‘Ako pobijedi, Erdogan će dovršiti posao na uništenju sekularnih institucija’

Uoči 14. maja govorilo se da Recep Tayyip Erdogan nikada nije bio pred većim izazovom u borbi za vlast u Turskoj, a možda i da mu se nazire pad.

Istini za volju, predsjednički izbori, u kojima se Erdoganu suprotstavio snažan kandidat ujedinjene opozicije Kemal Kilicdaroglu, za dvodecenijskog turskog vladara došli su u najgorem mogućem trenutku, nakon razornih zemljotresa koji su izazvali kritike na račun „korumpirane“ vlasti, u jeku frustracije mladih zbog, kako se učestalo tvrdi, represije i gušenja slobode govora i kršenja ljudskih prava, te teške ekonomske krize koja je srozala životni standard Turaka.

Vođeni rezultatima mnogih anketa koje su davale prednost Kilicdarogluu, mnogi su išli do te mjere da su predviđali brz Erdoganov pad. No, uslijedio je snažan odgovor turskog predsjednika.

Za razliku od većine ranijih predsjedničkih izbora, turski predsjednik nije pobijedio u prvom krugu, no nije niti izgubio, čemu su se nadali mnogi na Zapadu, te opozicija i njene pristalice.

‘Nijedan kandidat ne može biti zadovoljan’

Erdogan je u prvom krugu izbora osvojio manje od polovine glasova (49,52 posto), a lider Republikanske narodne stranke (CHP) Kilicdaroglu 44,88 posto, što znači da nijedan nije stekao većinu za pobjedu u prvom krugu, pa će tako borba za prijestolje u Ankari biti riješena u drugom krugu 28. maja, ali i bez Sinana Ogana, koji je ispao iz utrke.

Na pitanje ko bi mogao biti zadovoljniji ishodom prvog kruga glasanja, mnogi će ponuditi različite odgovore, no činjenica je da je Erdogan izgubio brzu pobjedu pri kraju prebrojavanja glasova. Ipak, nakon toga je u izbornom štabu Kilicdaroglua nastupio muk, koji je govorio više od riječi. Nezadovoljstvo ishodom prvog kruga je, očito, obostrano – no, čije je veće?

„Nijedan od kandidata ne može biti zadovoljan“, kaže Al Jazeeri dr. Birol Yesilada, profesor političkih nauka i međunarodnih studija i šef Savremenih turskih studija na Unverzitetu Portland u SAD-u.

„Erdogan je očito želio okončati borbu u prvom krugu. Dakle, vjerovatno je pomalo frustriran i stoga je odmah nakon toga pokazao svoj bijes. Iskoristio je službene institucije kako bi uticao na broj glasova, ali nije išlo“, dodao je Yesilada. Ipak nije iznenađen što je prvi krug završen bez pobjednika.

„Većina anketa u Turskoj je besmislena. Jedna ili dvije kompanije bile su blizu u svojim predviđanjima, no, bilo je jasno da nijedan kandidat neće dobiti više od 50 posto glasova. Lično nisam niti očekivao da će Kilicdaroglu dobiti većinu. Dakle, nisam iznenađen rezultatima“, kaže.

Na izborima 2018. Erdogan je osvojio 52,59 posto glasova (više od 26,3 miliona) i pobijedio u prvom krugu. Sada, iako mu je procenat pao, za njega je glasalo još više ljudi nego prošli put – 27,88 miliona.

Sa druge strane, procenat koji je osvojio Kilicdaroglu manji je od ukupnog broja glasova opozicionih kandidata prije četiri godine, što se pripisuje činjenici da je ostavio „mlak“ dojam na neodlučne birače, ali i tome da ga zbog unutrašnjih nesuglasica nisu podržale niti sve pristalice ujedinjene opozicije. Prema informacijama iz Turske, mnogi od njih su čak i bojkotovali glasanje, ne želeći zaokružiti njegovo ime.

‘Ovo je bila prava prilika’

Ishod prvog kruga stoga je veliki korak nazad za opoziciju, ocijenio je za National Interest Sinan Ciddi, saradnik Fondacije za odbranu demokratije.

„Mnogi koji su glasali za Kilicdaroglua su, razumljivo, demoralisani i utučeni. Ovo je trebala biti prava prilika da se Erdogan svrgne“, mišljenja je Ciddi.

„Sada, opozicija govodi da ima još šanse za to, no ako Kilicdaroglu želi pobijediti Erdogana, mora izgledati i ponašati se kao pobjednik, a to nije slučaj još od izborne noći. Jedva da se pojavljuje u javnosti, dok je predsjednik Erdogan odlučno istupio na balkon svog sjedišta u Ankari i obratio se hiljadama svojih pristalica“.

