Stambena kriza pogodila Turke uoči izbora: Vlastiti stan postao san

Turska prolazi kroz veliku stambenu krizu prije ključnih izbora, usred hiperinflacije i ekonomskog pada.

Cijene stanova diljem Turske zabilježile su porast od 141,5 posto na godišnjem nivou u martu, prema službenim podacima (Reuters)

Serhan Ulkucu i njegova supruga morali su se teško cjenkati sa svojim stanodavcem prije nego što su uspjeli sklopiti ugovor o obnovi godišnjeg najma svoje porodične kuće u istanbulskom naselju Bostanci.

Mjesečna najamnina porodičnog dvosobnog stana u kojem žive sa sedmogodišnjim sinom u godinu dana porasla je za 147 posto, sa 4.650 turskih lira (217 eura) na 11.500 lira (535 eura), što je 25 posto više od minimalne plate u Turskoj.

“Nedavno sam ostao bez posla, a plata moje supruge uglavnom može pokriti stanarinu”, rekao je za Al Jazeeru 41-godišnji Serhan, koji je radio za jednu kompaniju u sektoru online trgovine.

“Pokušat ćemo živjeti od zakonske otpremnine koju sam dobio dok ne nađem novi posao. Ne znam šta bismo radili da to nisam dobio”, rekao je, dodajući da novi stanari plaćaju oko 15.000 lira (700 eura) za stanove slične njihovima.

Turska prolazi kroz sve veću inflaciju i ekonomski pad koji su zemlju posebno teško pogodili od prošle godine, uoči kritičnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji će biti test podrške javnosti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu 14. maja.

Iako stalna kriza troškova života utječe na sve segmente života, posebno su troškovi stanovanja znatno premašili ionako visoku opću stopu inflacije.

Prema podacima turske centralne banke, cijene nekretnina diljem zemlje u februaru su zabilježile godišnji rast od 141,5 posto u turskim lirama. Cijene nekretnina porasle su oko 75 posto u američkim dolarima tokom istog razdoblja.

Ogroman porast cijena nekretnina događa se uprkos kontinuiranom padu prodaje nekretnina – u martu je broj prodaja pao 21,4 posto na godišnjem nivou, prema Turskom zavodu za statistiku.

Troškovi najma nekretnina diljem Turske također su porasli u martu, 157 posto na godišnjem nivou, navodi se u izvještaju Centra za ekonomska i društvena istraživanja (BETAM) na istanbulskom Univerzitetu Bahcesehir.

U međuvremenu, službeni podaci pokazuju da je godišnja inflacija u martu iznosila 50,5 posto, što je pad od visokih 85,6 posto u oktobru, dok je Grupa za istraživanje inflacije (ENAG), nezavisna grupa stručnjaka, zabilježila inflaciju u martu od 112,5 posto, daleko iza tržišta stopa nekretnina.

Vlada je pokušala ublažiti stambenu krizu uoči izbora.

U junu 2022. povećanje stanarine ograničeno je na 25 posto za ljude koji su živjeli u istom stanu manje od pet godina. Inicijativa vrijedi godinu dana, do jula.

Međutim, Ulkucuova porodica u svom stanu živi duže od pet godina, što zakonski daje pravo stanodavcu naplaćivati najamninu po trenutnoj tržišnoj cijeni, čak i ako to znači povećanje najamnine za više od 25 posto.

Uoči nadolazećih izbora, Erdogan je također nastojao pridobiti više Turaka iz radničke i srednje klase na listi stambenih pitanja. Najavljena su dva ambiciozna građevinska projekta, posebno za one koji ne posjeduju imovinu, a predsjednik je obećao i izgradnju stotina hiljada novih domova diljem zemlje do 2028. godine.

Erdogan je nedavnom obraćanju tokom kampanje u Antaliji rekao da će njegova vlada najaviti više stambenih projekata i daljnje propise za zaštitu građana.

