‘Luča’ obasjava crnogorski put ka svemiru

Sa kosmodroma Vostočni u Rusiji naredne godine će biti lansiran u svemir prvi crnogorski satelit simbolično nazvan ‘Luča’.

'Luča će otvoriti vrata daljem razvoju nauke i konkretno svemirske industrije u Crnoj Gori, obasjati put budućim projektima i služiti na ponos cijeloj naciji', ističe Filip Jovićević (EPA - Ilustracija)

Istraživanje svemira i slanje satelita u nebo iznad nas neki su od glavnih pokazatelja tehnoloških napredaka zemalja i stvar prestiža u naučnoj zajednici.

U želji da se nađu rame uz rame s najvećim, stručnjaci su predstavili projekt “Luča”, prvi crnogorski satelit koji bi u svemir trebao poletjeti naredne godine.

Kako navode iz Montenegro Space Researcha (MSR), značaj ovog poduhvata se osim u svom edukativno-istraživačkom karakteru ogleda i u ponosu države i dokazu da Crna Gora, iako opterećena brojnim problemima, u nauci može da parira najrazvijenijim državama Evrope i svijeta.

“Luča će otvoriti vrata daljem razvoju nauke i konkretno svemirske industrije u Crnoj Gori, obasjati put budućim projektima i služiti na ponos cijeloj naciji”, ističe Filip Jovićević, jedan od osnivača MSR-a, te operativni direktor istoimene organizacije.

Od samih početaka ovaj satelit, adekvatno nazvan “Luča”, odnosno svjetlost, za cilj je imao namjeru da “osvijetli” put svim narednim naporima crnogorskih stručnjaka da dosegnu svemir.

“Projekt ‘Luča’ jedan je od primarnih ciljeva koje je organizacija postavila ubrzo nakon svog osnivanja. Željeli smo u samom startu da napravimo iskorak i uradimo nešto po čemu će nas istorija pamtiti – da pošaljemo prvi crnogorski satelit u orbitu”, podsjeća Jovićević.

Razvoj projekta

Projekt je obuhvatao razne procese, a jedan od značajnijih je pilot projekt slanja payloada, odnosno tereta, meteorološkim balonom u stratosferu. Upravo im je taj pilot projekt pomogao u pripremi “Luče”.

Ono na šta su posebno ponosni u MSR-u jeste da je ovaj projekt odmah izazvao pažnju crnogorskih stručnjaka raštrkanih širom svijeta, koji su dio nekih od najvećih svjetskih tehnoloških projekata.

“Da je tačna rečenica ‘Dobar glas daleko se čuje’ dokazano je u našem slučaju, jer su nam se ubrzo nakon samog početka rada organizacije javili mnogi stručnjaci iz inostranstva. To su naši ljudi koji grade karijere raketnih inžinjera i naučnika u prestižnim kompanijama, poput švajcarskog CERN-a. Svi oni imali su određenu ulogu u stvaranju ‘Luče'”, pojasnio je Jovićević. Prema njegovim riječima, organizacija sada ima dvocifren broj članova, na šta su veoma ponosni.

Kako navodi jedan od osnivača MSR-a, “Luča” je satelit naučno-istraživačkog karaktera, te će njena uloga biti da prikupi informacije poput radijacije, temperature, da vizuelno bilježi svemir i našu planetu s obzirom da će biti opremljena i kamerom visoke rezolucije.

“Svi ti podaci služiće za monitoring, kako nama kao organizaciji tako i svim zainteresovanim institucijama poput univerziteta i slično”.

Radni vijek satelita, koji potpada u kategoriju malih satelita tipa 1U (One Unit), otprilike je tri godine.

Lansiranje iz Rusije

Sama “Luča” će biti lansirana u aprilu ili maju naredne godine sa kosmodroma Vostočni na krajnjem istoku Rusije.

Prvobitni plan bio je da lansiranje bude izvršeno sa čuvenog kazahstanskog kosmodroma Bajkonur, ali je Sojuzova misija prebačena na Vostočni, pojašnjava operativni direktor MSR-a.

Raketa koja će lansirati satelit je upravo Sojuz, jedna od najpouzdanijih carrier raketa na svijetu, prijevozno sredstvo američkih i ruskih astronauta do i od Međunarodne svemirske stanice (ISS).

Iako je zbog ruske invazije na Ukrajinu odnos između Moskve i Zapada na najlošijem nivou od Hladnog rata, što je dovelo do prekida saradnje u brojnim oblastima, Sojuz je i dalje najpouzdaniji način slanja tereta i posada u svemir.

“Upravo je nauka, a posebno svemirska industrija ta sfera koja ne trpi posljedice geopolitičkih dešavanja”, ističe Jovićević. “Mi sarađujemo sa zapadnim partnerima dok lansiramo sa Vostočni kosmodroma.”

Iako se neki pitaju zašto su se odlučili da koriste Sojuz rakete i kosmodrom Vostočni, a ne na primjer rakete Falcon američke kompanije SpaceX i svemirski centar Kennedy na Floridi, iz MSR-a navode da odgovor leži u odnosu cijene i kvalitete.

“Morali smo da vodimo računa o finansijama, a nadamo se da ćemo u budućnosti lansirati i sa ostalih svjetskih kosmodroma. Na ISS-u borave i sarađuju ruski i američki astronauti i to je ljepota ove industrije. Želimo da doprinesemo daljem očuvanju nauke od političkih uticaja i pošaljemo sliku mira i pomirenja. Apsolutno smo protiv sukoba i ratova, i ponosni smo što isti stav dijele naši partneri sa Istoka, kao i Zapada”, kaže Jovićević.

Višestruki značaj

A značaj projekata poput “Luče” su višestruki, dodaje.

Dok je svemirska industrija donedavno bila rezervirana isključivo za državne administracije, svjedočimo jednoj velikoj komercijalizaciji i ulasku privatnog sektora u industriju, kaže jedan od osnivača MSR-a.

“Upravo je privatni sektor pomjerio granice, stvorio je SpaceX, izvanredne Falcon rakete i pokrenuo istorijsku misiju slanja ljudi na mjesec – Artemis. Prateći primjer SAD-a, i ostale države odlučile su se da dopuste privatnim kompanijama da se bave svemirom, istraživanjem svemira i razvojem svemirskih tehnologija.”

Naravno, dodaje, neophodno je da sve te kompanije sarađuju sa državnim institucijama kako bi se lakše koordiniralo projektima.

“Sada već govorimo i o svemirskom turizmu, dok fondovi za dalji razvoj svemirske industrije rastu iz minuta u minut. Od krucijalnog značaja je da neko u Crnoj Gori ima pristup tim fondovima, što nam je naravno jedan od ciljeva.”

Dok je “Luča” najzvučniji projekat, kaže Jovićević, u MSR-u svakodnevno rade na drugim projektima koji se tiču zaštite životne sredine, kao i razvoja raketnih tehnika.

“Na pragu smo plasiranja game changer projekata i uskoro ćemo moći da izađemo pred javnost i demonstriramo da je ‘Luča’ ustvari samo kickstarter za sve ono što dolazi.”

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada