Politička budućnost Kilicdaroglua u slučaju poraza na izborima

Piše: Mahmoud Ibrahim

Ankara – Turska opozicija ide u drugi krug predsjedničkih izbora zakazanih za 28. maj, nakon što je aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan vodio, prema rezultatima glasanja u prvom krugu, sa 49,52 posto, ispred svog tradicionalnog rivala Kemala Kilicdaroglua koji je dobio 44,88 posto glasova.

Erdoganova koalicija Narodni savez je, također, osvojila većinu u parlamentu sa 49,47 posto, što je povećalo frustriranost među pristalicama opozicije. Ovakav rezultat je bio suprotan očekivanjima i istraživanjima javnog mnijenja, jer su mnoga sugerirala da će opozicija pobijediti i da će građani još u prvom krugu odlučiti ko će biti pobjednik na turskim predsjedničkim izborima.

Česti porazi

Ovo nije prvi put da Kilicdaroglu, koji je 2010. preuzeo vodstvo Ataturkove Republikanske narodne stranke (CHP), nije ostvario uspjeh. Godine 2009. izgubio je na općinskim izborima od kandidata Stranke pravde i razvoja (AKP) Kadira Topbaša, a propala je i njegova protukampanja za referendum o ustavu 2010. godine.

Nije uspio pobijediti ni na općim izborima 2011. i lokalnim izborima 2014. Iste godine Kilicdaroglu i Stranka nacionalnog pokreta (MHP) nisu ostvarili uspjeh na predsjedničkim izborima, jer je njihov kandidat Ekmeleddin Ihsanoglu izgubio od Erdogana.

Također, nije pobijedio ni na općim izborima 2015. i prijevremenim općim izborima iste godine, osim toga je izgubio u kampanji protiv izmjena ustava 2017. i općim izborima 2018. Godine 2019. njegova stranka je uspjela uzeti stranci AKP pozicije gradonačelnika Istanbula i Ankare na općinskim izborima.

Drugi krug i strah od poraza

Kerem Yavasca, profesor na Univerzitetu Ahi Evran, kaže da su predviđanja na osnovu ispitivanja javnog mnijenja upućivala na to da će se okončati 21 godina vladavine AKP-a. Međutim, Erdoganovo vodstvo s razlikom od četiri i po posto “dovelo je do širenja stanja beznađa”.

Yavasca, jedan od osnivača opozicijske stranke Demokratija i napredak (DEVA), smatra da će Erdogan najvjerovatnije odnijeti pobjedu u predsjedničkoj utrci. Erdoganov Narodni savez je osvojio većinu na parlamentarnim izborima, što Kilicdaroglua stavlja u težak položaj.

Yavasca kaže da će “u slučaju da opozicija izgubi, CHP i njen predsjednik snositi odgovornost za gubitak”. Tada će na Kilicdaroglua biti prebačena krivica zbog insistiranja na tome da predstavlja opoziciju i da sam sebe kandidira, te zbog prkošenja mišljenjima političara i analitičara koji su procijenili da ima slabije šanse za pobjedu u odnosu na druge kandidate.

Težak zadatak

S druge strane, Muhammed Ali Mert, vanredni profesor na Univerzitetu Recep Tayyip Erdogan, skrenuo je pažnju na to da je prvi cilj Kilicdaroglua u drugom krugu da premosti jaz od 4,5 posto i pobijedi. Naglašava kako je to teže u odnosu na Erdoganovu poziciju.

Mert smatra da je Kilicdarogluov drugi cilj zaštiti svoj položaj šefa stranke CHP, ”pa zbog toga mora premostiti razliku. Ako se desi suprotno i ta razlika se poveća u drugom krugu, možda će Kilicdaroglu biti još teže da ostane na čelu svoje stranke nego što je to danas”.

Sagovornik se složio s mišljenjem Yavasce da će, ako izgubi, najvažnija bitka za Kilicdaroglua nakon izbora biti da zaštiti svoju poziciju šefa najveće opozicijske stranke, pogotovo jer neće biti zastupnik u parlamentu, što će oslabiti njegovu poziciju na predstojećim natjecanjima unutar CHP-a.

Čvrsta kontrola nad strankom

Mert nastavlja da je Kilicdaroglu uspio zaštiti svoju poziciju u stranci uprkos ranijim gubicima, s obzirom na organizacijsku strukturu stranke. Dodaje da je Kilicdaroglu uspostavio sistem unutar stranke koji bi se mogao nazvati “red u haosu”, održavajući postotak glasanja od 20 do 25 posto na svim izborima. Ako unutrašnje strukture u stranci budu smatrale da će se to poremetiti njegovim odlaskom, u tom slučaju će moći zadržati svoju poziciju.