“Kroz nove stambene projekte i zakonske sankcije koje štite stanara, opet ćemo mi biti ti koji ćemo riješiti problem koji proizlazi iz iznuđivačkih najamnina”, rekao je.

Pad kupovne moći

U međuvremenu, Turci, ipak, osjećaju nevolju.

Sva tri turska građanina koji su razgovarali s Al Jazeerom rekli su da je njihova kupovna moć znatno pala od prošle godine, pri čemu povećanje njihovih prihoda nije sustiglo povećanje troškova u zemlji, što je najupečatljivije kod cijene nekretnina.

Bora Cikikcioglu, inženjer koji radi 10 godina, rekao je da se njegova stanarina povećala s 4.000 lira (186 eura) u prethodnom stanu prije godinu dana na 10.000 lira (466 eura) u stanu u kojem sada živi.

Dodao je da su ljudi koji ostaju duže u istoj nekretnini često pogođeni blažim povećanjem stanarine.

“Glavni problem je pronaći mjesto za život bez bizarne cijene najma ako neko izgubi stan u kojem se nalazi”, rekao je 38-godišnjak za Al Jazeeru. “Stanari se ne osjećaju sigurno u ovom okruženju”.

I Cikikcioglu i Cagan, dugogodišnji stanovnik Istanbula, rekli su da je kupovina nekretnine “san” za Turke koji rade za platu.

“Za pojedinca koji je aktivno radio više od 20 godina, nemoguće je živjeti sam u četvrtima Istanbula koje su za mene pogodne za putovanje na posao”, kazao je za Al Jazeeru 42-godišnji Cagan, koji nije želio dijeliti svoje prezime. “Kad sebi ne mogu priuštiti stanarinu, moram živjeti sam u Istanbulu, kako bi bilo moguće da kupim stan u trenutnim tržišnim uslovima?”.

Cagan, Ulkucu i Cikikcioglu vjeruju da inflacija neće stati te da će cijene najma stanova kratkoročno nastaviti rasti, bez obzira na rezultat nadolazećih izbora.

Mjesečna minimalna plata u Turskoj povećana je u januaru na 8506,80 lira (396 eura), što je gotovo 55 posto više u usporedbi s prethodnim povećanjem u julu i oko 100 posto više nego u januaru 2022.

Ali deprecijacija turske lire znači da novac više ne ide tako daleko kao nekada.

Valutna kriza prvi put se pojavila 2018, prije nego što je snažno pogodila zemlju 2020-ih, dovodeći do pada kursa lire u odnosu na rezervne valute, poput američkog dolara i eura.

Lira je pala oko 47 posto u odnosu na američki dolar od početka 2022., približno 164 posto od januara 2021. i više od 400 posto od početka 2018.

Korijeni stambene krize

Seyfettin Gursel, profesor ekonomije i direktor BETAM-a, rekao je za Al Jazeeru da korijeni današnjih stambenih problema u Turskoj leže u krizi 2018. godine, koja je dovela do ogromnog pada cijena u vrijeme kada su se nagomilale ogromne količine neprodanog stambenog fonda u zemlji.

“Novi stambeni projekti bili su uveliko smanjeni u to vrijeme zbog krize. Građevinarstvo je u dvije godine izgubilo trećinu zaposlenih. Kao rezultat toga, na kraju je ponuda stanova za prodaju opala”, rekao je za Al Jazeeru.

Erdoganova vlada prkosila je međunarodnim savjetima o tome kako se nositi s visokom inflacijom. Umjesto da podigne kamatne stope, kao što su centralne banke učinile u većem dijelu svijeta tokom posljednjih nekoliko godina u nastojanju da smanje inflaciju poticanjem štednje umjesto potrošnje, on je smanjio stope.

Turski predsjednik je, međutim, u više navrata izrazio uvjerenje kako vjeruje da je sama inflacija zapravo uzrokovana visokim kamatama, a sebe je nazvao “neprijateljem kamata”.

Prošli je mjesec ponovio da će kamate padati sve dok on bude na vlasti, a da će s njima padati i inflacija.

