Goruća i složena pitanja koje Evropljani trebaju rješavati s Erdoganom

Piše: Ayoub Errimi

London – Zapad mora naučiti kako živjeti s Erdoganom, naslov je kojim je portal Politico odlučio komentirati odnose između Zapada i Turske, nakon što će Recep Tayyip Erdogan nastaviti obavljati dužnost predsjednika Turske narednih pet godina. Ovakav naslov upućuje na to koliko su složenost zapadno-turskih odnosa, posebno evropskih.

Mnoge zapadne analize nisu skrivale da je Brisel, kao središte evropskog odlučivanja, pažljivo pratio turske izbore, zbog različitih ciljeva te zajedničkih pitanja s Turskom koja su od sudbonosne i odlučujuće važnosti.

Mreža BBC navodi da sve velike krize “nisu bile dovoljne da poraze Erdogana, počevši od ekonomske krize do razornog zemljotresa”. Također, smatra da tabor Kemala Kilicdaroglua snosi krivicu jer nije bio spreman za drugi krug predsjedničkih izbora.

Evropljani i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan morat će razgovarati o mnogo gorućih pitanja koja zahtijevaju hitna rješenja. No, tursko-britanski odnosi ostat će izuzetak naspram stanja napetosti koje karakterizira odnose Ankare i Brisela.

Velika Britanija kao izuzetak

Može se reći da britansko-turski odnosi već godinama žive svoje zlatno doba, te kako na njih ne utječu potresi kojima svjedoče odnosi Turske i Evropske unije. London vodi pragmatičnu politiku u odnosima s Ankarom, koja se prije svega temelji na ostvarivanju interesa.

Tokom turskih izbora nije iznesen nikakav diplomatski stav Britanije u tom pogledu, uprkos dobrim odnosima s predsjednikom Erdoganom, za čijeg mandata su razvijene vojna i ekonomska saradnja između dvije zemlje.

Britanija polaže nade u nastavak vojne saradnje između dvije zemlje, posebno u pogledu proizvodnje borbenih aviona, a također i u proizvodnji dronova.

Turska je dobar partner za Britaniju. Dvije godine nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, trgovinska razmjena između dvije strane dosegla je 23,5 milijardi britanskih funti, što je najveća brojka u povijesti međusobne trgovinske razmjene između dvije države.

Zatišje i strahovi od grčkog pitanja

U članku o evropsko-turskim odnosima, Mujtaba Rahman, generalni direktor za Evropu u konsultantskoj kući Eurasia Group, prognozira da će se odnosi između dvije strane pod Erdoganovom vladavinom kratkoročno smiriti. Dodaje da će Evropska unija dati prioritet pružanju sedam milijardi dolara pomoći koje su obećane Turskoj kako bi se oporavila od posljedica razornog zemljotresa u februaru.

Istraživač koji se bavi evropsko-turskim odnosima predviđa i to da će Ankara također pokazati više fleksibilnosti u pogledu evropskih zahtjeva da smanji izbjegavanje sankcija.

Međutim, upozorio je na jednu tačku koja bi mogla podići tenzije u tursko-evropskim odnosima, a to su napetosti između Turske i Grčke. Očekuje da će prevladavati eskalacija u ovom pitanju, posebno s turskim insistiranjem da se nastavi istraživanje plina u Sredozemlju.

Zategnuti diplomatski odnosi

S druge strane, Ankita Dutta, istraživačica u Fondaciji za istraživanje i posmatranje (ORF), spomenula je pitanja koja će određivati tursko-evropske odnose u sljedećih pet godina, a odnose se na pitanja migracije i sigurnosti, posebno u vezi s Ukrajinom, energije i odnosa s Rusijom.

Istraživačica očekuje da će razgovori između Evropljana i Turaka o ulasku u Evropsku uniju ostati bez pomaka i bez bilo kakvih stvarnih promjena, a to je dobra vijest za Evropljane koji su trenutno zaokupljeni raspravom o ulasku Ukrajine u Uniju.

S druge strane, nastavit će se zapadno-turska neslaganja u vezi s dogovorom o raketnom odbrambenom sistemu S-400, uz neuspjeh američkog dogovora o F-35.

Istraživačica predviđa da će evropsko-turski odnosi ostati isti kao i proteklih godina, posebno uz jasnu poruku Turske da će nastaviti s balansiranjem svojih interesa između Istoka i Zapada. Prema tome, nastavit će se evropsko-tursko partnerstvo u migrantskom pitanju, pored pružanja pomoći Turskoj da prevlada posljedice zemljotresa.

Što se tiče ukrajinskog pitanja, Evropa želi da Turska i dalje bude garant sporazuma o žitu, a “Evropljani ne žele nikakvu promjenu u turskom stajalištu kada se konkretno govori o ovom sporazumu”, smatra istraživačica.

Što se tiče Evropske unije, Ankita Dutta očekuje da će Evropska unija nastaviti suspendiranje bezviznog režima za turske građane, te da će biti ograničenog pomaka u ažuriranju sporazuma o Carinskoj uniji, dodajući da će se ići u pravcu zatezanja diplomatskih odnosa.

Pitanje ulaska Šverdske u NATO

U opširnom tekstu pod naslovom Šta svijetu znači pobjeda Erdogana?, američki magazin Time fokusirao se na važno pitanje, to je članstvo Švedske u Sjevernoatlantskom savezu, posebno na turski veto na to članstvo.

Časopis očekuje da će Turska prihvatiti članstvo Švedske prije sljedećeg sastanka NATO-a u julu ili najkasnije do kraja godine, s tim da će to prihvatanje imati i svoju cijenu, jer će Turska tražiti još ustupaka od Evropljana.

Time navodi da Turska ovim pitanjem želi pokazati svijetu da je u stanju utjecati na globalna dešavanja, kao i da će Erdogan nastaviti s nastojanjem da Tursku predstavi kao važnog posrednika između Zapada i Rusije.