Mitsotakis na vrhuncu, ljevica u potrazi za novim Tsiprasom

Direktna strana ulaganja porasla su prošle godine za 50 posto, a grčka ekonomija, iako s vrlo niske baze, trenutno raste dvostruko više od prosjeka eurozone.

Kyriakos Mitsotakis je ostvario iznenađujuće dobar rezultat, koji bi trebao potvrditi i u drugom krugu izbora (EPA)

Grčki konzervativni premijer Kyriakos Mitsotakis pobijedio je u prvom krugu izbora, ostvarivši iznenađujuće dobar rezultat, ali to mu ipak nije bilo dovoljno za formiranje vlade. Njegova stranka desnog centra Nova demokratija osvojila je gotovo 41 posto glasova. Mitsotakisova stranka osvojila je 146 mjesta u parlamentu, pet mjesta manje od 151 mjesta potrebnog za većinu.

Njegov suparnik iz lijevog centra Alexis Tsipras čestitao mu je, a njegova stranka Syriza ostvarila je veoma loš rezultat od 20 posto. Mitsotakis je nakon izbora rekao da rezultat pokazuje da su Grci njegovoj stranci dali mandat za novu četverogodišnju vladu.

“Narod je želio Grčku kojom će upravljati većinska vlada i Nova demokratija bez pomoći drugih”, kazao je u pobjedničkom govoru premijer, koji je, uprkos mnogim nepovoljnim predizbornim anketama, ostvario sjajan rezultat.

Iz jedne od najmoćnijih grčkih političkih dinastija

Umjesto pregovora o koalicijskoj vladi, odlučio je ići na nove izbore krajem juna. Izborni zakon Grčke predviđa da na ponovljenim izborima pobjednička stranka dobija dodatnih 50 zastupničkih mandata, a potpuno je jasno da će to biti Nova demokratija.

Politički analitičari iznenađeni su lošim izbornim rezultatom i neuspjehom čelnika Syrize Alexisa Tsiprasa, koji je učinak svoje stranke opisao kao “izuzetno negativan”. Došao je na vlast 2015. godine, zalažući se protiv strogih mjera štednja međunarodne pomoći, ali je na kraju pristao na zahtjeve vjerovnika. To se, prema mišljenju političkih komentatora, nije svidjelo grčkim biračima.

“Desni centar je upravljao Grčkom posljednje četiri godine, a može se pohvaliti da je rast zemlje prošle godine bio blizu šest posto. Mitsotakisov prijedlog naciji bio je da se samo njemu može vjerovati da će usmjeriti grčku ekonomiju naprijed i konsolidirati nedavni rast. Čini se da su Grci pozitivno odgovorili – više od očekivanog“, navodi se u analizi BBC-a.

Mitsotakis dolazi iz jedne od najmoćnijih grčkih političkih dinastija. Njegov otac Konstantinos Mitsotakis i sam je bio premijer ranih 1990-ih; njegova sestra Dora Bakoyannis bila je ministrica vanjskih poslova, a njen sin Kostas Bakoyannis sadašnji je gradonačelnik Atine.

Tri spašavanja u iznosu od 280 milijardi eura

Željeznička tragedija u februaru, koja je zasjenila izbornu kampanju, nije imala očitu ulogu u rezultatu. U nesreći je poginulo 57 ljudi, mnogi od njih studenti. Opozicione stranke istaknule su tragediju kao simptom nefunkcionalne države, slomljene do kosti nakon godina ekonomske krize i nedovoljnih ulaganja. Analitičari se pitaju, ako to nije naštetilo Mitsotakisu, šta ga onda može ugroziti?

“Prije ovih izbora nijedna vladajuća stranka nije povećala svoj udio glasova u Grčkoj više od 40 godina. Predviđalo se da bi državni skandal s prisluškivanjem i pozadina katastrofalne željezničke nesreće u februaru mogli naštetiti izgledima Mitsotakisa. Ipak, ankete koje su predviđale relativno tijesnu utrku pokazale su se jako lošim, budući da je stranka desnog centra Nova demokratija dobila više nego dvostruko više glasova od ljevičarskog rivala Syrize. Mitsotakis je osvojio veliku pobjedu dijelom zbog znakova ekonomskog napretka, a dijelom zato što su birači pogođeni dužničkom krizom eurozone tražili stabilnost i kontinuitet. Vlada je uspjela ukazati na niz umirujućih pokazatelja.”

