije na tlu najveće zemlje svijeta.

Korpus je u aprilu priznao da je prešao granicu u regiji Brjanska i ušao u selo Slučovsk, te je za dokaz objavio video snimak. U maju je organizovao širi upad u Rusiju i navodno zauzeo nekoliko sela.

Poslije su rekli da su zadovoljni akcijom, u kojoj su „oduzeti oružje i oklopno vozilo“, kao i odvedeni zarobljenici.

Jason Jay Smart, dopisnik Kyiv Posta, tvrdi da su RDK i pripadnici Legije slobodne Rusije već osvojili najmanje četiri grada u regiji Belgoroda, te da vode operaciju za brojne druge.

Ko su pripadnici Ruskog dobrovoljačkog korpusa i šta žele?

Ruski dobrovoljački korpus nastao je u augustu 2022. godine, a sastoji se od ruskih emigranata koje ujedinjuje mržnja prema Putinovom režimu. U žižu javnosti došao je kada je preuzeo odgovornost za martovski upad na rusku teritoriju, koji je Vladimir Putin nazvao „terorističkim napadom“.

Radi se o jednog frakciji među stotinama hiljada vojnika i dobrovoljaca koji se bore u Ukrajini, i među hiljadama stranaca koji su uzeli oružje da bi se borili protiv agresora.

„Mi smo dobrovoljačka jedinica. Nismo plaćenici niti vojnici sa ugovorima, poput Ukrajinaca“, rekao je jedan od članova Korpusa ukrajinskim medijima.

Odbjegli nacionalisti i ratni zarobljenici

Prema svjetskim medijima koji su pisali o ovoj grupi, Ruski dobrovoljački korpus čine odbjegli ruski nacionalisti i bivši ratni zarobljenici, a krajnji cilj im je, kako su sami rekli, svrgavanje Putina, u čemu im pomažu ukrajinske oružane snage, čiji sastavni dio nisu, makar ne zvanično, iako o tome postoje oprečne informacije.

Jedan od lidera grupe pod imenom Vladimir, kodnog imena Kardinal, rekao je Reutersu da jedinicu čini 200-ak vojnika.

Ilja Ponomarov, politički predstavnik Legije slobode, bivši ruski zastupnik koji je sada ukrajinski državljanin, kaže da RDK ima kontakte sa ukrajinskom vojskom, ali da djeluje u „sivoj zoni“, kao i da ga plaća Ministarstvo odbrane Ukrajine, dok grupa tvrdi da ih Ukrajina snabdijeva samo medicinskom opremom, gorivom i hranom.

Odnos i sa ukrajinskim obavještajnim strukturama nisu jasni, no Kijev tvrdi da nisu u njenom sastavu.

„Postoje značajan dokazi koji povezuju ove grupe, kao mnoge druge ukrajinske naoružane jedinice, sa ukrajinskom obavještajnom službom, koja je i prije rata u Donbasu izgradila odnose sa desno orijentisanim militantima i nekim političkim grupama, jer im mogu biti od koristi i jer se brzo mogu mobilizirati“, rekao je Taras Fedirko, politički antropolog i istraživač Ukrajinskog građanskog društva “Open Democracy”.

Osnivač Pokreta je 39-godišnji Den Kapustin, poznat i kao Nikitin, vojnog imena „White Rex“. Radi se o krajnje desnom aktivisti, bivšem fudbalskom huliganu, majstoru borilačkih vještina i militantu. Od 2019. godine, zabranjem mu je ulaz u šengenski prostor.

Rođen u Moskvi, odrastao u Kelnu, Kapustin je, kako tvrdi Spiegel, ruski Jevrej. Dok je bio u Njemačkoj, postao je poznat kao krajnje desničarka ličnost sa vezama sa huliganskom scenom i neredima vezanim uz fudbal. Kapustin ima modnu liniju White Rex, sa logotipom koji se često viđa među neonacističkim grupama, sa proizvodima sa nasilnim, nacionalističkim, ksenofobnim i porukama koje asociraju na nacizam, poput majica sa simbolom 88, koji neonacisti shvataju kao „Heil Hitler“.

