Poplave u Hrvatskoj: Sistem opet zakazao, prepušteni smo sami sebi
Vodena apokalipsa pogodila je dijelove Hrvatske, najugroženiji su Karlovac i Hrvatska Kostajnica.
Još do prije nekoliko dana pričalo se o niskim vodostajima rijeka i strahu što će biti kada dođu ljetne vrućine. A, onda je došao svibanj 2023. godine i katastrofalne poplave koje su pogodile Obrovac, Gračac, Karlovac, Dugu Resu, Hrvatsku Kostajnicu… O izlijevanju Zrmanje, Mrežnice, Kupe i Une pišu svi svjetski mediji prenoseći kataklizmičke fotografije kuća i drugih objekata u poplavljenim područjima. Pod vodom je ostalo na desetke kuća, dječji vrtići, osnovne škole, prodavaonice… Radi poplava došlo je do zagađenja pitke vode ali i miješanja pitke vode i fekalija. Oštećene su i prometnice, mostovi, a promet je na nekim dijelovima do daljnjeg obustavljen. Uništeni su i brojni nasadi na poljoprivrednim površinama, plastenici… Obilne kiše pogodile su Varaždinsku županiju gdje se također bilježe poplave. Radi enormnih količina padavina i poplava aktivirala su se i klizišta i odroni što dodatno otežava cijelu situaciju. Problem je što kiša i dalje pada, a već poplavljenim dijelovima Hrvatske prijete vodni valovi iz susjedne Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Razočarani građani
Razlog ovogodišnjim poplavama su obilne kiše koje su pogodile gotovo cijelu Hrvatsku. O količini padavina govori i to da je u samo 24 sata palo 250 litara kiše po četvornom metru radi čega su vodostaji rijeka počeli ekstremno naglo rasti. Tako je u ponedjeljak, 15. svibnja, vodostaj Zrmanje kod Obrovca dosegnuo povijesnu razinu od 302 centimetara što je za čak 39 centimetara iznad do sada najviše zabilježenoga vodostaja Zrmanje izmjerenoga u tome gradu. Vodena apokalipsa se najbolje vidi iz zraka odakle svi ti prostori izgledaju kao velika jezera. Dio građana nema pitku vodu, električnu energiju, a neka područja su odsječena do daljnjega od suhih i sigurnih područja.
Trenutno je posebno kritično u Karlovci I Hrvatskoj Kostajnici kojoj je ovo šesta poplava u posljednjih devet mjeseci. Mještani prepričavaju kako se tijekom proteklih godina nije ništa učinilo kako bi se zaštitili njihovi objekti kao i da su se proteklih godina naslušali brojnih obećanja od kojih do sada nije bilo ništa.
“Toliko toga su obećavali svake godine i od toga nikad ništa. Da je barem nešto napravljeno ali sve je ostalo na praznim pričama. Sve ovo je prazna priča i predstava za medije u kojoj mi mještani redovito izvučeno deblji kraj. Ovako nešto je apokalipsa kakvu nitko ne pamti. Voda izvire i iz zemlje i kanalizacijskih otvora. Potopljen je cijeli centar grada pa čak i viši dijelovi. Imali smo i prije, na žalost, poplava ali ovako nečega se ne sjećam. Bojim se i pomisliti koliko će nam trebati da se oporavimo i vratimo u normalu, a opet zašto bi i sređivali i ulagali novac kada će za par mjeseci opet nas pogoditi neka poplava. Najodgovorniji za ovo su država i Hrvatske vode”, rekao je jedan mještanin Karlovca za medije.
Svoje nezadovoljstvo nije skrivao niti mještanin Hrvatske Kostajnice Nikola koji je rekao kako je dijelom zadovoljan s reakcijom nadležnih ali i da dijelom nije kao i da je činjenica da je grad poplavljen.