“Direktna strana ulaganja porasla su prošle godine za 50 posto. Grčka ekonomija, iako sa vrlo niske baze, trenutno raste dvostruko više od prosjeka eurozone. Nakon tri spašavanja u ukupnom iznosu od 280 milijardi eura, međunarodni nadzor nad kontrolom potrošnje od zajmodavaca konačno je okončan prošlog ljeta. Mitsotakisova mala državna platforma za smanjenje poreza također je bila kombinirana s nemilosrdno populističkom politikom migracije, uključujući obećanje da će proširiti čeličnu graničnu ogradu duž gotovo cijele dužine grčke granice s Turskom“, navodi se u analizi londonskog The Guardiana.

Lider Syrize Alexis Tsipras doživio je težak poraz (EPA)

Prije nekoliko godina tadašnji premijer Tsipras, zbog odnosa prema međunarodnim kreditorima smatran je novom ikonom evropske ljevice. Grčka ga je, također, obožavala. Sada je doživio težak poraz.

Manje imućni nastavljaju trpjeti strašne posljedice

“Nakon što je donio sveobuhvatne mjere štednje između 2015. i 2019. godine, Tsípras je ovaj put vodio kampanju pozivajući se na veću socijalnu potrošnju i javna ulaganja. Nije uspio. Visoka stopa apstinencije i padajući udio Syrize u glasovima ukazali su na gubitak vjere u glavnu grčku progresivnu stranku i njenog čelnika. Ponovno pojavljivanje Pasoka, stranke lijevog centra koju je zasjenila Syriza u vrijeme krize eurozone, moglo bi ukazivati na buduće prestrojavanje. Politička budućnost Tsíprasa izgleda neizvjesno nakon onoga što je doživio poniženje“, smatraju analitičari The Guardiana.

Dodaju kako, za dobrobit miliona domaćinstava koja žive blizu ruba, grčke opozicione stranke moraju se brzo pregrupirati i pronaći zajednički jezik.

“Reforme premijera Mitsotakisa koje su pogodne za tržište možda su oduševile banke i ulagače i umirile ugodnu srednju klasu. Ali, manje imućni nastavljaju trpjeti strašne posljedice kaznenih mjera i kontinuirane štednje. Grčka ekonomija i dalje je za oko petinu manje nego što je bilo prije 2008. godine. Nivoi siromaštva i socijalne isključenosti među najvišima su u Evropi. Finansijska stabilnost i otplata duga međunarodnim vjerovnicima postignuta je nauštrb općeg životnog standarda. Mitsotakis će isporučiti još toga i tržišta će navijati za to. Nakon turobne noći, progresivne snage moraju pronaći način da se vrate u razgovor“, navodi se u analizi.

Mreža CNN navodi kako je finansijska kriza koja je stezala kaiš tokom 2010-ih dovela do smanjenja bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje za četvrtinu, a plate i penzije ljudi bitno smanjene, što je dovelo hiljade ljudi do ivice preživljavanja.

“Grci nisu glasali s optimizmom. Nijedna od dvije glavne stranke nije nova na sceni. Obojica su bili u vladi zadnjih 10 godina”, kaže politički analitičar Petros Ioannides.

Lijevi spektar što prije mora pronaći novog Tsiprasa

“Godine 2015. ljudi su glasali za promjene i novopridošlog premijera  Tsiprasa i u tome je bilo nade. Godine 2019. postojala je druga vrsta nade, žudnja za povratkom stabilnosti, ponovno s Mitsotakisom. Na ovim izborima poznate su stranke i lideri, kao i njihovi uočeni nedostaci“, navodi on.

“Snažno vodstvo i politička stabilnost ono su što tržišta i investitori traže”, rekao je Wolfgango Piccoli, iz finansijske savjetodavne kompanije Teneo.

“Koalicijska vlada izazvala bi zabrinutost za političku stabilnost. To bi sigurno povećalo rizik iz tržišne perspektive da će doći do prepirki i da se neće učiniti mnogo“, zaključio je on.

Analitičari ističu kako su podjele na grčkoj političkoj sceni realne, ali da ne treba očekivati velike krize kakvima smo svjedočili zadnjih dvadesetak godina. Kriza postoji samo na lijevom spektru, koji što prije mora pronaći novog Tsiprasa sposobnog da stane na crtu Mitsotakisu.

Izvor: Al Jazeera