Centralna banka smanjila je svoju ključnu stopu s 19 posto na 8,5 posto od kraja 2021, ignorirajući „galopirajuću“ inflaciju.

Stručnjaci kažu da je to potaknulo ljude da ulažu u nekretnine, budući da bi štednja turskih lira najvjerovatnije dovela do smanjenja njihove vrijednosti zbog kontinuirane deprecijacije valute i inflacije. U međuvremenu, što više ljudi ulaže u nekretnine, cijene stanova više rastu.

“Turska centralna banka snižava kamatne stope, dok inflacija brzo raste. Kako bismo zaštitili štednju u turskim lirama od inflacije, potražnja za stanovima je porasla”, rekao je Gursel, dodajući da je značajan pad stopa hipotekarnih kredita u 2020. također potaknuo potražnju za nekretninama.

Do toga je došlo kao rezultat vladine inicijative prema kojoj tri najveće turske javne banke daju hipoteke, kao i druge vrste zajmova, po historijsko niskim kamatnim stopama, u pokušaju da ožive ekonomiju nakon privrednog šoka izazvanog pandemijom.

Neprilike za strane kupce

Strani kupci, koji su preplavili tursko tržište nekretnina u posljednjih nekoliko godina, također su faktor rasta cijena.

U Tursku ih je namamio pad lire, kao i relativno lak i kratak pristup turskom državljanstvu kroz kupnju kuća.

Prema Seyfettinu Gurselu, povećanje prodaje stanova strancima dovelo je do “ogromnog povećanja cijena”, posebno u turističkim regijama, poput južnih pokrajina Antalya i Mersin.

U najnovijem BETAM-ovom izvještaju o cijenama stanova u martu, godišnja stopa rasta iznosila je 137,5 posto u Antaliji i 139 posto u Mersinu.

Rat između Ukrajine i Rusije, kao i djelimična mobilizacija objavljena u potonjoj, također su nagnali njihove građane da razmisle o kupnji nekretnina u Turskoj.

Prema Turskom zavodu za statistiku, prodaja kuća strancima porasla je za 15,2 posto u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom. Najviše je prodano građanima Rusije, zatim Irancima i Iračanima, navodi institut, a Ukrajinci su na šestom mjestu.

Erdoganov glavni suparnik na izborima 14. maja, Kemal Kilicdaroglu, koji za stambenu krizu krivi “Erdoganov kapitalizam”, obećao je zabraniti prodaju nekretnina strancima dok se ne riješi stambena kriza za turske građane.

Čini se da su ispitanici u nedavnoj anketi podržali Kilicdarogluovo obećanje, uključujući glasače koji su podržali Erdoganovu AK Partiju na prošlim izborima.

Kilicdaroglu je također nedavno obećao učetverostručiti inventar socijalnog stanovanja u roku od pet godina i zadržati troškove najma socijalnog stanovanja na 20 posto minimalne plate.

Snažni potresi u februaru u jugoistočnoj Turskoj uništili su ili teško oštetili više od 200.000 zgrada u pogođenim regijama i natjerali mnoge stanovnike na migraciju i povećanje potražnje u drugim gradovima. Učinak na ljude koji su ostali u 10 pokrajina pogođenih potresom varirao je zavisno o nivou razaranja.

Gursel je rekao da će potražnja za nekretninama vjerojatno pasti, uz strahove od budućih potresa i nepovjerenje mnogih Turaka u tržište nekretnina.

Dodao je da će vladine politike povećanja stambenog prostora, bilo da se radi o novim projektima ili projektima urbane transformacije za pripremu za potrese, donijeti veću ponudu na tržište.

Ova dinamika “mogla bi zaustaviti pravi porast cijena”, rekao je za Al Jazeeru, dodajući da će kretanje kursa lire utjecati na cijene, pri čemu se zalihe građevinske industrije često kupuju u stranoj valuti.

Izvor: Al Jazeera