Na Dan pobjede mnogo toga podsjeća na rađanja prvog fašizma

Da li je fašizam pobijeđen? Ovakvo pitanje kola Balkanom svakog 9. maja koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, a onda poslije toga kao da iščezne u društvu u kojem živimo i trpimo.

“Važno je podsjećati na 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, obilježavati, ali ne slaviti. Današnja Evropa nema pravo da slavi pobjedu nad fašizmom jer je dozvolila da je uhvati fašizacija kao i naše prostore. Obilježavati ovaj dan treba da bi bio nauk, sjećati se i izvlačiti pouke iz prošlosti, a tim poukama se boriti za budućnost”, kaže Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine.

Istrajati u borbi protiv novih oblika fašizma

Đulić smatra da današnja Evropa i današnji svijet liče na vrijeme prvog rađanja fašizma, na tridesete godine prošlog stoljeća. U tom kontekstu, kaže da moramo obilježiti danas Dan pobjede nad fašizmom i zapitati se kakve bi mogle biti posljedice „ako svijet bude dalje krenuo ovim putem kojim sada ide”.

Ako se ponovo desi nekakva kataklizma, boji se da “više nema povratka…”

“Posebno je bitno kad obilježavamo 9. maj, posebno kod nas kojima su svježe rane, obilježiti ovaj datn jer on treba da nas inspiriše na istrajavanje u borbi protiv novih oblika fašizma, protiv neofašizma koji nam je ušao u sve organe vlasti, koji je ušao u svakodnevni riječnik, toliko duboko da mi brojne oblike pojavnog fašizma više ne razaznajemo, ne prepoznajemo ga kao fašizam”, ističe.

Sretko Radišić, predsjednik Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a (SUABNOR) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), naglašava da svaka pobjeda dobra nad zlom važna i da je treba nositi kao poruku za budućnost.

“Sve naše zajedničke pobjede u Drugom svjetskom ratu, u Narodno-oslobodilačkom ratu, nad fašizmom zaista su bitne bez obzira na to što smo imali pojavu fašizma u Bosni i Hercegovini i na njenom prostoru 90-tih godina prošlog vijeka i što je veliki broj života, nažalost, odnesen. Ali, antifašistička poruka je živa, antifašizam nas veže kroz ovo vrijeme. Obradovalo me što je u Jablanici na obilježavanju 80 godina od bitke za ranjenike, bilo dosta ljudi. Danas je veliki dan za Evropu. Volio bi da ta antifašistička svijest još jače živi”, kaže Radišić.

Historičar Mirza Džananović tvrdi da će se svako normalan složiti da je ovo veoma važan datum i da ga se treba sjećati, da konstantno trebamo ponavljati vrijednosti antifašizma, civilizacijskih i humanističkih vrijendosti. Ali, smatra da je važnije, gledajući i u svaremenom kontekstu i u Bosni i Hercegovini, i u Evropi, ali i u cijelom svijetu, da se na taj dan podsjetimo protiv čega smo se to borili i šta smo to mislili da smo pobijedili 9. maja 1945. godine.

Nezamislivo da jedna zemlja izvrši agresiju na drugu

“Treba da se upitamo da li smo zaista pobijedili ono što su fašističke i nacističke i srodne ideologije zastupale. Odgovor je da nismo ili možda ispravnije rečeno da nismo pobijedili do kraja”, kaže Džananović.

Podsjeća da je do borbe protiv fašizma i nacizma dovelo „poprilično indolentno ponašanje velikih međunarodnih aktera kao što su Velika Britanija, Francuska pa i Sjedinjene Američke Države, prema ideologijama koje su preuzele vlast prvo u Italiji pa u Njemačkoj, pa Španiji i drugdje, koje su u periodu od 1939. do 1945. godine cijelom svijetu nanijele ogromna zla”. Bile su desetine miliona ubijenih, još veći broj ranjenih, koncentracioni logori, mučenja, nezapamćena stradanja…

“Mislili smo da smo 9. maja 1945. za sva vremena završili sa takvim ideologijama, takvim vrijednostima i takvim režimima. Bojim se da smo se prevarili. Devedesetih godina prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini smo vidjeli stvari za koje smo mislili da su nestale 1945. godine. Žestoko su nas ponovo koštale. Poslije 1945. i dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina mislili smo da je nezamislivio da jedna zemlja izvrši agresiju na drugu. Opet nam se to ponovilo u Ukrajini. Trebamo sebi priznati da nismo naučili lekcije iz prošlosti. Možda ovog 9. maja trebamo konačno naučiti tu lekciju i jednom za sva vremena da raskrstimo i sa fašizmom i sa nacizmom i svim ostalim izmima koji nanose bol drugim ljudima”, smatra Džananović.

Univerzitetski profesor Dževad Drino koji predaje predmete Rimsko pravo i Opću historiju države i prava, navodi da je antropolog L.V.Toma pokušao da utvrdi broj ljudskih žrtava tokom historije (Antropologija smrti, Beograd 1980.) i ustanovio da je tokom 600 hiljada godina u ratovima ubijeno 3,5 milijarde ljudi, a Edgar Moren (Čovek i smrt, Beograd 1981.) ga je dopunio da je tokom 3.357 godina, do druge polovine 19. stoljeća bilo 3.130 godina rata, a svega 227 godina mira.

Najveći period mira u savremenom dobu

“Najveći period mira u savremenom dobu donijela je pobjeda antifašizma i naravno da je 9 maj veliki praznik slobodnog svijeta, ugrađen i u temelje moderne Evrope. Ali i sadašnje stanje potvrđuje riječi umnog Emberta Eka da je najveća zabluda da će fašizam ponovno doći u crnim uniformama, agresija na nezavisnu Ukrajinu pokazuje da dolazi u nekim drugim, nama dobro znanim bojama”, ističe Drino.

U Evropi se 9. maja obilježavaju Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope u znak sjećanja na završetak Drugog svjetskog rata na Starom kontinentu i kapitulaciju nacističke Njemačke koja je bila na ovaj dan 1945. godine i pokretanje inicijative pet godina kasnije – 1950. za stvaranje današnje Evropske unije.

Čovječanstvo očito nije naučilo lekcije iz prošlosti. Ali, kao što reče historičar Mirza Džananović, možda baš ovog 9. maja ljudi će to shvatiti i jednom za sva vremena “raskrstiti sa fašizmom, nacizmom i drugim izmima koji nanose bol drugim ljudima”. Ljudski se nadati u to. Nadati se da će dobro (ponovo) pobijediti zlo.