Petke: Brisel ne prihvata bh. politiku ‘primite nas kakvi smo sada’

Direktor sarajevskog ureda Fondacije ‘Konrad Adenauer’ ističe kako su u Berlinu razočarani zbog političkih svađa u BiH te manjka reformi neophodnih za napredak ka Evropskoj uniji.

Glavni razlozi za odlazak bh. radnika su loša primanja i nedostatak perspektive, kaže Sven Petke (Facebook)

Najveći problem s kojim se bosanskohercegovačko društvo i vlasti suočavaju na putu ka Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama je manjak nezavisnosti sudstva te političke volje za promjene, jer politika “primite nas kakvi smo sada” ne prolazi u Briselu, kaže za Al Jazeeru Sven Petke, direktor sarajevskog ureda njemačke Fondacije “Konrad Adenauer”.

Ističe kako postoji razočarenje u Berlinu zbog stalnih političkih svađa u Bosni i Hercegovini te manjka reformi neophodnih za napredak ka EU.

  • Prije dvije godine ste hvalili izbor Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Da li i dalje imate takvo mišljenje i da li je do sada ispunio zadatke u onoj mjeri u kojoj ste očekivali?

– Visoki predstavnik i njegov tim rade dobar posao za Bosnu i Hercegovinu. Prošle godine su održani izbori i vlade na državnom i entitetskom nivou su formirane. To je neophodno kako bi se riješili naredni zadaci, a Bosna i Hercegovina je prije šest mjeseci dobila status kandidata za članstvo u EU.

  • Glasne su kritike na rad Schmidta, pogotovo da je ‘prohrvatski’ nastrojen, ali i bliži Zagrebu nego Berlinu u odlučivanju. Koliko ima istine u takvim izjavama i da li je ugrozio reputaciju Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, kako neki kritičari kažu?

– OHR ima zadatak da nadgleda realizaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je ono što OHR radi. Koristi sredstva koja su mu dostupna s velikom pažnjom i mnogo komunicira s ljudima iz cijele države. Spisak njegovih dostignuća u Bosni i Hercegovini i na međunarodnoj sceni je impresivan. Sa druge strane, OHR ne može mijenjati Dejtonski sporazum. Samo bh. parlamenti mogu mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine.

  • Njemačka i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnje dobre odnose, a mnogi Bosanci i Hercegovini očekuju neko rješenje svojih ‘domaćih’ problema iz Berlina. Da li je takvo rješenje realno, možda u obliku jačeg njemačkog angažmana za članstvo u EU?

– Njemačka jako podržava Bosnu i Hercegovinu. Zbog te podrške je Bosna i Hercegovina kandidat za pristupanje EU od decembra 2022. godine. U Njemačkoj postoji veliki interes za Bosnu i Hercegovinu. No, postoji i veliko razočarenje zbog manjka reformi i ponavljajućeg političkog sporenja. Njemačka očekuje rješenja za narode i podržava Bosnu i Hercegovinu na tom putu.

  • Nekoliko godina ste u Sarajevu. Po Vašem mišljenju, koji su najveći problemi Bosne i Hercegovine na putu ka EU?

– Život u Bosni i Hercegovini je jako drugačiji od vanjskog imidža države. Vanjski prikaz je često određen prošlošću. Kada se po tome izvlače neki zaključci, onda se dobije kako bi budućnost mogla biti tmurna. U samoj državi postoje očekivanja kako su koraci ka članstvu [u EU] ispravni i dobri. To je i moje mišljenje. Istovremeno, sve članice su napravile promjene – uključujući Njemačku.

“Primite nas ovakve kakvi jesmo“ se ne može i neće desiti. Najveći problem na putu ka Briselu je manjak nezavisnosti sudstva. Da bi se to postiglo, mnoge stvari se moraju promijeniti, a ponajviše treba političke volje za sve. Očekujem da će Bosna i Hercegovina i postići napredak u tom polju.

  • Njemačka stalno traži obrazovane i iskusne radnike, mnogi od njih su iz Bosne i Hercegovine. Da li će se nastaviti taj odlazak i kako komentirate integriranost ljudi iz Bosne i Hercegovine u njemačku ekonomiju i društvo?

– Više od 200.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine živi u Njemačkoj. Ogromna većina se uspješno integrirala u njemačko društvo. Njemačka berza rada je u velikoj potrebi za radnicima. Jedan od razloga za to je činjenica da će veliki broj radnika u Njemačkoj narednih godina doživjeti godine za odlazak u penziju.

No, samo to nije razlog za odlazak iz Bosne i Hercegovine. Glavni razlog za odlazak vjerovatno je situacija s poslovima u samoj Bosni i Hercegovini. Uvjeti rada, visina plate i šanse za napredak svakako igraju veliku ulogu. To je zadatak koji odgovorni moraju riješiti i popraviti neke stvari u ovoj državi.

  • Kako komentirate ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu? Postoje stajališta kako bi Balkan, da Ukrajina nije zaustavila Rusiju, bio naredna meta Kremlja?

– Rusija vodi brutalni agresorski rat protiv Ukrajine od 24. februara 2022. godine. Stotine hiljada osoba su poginule. Cilj samog rata je uništenje Ukrajine i tomu svjedoče nebrojeni ratni zločini koje su počinili ruski vojnici. No, djelovanje Rusije ide dalje. Rusija se svakodnevno bori protiv slobode i pravde, prijeti drugim državama i drugim narodima. Ove prijetnje pogađaju i Bosnu i Hercegovinu. Istupi ruskog ambasadora [u Sarajevu] zbog željenog članstva u NATO-u su jasan dokaz toga. Jedno je sigurno: Rusija ne želi da se Evropa dobro razvija.

  • Koliko ima istine u komentarima da su posljednje odluke međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (kroz OHR i druge puteve) primarno zasnovane u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine kako predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i njegova retorika o secesiji ne bi imali podršku u Federaciji BiH te da će se on uskoro naći u fokusu međunarodne zajednice?

– Međunarodna zajednica ima velike interese za pozitivni razvoj Bosne i Hercegovine. Taj interes se odnosi na cijelu državu. Pretpostavljam da svi političari u Bosni i Hercegovini imaju slične interese.

  • Fondacija ‘Konrad Adenauer’ je u Bosni i Hercegovini od 1997. godine i ističe kako joj je cilj pomoć u razvoju demokratske i slobodne države. Da li je Bosna i Hercegovina danas slobodna, demokratska i nezavisna država?

– Jeste, Bosna i Hercegovina je slobodna, demokratska i nezavisna država, ali i država na kojoj treba mnogo raditi. Ovo se posebno odnosi na demokratiju. Slabost ovdašnje demokratije je nedostatak nezavisnog sudstva. To je još jedan razlog zašto su neophodne funkcionalne vlade i parlamentarne većine s voljom provođenja političkih reformi.

Fondacija “Konrad Adenauer” u Bosni i Hercegovini također radi na miru, slobodi i pravdi. Mi promoviramo i štitimo liberalnu demokratiju, socijalnu tržišnu ekonomiju i razvoj i očuvanje konsenzusa o vrijednostima.

Izvor: Al Jazeera