Sugovornik ističe da je opozicijski lider zapravo nakon prvog kruga izbora počeo štititi svoju stranačku poziciju, tvrdeći da društvo zahtijeva promjenu vlasti. Ako izgubi u drugom krugu s manjom razlikom, pooštrit će ovu retoriku kako bi priče o njegovoj ostavci bile sporedna stvar, a zatim će zabraniti takve rasprave.

U pitanju je politička budućnost Kilicdaroglua

Iako je Kilicdaroglu bio u stanju zaštititi svoj položaj na čelu stranke, uprkos ranijim neuspjesima, nametanju svoje vladavine i snažnom suprotstavljanju svojim protivnicima unutar stranke, “ovaj put je drugačije”, kaže Yavasca.

Profesor je to pojasnio činjenicom da je Kilicdaroglu na ovim izborima “preuzeo punu odgovornost na sebe i gotovo se kockao svojom budućnošću i svojom političkom karijerom, što ga izlaže velikom pritisku”.

No, ako Kilicdaroglu bude nepopustljiv u pogledu ostavke kao i do sada, njegove godine mu ne idu u prilog. Navršio je 74 godine života, što otežava mogućnost da nastavi dalje do izbora 2028. godine. Vjerovatno neće imati snagu koju je ranije uživao, što će vremenom utrti put za formiranje opozicije protiv njega, uprkos tome da vlada odgovarajuća klima u stranci za formiranje jake unutrašnje opozicije.

S druge strane, Mert kaže da tradicija podnošenja ostavke “generalno nije prisutna u turskoj politici, a posebno u CHP-u, u slučaju da dođe do političkog neuspjeha ili gubitka izbora”.

Mert je naglasio da stvari neće ići dalje od razočaranja i ljutnje unutar stranke i održavanja novog kongresa, nakon koje će se zadržati rad po starom sistemu. Također, doći će do širenja nove atmosfere entuzijazma, pod pretpostavkom da dođe do promjene i nadajući se pobjedi na budućim izborima. Ovakvu situaciju je opisao kao “začarani krug”, stoga svaki put reakcije ostaju uzaludne.

Profesor smatra da su promjene u rukovodstvu CHP-a često rezultat “bolnih” procesa, napominjući da je sam Kilicdaroglu došao na mjesto predsjednika stranke nakon što je skandal primorao bivšeg predsjednika Deniza Baykala da podnese ostavku.

Uspon Ekrema Imamoglua

Profesor Yavasca smatra da, ako Kilicdaroglu podnese ostavku, onda je Ekrem Imamoglu prvo ime koje pada na pamet kada je riječ o preuzimanju rukovođenja strankom. Imamoglu je pobijedio na izborima za gradonačelnika Istanbula 2019. godine, u stanju je komunicirati s građanima, ima karakteristike lidera, što ga čini jednim od najvažnijih imena u tom pogledu.

U isto vrijeme, Imamoglu se uključio u trenutni izborni proces, kao jedno od imena koje je Kilicdaroglu najavio da će biti među njegovim zamjenicima kada osvoji mjesto predsjednika Republike. To bi moglo utjecati na njegove šanse da bude na čelu stranke.

“U svakom slučaju, ne postoje neka druga imena koja bi mu mogla konkurirati u ovom trenutku”, kazao je.

S ovim mišljenjem se slaže i Mert, koji objašnjava da je Imamoglu u stanju približiti CHP dijelu društva koje je konzervativnije i više nacionalistički nastrojeno, nego što je to u stanju učiniti Kilicdaroglu. Ipak, zadatak preuzimanja vodstva u stranci neće biti lak ako pokuša uzdrmati postojeći sistem unutar stranke čije ga strukture mogu vidjeti kao prijetnju za samu stranku, a to bi moglo dovesti do unutrašnjeg pucanja.

Mert smatra da je “glavni argument protivnika unutar CHP-a da će stranka doći na vlast ako joj se promijeni predsjednik, a ovaj argument je čak postao i slogan”.

“Zapravo, ne postoji nikakva prepreka da CHP dođe na vlast, već se prepreke nalaze u stranačkoj strukturi i mentalitetu. Bez obzira na to hoće li se promijeniti lider stranke, njena sposobnost transformacije i promjene ostat će ograničena”, dodao je.