Odgovor na pitanje šta bi moglo slijediti u drugom krugu treba tražiti u nekoliko faktora. Onaj najvažniji je – čije će ime birači koji su u prvom krugu dali glas sada već eliminisanom nacionalisti Sinanu Oganu, a njih je nešto više od pet posto, zaokružiti u drugom krugu? Oganovih oko 2,8 miliona glasova više je od razlike između Erdogana i Kilicdaroglua zabilježene u prvom krugu.

Drugi važan faktor je – hoće li mala razlika u glasovima animirati one koji su se suzdržali izlaska na glasanje u prvom krugu, misleći da su šanse opozicije da skine Erdogana male, da ipak glasaju u drugom krugu i pojačaju Kilicdarogluov procenat?

Stručnjaci tvrde da su male šanse da se desi bilo koja od ove dvije promjene.

“Rezultati prvog kruga su uspjeh za Erdogana s obzirom na posljedice pandemije korona virusa i rata u Ukrajini, kao i zemljotresa. On ima više šanse da pobijedi u drugom krugu izbora, jer mu je potrebno samo 0,5 posto dodatnih glasova“, rekao je Al Jazeeri Ahmet Uysal, šef Centra za turske studije Orsam.

Sinan Ogan kao ‘igrač odluke’

Ogan, po mnogima “igrač odluke”, na glasu je kao veliki nacionalista, koji bi se odlučno obračunao sa milionima sirijskih i drugih izbjeglica, a koji nema empatije niti prema Kurdima. I ono malo očekivanja da bi mogao animirati svoje glasače da narednog vikenda zaokruže ime Kilicdaroglua, srušio je u obraćanju turskoj javnosti.

Ogan je rekao da Kilicdaroglua može podržati samo ako odbije ustupke prokurdskoj partiji HDP, koja je dala podršku Kilicdarogluu uoči prvog kruga glasanja, iako nije članica opozicionog bloka.

S obzirom na činjenicu da je Kilicdaroglu zbog liberalnijih i umjerenih stavova i odnosa prema Kurdima pobijedio u gotovo svim kurdskim provincijama, nemoguće je očekivati da promijeni retoriku pred drugi krug izbora kako bi zadovoljio Ogana i privukao njegove glasače, jer bi, između ostalog, izgubio svoje.

Zato nije teško zaključiti da je uoči drugog kruga, Erdogan u prednosti, ukoliko se ne dese promjene političke krime tektonskih razmjera.

„Ogan će se vjerovatno dogovoriti s Erdoganom“, tvrdi Yesilada. „Ogan se jasno pozicionira da postane vođa MHP-a (Stranka nacionalističkog pokreta, krajnje desna politička stranka koja se često opisuje i kao neofašistička, op. a.). MHP je prošao bolje od Stranke iYi, što nije bilo očekivano. Zajedno, ove dvije stranke se ne razlikuju jedna od druge jer se iYi odvojio od MHP-a i dobio blizu 20 posto glasova. On može dobiti više ako se prikloni Erdoganu budući da će MHP dugoročno preživjeti u poređenju s iYijem“.

U prilog tome, neki glasovi govore da su izbori bili jasna demonstracija snage nacionalizma u Turskoj, zbog čega se može očekivati da Erdogana svrgne samo neko ko je nacionalista, a ne neko ko gaji liberalne stavove, kao što je Kilicdaroglu.

‘Bio bih šokiran ako Kilicdaroglu pobijedi’

Zato, na pitanje može li se ipak očekivati Erdoganov pad u drugom krugu, Yesilada odgovara – ne.

„Naprotiv, to je novi početak za Erdogana da dovrši uništenje sekularnih institucija Kemala Ataturka. To je bio skriveni cilj njegove prethodne deklaracije HEDEF 2023 (Cilj 2023) na 100. godišnjicu osnivanja Republike Turske“, kaže.

„Osim toga, treba pogledati historijat izbora širom svijeta kako bismo pokušali identificirali jednog diktatora koji je izgubio vlast na izborima, naročito nekog ko je tako moćan kao Erdogan. Ne mogu pronaći nijednog“, dodao je.

„Očekujem da će Erdogan pobijediti u drugom krugu. Koliko ja znam, Kilicdaroglu će dobiti podršku CHP-a, Kurda i većine, ali ne svih, pristalica iYija. Sa druge strane, Erdogan će dobiti glasove svog AKP-a, MHP-a, te većinu, ako ne i sve glasove Oganovih pristalica. Moći će dobiti između 50 i 55 posto glasova ili čak i više. Bio bih šokiran ne bude tako i da Kilicdaroglu pobijedi u drugoj rundi“, mišljenja je profesor iz SAD-a.