“Činjenica je da se nisu pripremili kako treba te da se provode radnje koje nisu potrebne, odnosno ispumpavamo iz šupljeg u prazno. Načelnici, gradonačelnici, ministri i drugi dođu i prođu, poslikaju se, pohvale ali je situacija na terenu drugačija. Prepušteni smo sami sebi”, rekao je Nikola rekavši kako bi političarima poručio da manje pričaju a više rade.
Nova obećanja
Kako to i inače bude sa svakom novom poplavom svi odgovorni su počeli govoriti kako je učinjeno sve što se moglo, da su pale enormne količine kiše u kratkom vremenu, da je sustav obrane od poplave dobar, da se radi o prirodnom fenomenu protiv kojega se ne može boriti i sl. Međutim, mještani govore drugačije pa ukazuju da se malo radilo na utvrđivanju i ojačavanju nasipa, da se ne čiste odvodni kanali kako bi trebalo…
“Na području Hrvatske Kostajnice bilo je 6 obrana od poplava u zadnjih devet mjeseci. Neprestano imamo kišne uvjete pa se ne mogu provoditi ni građevinski radovi, a operativa je zauzeta i u obnovi od potresa. Zbog stalnih kiša, ali i zauzetosti građevinske operative, usporeni su radovi na izgradnji trajne obrane od poplave u Kostajnici. Projekt obrane biti će završen do kraja godine, trudimo se maksimalno iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti. Zato možda neke tvrtke na nekim mjestima budu usporile radove. Ali slijedi nastavak”, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Poručio je i da nitko nije pogriješio u procjenama te da ekstremne situacije ne mogu predvidjeti niti bogatije zemlje poput Njemačke gdje je, nažalost, stotinu ljudi stradalo u bujičnim poplavama. Ipak, puno pažnje izazvala je njegova izjava kako nasip do sada nije izgrađen jer se nikako nije smio nagrditi pogled prema Uni.
“Hrvatska Kostajnica će dobiti prvi moderni montažni sustav obrane od poplave u Hrvatskoj. Projekt je bio desetak godina u zastoju, a tek je prije pet godina, zahvaljujući Vladi, odblokiran. Konačno se našlo rješenje s konzervatorima jer se nikako nije smio nagrditi pogled prema Uni. Iz tog razloga je isprojektiran nasip s montažno-demontažnim elementima. Pogled neće biti zaklonjen, a u trenucima ugroza od velikih vodostaja, postavljat će se te montažno- demontažne barijere”, najavio je Đuroković.
Dobra organizacija
Govoreći o poplavi u svome gradu gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan rekao je kako građani nisu ogorčeni niti ljuti radi sada već šeste poplave u zadnjih devet mjeseci kao i da će se nastale materijalne štete popraviti vrlo brzo hitnim intervencijama, malim zahvatima i slično.
“kada se govori o izgradnji nasipa koji se najavljuje ja vjerujem da će on možda biti gotov i prije kraja godine jer će se raditi kod najnižih vodostaja, odnosno tijekom ljeta, poručio je gradonačelnik”, istakao je Bišćan.
Prvi na udaru ovogodišnjih svibanjskih poplava bio je Obrovac čije su ulice, dio obiteljskih kuća i javnih objekata završili pod vodom. Interesantno je kako gradonačelnik Obrovca Ante Župan se prva dva dana poplava nije javljao na telefon niti je bio prisutan u gradu ali je kasnije za medije rekao kako je Obrovac pogodio nesvakidašnji fenomen. Rekao je tom prilikom kako su se dogodile obilne oborine na Ličkom platou koje se slijevaju u porječje Zrmanje. Podsjetio je kako su prije desetak godina napravili zaštitu od poplave te da su se pri tome rukovodili vodostajima unatrag 100 godina te barijeru podigli još malo iznad.
“Međutim, sada se dogodilo da je val bio toliko visok i intenzivan da je premašio tu barijeru u nedjelju u 19:01 za nekih 30 centimetara. To je bilo izvan ikakvih očekivanja i prognoza. Voda je prodrla u zgradu Grada te je poplavljena osnovna škola kao i više stambenih objekata”, rekao je Župan.