‘Nacionalizam nije isto što i fašizam’

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije nazvao ga je jednim od najuticajnijih neonacističkih aktivista u Njemačkoj, koji je profesionalizirao borbenu subkulturu ultradesnice u zemlji.

Na međunarodnom planu, Kapustin se proslavio borilačkim vještinama. U Švicarskoj je obučavao članove krajnje desne Švicarske nacionalne partije.

U Kijev je došao 2017, a tri godine kasnije je na Telegramu otvorio nalog preko kojeg je širio krajnje desne stavove.

U jednom od intervjua, ruskom novinaru Olegu Kašinu, rekao je: „Suočavam se s činjenicom da u našem divnom nacionalističkom okruženju opet kažu: ‘Ma, ovo nije naš rat, ovo je rat bijelaca protiv bijelaca’. Momci, koji je onda vaš rat? Naravno, svi bismo željeli služiti pod kukastim krstovima kao vojska bijelih Arijevaca protiv vojske groznih genetskih čudaka ili antifašista s velikim nosevima i smeđe puti. Ali to se nikada neće dogoditi. Ljudi, ako ovo nije vaš rat, vaš rat nikada neće doći.”

Uprkos svim ovim podacima i činjenici da ga brojni antifašistički pokreti iz Evrope smatraju neonacistom i bijelim supremacistom, baš onakvim protiv kojih je Putin na početku invazije i najavio borbu („denaficikacija Rusije“), Kapustin tvrdi da je „samo nacionalista koji se bori za to da Rusija pripada etničkim Rusima“.

Sebe naziva „ideološkim ekspertom“ jedinice i tvrdi da članovi grupe ne mrze ostale narode. Želi da ruska vlada napusti svoje imperijalističke ambicije, te da se fokusira na dobrobit etničkih Rusa, dozvoli samoopredjeljenje različitih etničkih manjina u Rusiji. To znači borbu za etničku slavensku državu, a protiv multikulturalnog “ruskog svijeta”.

RDK kaže da ima „ćelije spavača“ unutar Rusije i da se protiv režima bore i iznutra. Za dokaz, priložili su video sa ruskog dalekog istoka, na kojem pet ljudi sa oružjem, koji se porede sa „Primorskim partizanima“, mladićima koji u 2010. vodili gerilski rat protiv ruske policije u Primorskom kraju. Na videu kažu da takvih u Rusiji ima „na desetke hiljada“, ali za to nisu priložili dokaz.

Nakon osnivanja, grupa je na Telegramu objavila da želi raspad današnje Rusije na nekoliko etničkih država. Tako bi Rusija ostala na manjoj teritoriji, ali teritoriji na kojoj dominiraju etnički Rusi.

„Ne želimo samo sačuvati naš, već i identitete ostalih. Ne govorimo da treba istrijebiti ostale narode. Vjerujemo da je imperijalizam destruktivan za sve. Sadašnja Ruska Federacija se treba podijeliti, a naša je želja stvaranje ruske nacionalne države“, kaže Nikitin.

Kapustin sebe naziva ideološkim ekspertom jedinice i tvrdi da članovi grupe ne mrze ostale narode (EPA)

I Denis Sokolov, jedan od osnivača Civilnog vijeća, grupe antiputinovih aktivista iz Varšave, koja je mobilizirala borce za rat u uniformi RDK-a, a koji i sam učestvuje u ratnim operacijama, kaže da ta grupa ne gaji simpatije prema neonacizmu, već da je ujedinjuje samo jedan cilj – rušenje Putina.

„Ruski nacionalist nije isto što i ruski fašist“, rekao je Sokolov za Reuters. „Imamo zajedničkog neprijatelja i moramo biti ujedinjeni“.

‘Oslobađanje belgorodske regije’

No, ono što upada u oči je da grupa nosi simbole antikomunističke Ruske oslobodilačke vojske, koja se tokom Drugog svjetskog rata borila pod komandom nacista.