Radi vodene apokalipse na terenu su angažirane sve žurne službe, vatrogasci, HGSS kao i pripadnici Hrvatske vojske. Svi čine koliko mogu da pomognu u suzbijanju vodenoga vala ali i da pomognu građanima u nevolji. Postavljaju se boks barijere, zečji nasipi, odsječenim građanima odnose svakodnevne potrepštine i lijekovi.
CZ: Sustav nije zakazao
Komentirajući događanja na terenu ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut rekao je da sustav zaštite od poplava nije zakazao kao i da se sve snage sustava bore kako bi pružile zaštitu od rekordno visokih razina padalina i bujičnih voda.
“Bore se da zaštite ono što se zaštititi da jer ekstremna je situacija. Znači, bilježimo ne rekorde, nego nikad zabilježene razine vode i razine padalina u Republici Hrvatskoj. Koncentracija snaga je u Sisačko – moslavačkoj i Karlovačkoj županiji te se nadam da će sve što je preventivno poduzeto biti dovoljno i da nas voda neće nigdje pobijediti. Ne, sigurno da nije nitko zakazao, sve je napravljeno sukladno propisima, iskustvima, znanju i sposobnostima. Ne bilježimo ovakvu elementarnu nepogodu samo u Hrvatskoj nego i šire. Vidite da je to i u Bosni i Hercegovini, Italiji, Sloveniji. Ogromne su padaline. Više od 240, 270 litara na određenim područjima u 24 sata, što je ekstremna padalina. A voda je takav medij da ona mora imati svoj put, da ona mora nekuda doći”, rekao je Trut.
Poplavljena područja u Hrvatskoj obilaze i ministri u Vladi RH kako bi se na licu mjesta upoznali s problemima i vidjeli što se i na koji način može napraviti i popraviti. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava. Kazao je i kako Vlada već nekoliko godina kroz strateške dokumente Vlade naglašava da smo u razdoblju kada klimatske promjene već počinju davati i biti uzrokom ozbiljnijih posljedica.
“Nažalost, to je nešto s čime ćemo se morati nositi u perspektivi, ovakvih situacija neće biti manje, bit će ih sve više. Moramo se početi navikavati da ćemo se sve više susretati sa situacijama na koje nismo naučili, ali za koje se moramo pripremati jer samo tako, kao zajednica i institucija i građani stvaramo otpornije društvo koje može ne zaustaviti, ali može usporiti posljedice klimatskih promjena. Svima nam je cilj isti, zaštiti ljude i imovinu”, rekao je Božinović.
Obljetnica poplave u Gunji
U vrijeme novih poplava u Hrvatskoj u srijedu, 17. svibnja, bila je i deveta obljetnica katastrofalne poplave koja je pogodila područje županjske Cvelferije. U toj poplavi, u svibnju 2014. godine koja je uslijedila nakon što je savski nasip pukao na dva mjesta, najviše su stradali naselja Gunja, Rajevo Selo i Račinovci. Ta poplava odnijela je dva ljudska života te uzrokovala štetu od oko 1,7 milijardi kuna.
Načelnik Općine Gunja Ante Gutić rekao je kako je Gunja najvećim dijelom obnovljena, da je država napravila puno ali i da je mogla i morala napraviti i više.
“Posebno bih pohvalio hitno donošenje uredbi koje su omogućile da obnova poplavljenih područja krene jako brzo. To je omogućilo da kroz dvije godine najveći dio toga bude obnovljen. Međutim, ne bih pohvalio odluku da država neće obnavljati kuće vlasnicima koji u vrijeme poplava nisu živjeli u Gunji. Moralo se više napraviti i da se kvalitetno obeštete gospodarstvenici što se nije dogodilo pa smo ostali bez stotinjak radnih mjesta. Desetkovani smo i kada je riječ o stočnom fondu. Nisu nam obnovljene niti sve prometnice niti nogostupi. Sve to dovelo je do dodatnog pada stanovništva jer su mještani odlazili trbuhom za kruhom. Poslije svega mogu reći ne ponovilo se”, rekao je Gutić.