Ukrajina je i prije početka sukoba u Donbasu bila dom desetaka, a možda i stotina krajnje desnih radikala koje je progonila Rusija. Nakon Majdanske revolucije 2014, taj se broj znatno uvećao.

Na obje strane, bore se pristalice sa krajnje desničarskim stavovima i obje tvrde da se bore za budućnost Rusije. Oni što se bore na strani Rusije ne žele da zemlja nestane. Oni sa suprotne strane ratišta, bore se protiv ruskog režima koji ih progoni.

U maju 2022, RDK je najavio da će ujediniti snage sa Legijom slobodne Rusije, koja ima drugačiji renome. Formirana je također 2022. godine kako bi “ispunila želju Rusa da se bore u redovima ukrajinskih oružanih snaga protiv oružane bande Putina”.

Drugačija je organizacija od RDK-a, sa zastavom bijelo-plavo-bijelo, koju ruska opozicija smatra zastavom „slobodne Rusije“. Kako je primijetio Nikitin, radi se o umjerenoj, centrističkoj grupi, no obje imaju isti cilj – da svrgnu Putina.

Legija je 22. maja objavila da je „oslobodila“ rusko selo Kozinka, blizu ukrajinske granice, jugozapadno od Belgoroda.

„Legija i RDK nastavljaju oslobađati belgorodsku regiju“, naveli su.

„Još jednom, mit da su ruski državljani sigurni i da je Ruska Federacija jaka, uništen je“, poručili su, te objavili video na kojem su baloni iznad Moskve sa zastavom grupe.

Bivši ruski zastupnik Ilja Ponomarev, sada ukrajinski državljanin, u augustu 2022. je na Facebooku napisao da postoji deklaracija dobrovoljaca i grupa sa zajedničkim ciljem oslobađanja Rusije od Putina.

To jedinstvo, kako je nedavno za France24 rekao Glen Grant, stručnjak za ruska vojna pitanja, ima još jedan cilj, da pokaže ruskoj javnosti da postoje snage koje su protiv Putina i koje su se spremne boriti za drugačiju Rusiju.

Andrij Jusov iz Obavještajnog direktorata Ukrajine tvrdi da RDK i Legija slobodne Rusije djeluju „autonomno na teritoriji Rusije“, te da u njihovim akcijama ne učestvuju Ukrajinci.

‘Belgorod nije daleko od Moskve’

Kremlj je dugo poricao postojanje ovih grupa, no na kraju ih je priznao, nazivajući ih „terorističim organizacijama“.

Uprkos historiji osnivača RDK-a i nekih eksponiranijih članovi, nezavisna međunarodna medijska platforma Open Democracy, tvrdi da većina Rusa koji se bore na strani Ukrajine nisu desno orijentisani. Također, dodaju, predstavljanje u javnosti im je pogrešno, jer ostavlja izuzetno loš dojam.

„Samo pogledajte lične kanale na platformama Kapustina i ostalih lidera RDK-a. Ti neonacisti ne bi smjeli javno iznositi svoje stavove, jer su toksični, naročito u kontekstu konflikta koji je Rusija pokrenula sa objašnjenjem o ‘denacifikaciji'”, tvrdi Sergej Petrov, koji vodi portal Antif.ru, stranice koja prati aktivnosti ruke desnice sa obje strane fronta.

„Pristalice velike Rusije, sa oružjem u rukama, pokušavaju srušiti ‘neoboljševičkog Putina’ kako bi vratili ‘rusku moć’ u Rusiju i riješili Ukrajinu ‘azijskih hordi’. A u isto vrijeme promovišu slogane o neminovnoj dezintegraciji Rusije i čišćenju ostatka ‘ruske zemlje’ od stranaca“, dodao jePetrov u izjavi za Open Democracy.

Imaju različite ciljeve, od stvaranja „čiste“ manje Rusije, pa do povratka monarhije, ali svi su složni u tome da prije svega treba pasti Putin.

Utopija ili ne, Jevjenij Prigožin, šef ruske plaćenićke grupe Wagner, nedavno je primjetio da „Belgorod nije daleko od Moskve“.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama